On je dodao da su pokrenuti su upravni postupci kako bi oni u skladu sa zakonom bili izbrisani iz registra prebivališta.
Ministarstvo unutrašnjih poslova organizovalo je konferenciju za medije povodom do sada preduzetih aktivnosti na kontroli biračkog spiska.Radna grupa koja se bavi kontrolom biračkog spiska osnovana je 20. februara. Prema riječima Novice Obradovića održano je osam sjednica.
“Predstavnici Ministarstva za dijasporu nijesu dali podatke o dijaspori koje smo tražili uz obrazloženje da nemaju ažurne podatke i da rade na tome”, kazao je Obradović, prensi RTCG.
Šest mjeseci od dana zaključenja biračkog spiska u Šavniku, on je uvećan za 371 birača, kazao je on.
“Dakle, 371 građanin najčešće Danilovgrada i Nikšića promiijenio je svoje prebivalište i upisan je na teritoriju Opštine Šavnik, automatski i u birački spisak. To je 23 odsto od ukupnog biračkog spiska. Ako uzmemo u obzir da je u Šavniku potrebno 45 glasova da bi se osvojio jedan mandat na izborima dolazimo do toga da bi na taj način bilo osvojeno 7,8 mandata”, kazao je Obradović.
On je dodao da Ministarstvo u tom smislu nije moglo da interveniše.
“Nakon dva neuspjela procesa, 236 njih je ponovo promijenilo prebivalište i vratili su se na svoje stare adrese prebivališta. Ostalo ih je 135 i mi smo pokrenuli terenske kontrole. Kada smo to uradili nastavili su da se vraćaju na svoje stare adrese prebivališta”, kazao je on.
Istakao je da je terenska kontrola pokrenuta dva puta.
“Za 70 njih je utvrđeno da središte njihovih životnih aktivnosti nije na teritoriji Šavnika. To su ljudi koji možda imaju zemlju, rodbinu u Šavniku i pokrenuli su proces mijenjanja prebivališta kako bi učestvovali na izborima”, kazao je Obradović.
Pokrenuti su upravni postupci kako bi oni u skladu sa zakonom bili izbrisani iz registra prebivališta, ali zbog protoka vremena i sve većeg povratka građana na stare adrese prebivališta, Ministarstvo razmišlja o daljim koracima.
“Imamo preko 50 njih koji su još na prebivalištu u Šavniku”, kazao je on.
Objasnio je da su osobe koje su se vratile u opštine odakle su došle, ponovo stekle pravo za učešće na izborima na tim teritorijama.
Naveo je da je preko 48.000 naših građana koji kroz popis nisu obuhvaćeni, zbog prebivališta upisano u birački spisak.
“Oko 14.000 građana u analiziranom periodu nije izvadilo ličnu kartu, a jesu pasoše. Ko su ti ljudi koji nemaju potrebu za ličnom kartom, a imaju za pasošem?”, kazao je Obradović.
Pokrenuta je aktivnost kojom su 73 preminula građanina Crne Gore izbrisana sa biračkog spiska.
“Ali smo došli i do toga da imamo njih 99 kojima ne možemo da utvrdimo status. Postoje indicije da su oni preminuli, ali ne možemo to da konstatujemo”, rekao je Obradović i pojasnio da su neki od njih preminuli u inostranstvu.
Utvrđeno je da je i da je u birački spisak upisano 129 građana starih preko 100 godina.
“Za 29 smo utvrdili da su izvadili lične karte, za pet da su preminuli, i izbrisali smo ih iz biračkog spiska, ali za njih 95 ne možemo da definišemo koji im je status. Ne znamo ko su ti ljudi, ali ono što je interesantno da su tri građanina upisana da su rođena 1914. godine. Još ih imamo u biračkom spisku”, rekao je on.
Dodao je i da imaju dokaz da preko 400 upisanih crnogorskih državljana nikada nije ušlo ili boravilo u Crnoj Gori.
Objasnio je i da će biti izvršena terenska provjera za 11.000 ljudi kojima nijesu uspjeli da uruče poziv da promijene lični dokument. Kada je riječ o studentima i ljudima na liječenju, kazao je da će biti dovoljan dokaz o studiranju i liječenju kako ne bi bili izbrisani iz biračkog spiska.
Preporučeno
Konferenciji prisustvuju v. d. generalnog direktora Direktorata za građanska stanja i lične isprave Dragan Dašić, načelnica Direkcije za .lične isprave i prebivalište Sanja Joksimović Ðikanović i načelnik Direkcije za državljanstvo Milan Perutović.
Video