Ona je to kazala na međunarodnoj naučnoj konferenciji Petrovački diskursi 2023, ocjenjujući da, iz njenog ugla, podjela vlasti u okviru Vlade izgleda poput berze gdje svako gleda da uzme više.

„Zato ćemo imati jako glomaznu Vladu, sa velikim brojem potpredsjedničkih mjesta čije se nadležnosti po mom sudu opasno prepliću. Sada se postavlja pitanje, da li razgovaramo sa ministrom evropskih integracija, ministrom vanjskih poslova, potpredsjednikom Vlade za evropske integracije ili premijerom, ali ako posmatramo sve četiri osobe, prema sada dostupnim personalnim rješenjiema, čini mi se, prema onome što je do sada bilo prisutno u javnom diskursu, nikome od njih evropske integracije nijesu bile prioritet“, smatra Uljarević.

Bivša ministarka evropskih poslova u Vladi Crne Gore Jovana Marović kazala je da postoji niz problema u vrijednosnom smislu i smatra da je to nemoguće kontrolisati.

“Samim tim što će Skupština biti degradirana time što će njen predsjednik biti gospodin Andrija Mandić, ona će imati problem u održavanju međunarodnih kontakata“, istakla je Marović.

Ona je pojasnila da se to može vidjeti kroz izazove regionalne saradnje koje pripadnici Koalicije Za budućnost Crne Gore imaju u vrijednosnom smislu.

„Zamislite samo situaciju u kojoj predsjednik Parlamenta odbija da se susretne sa predsjednikom Skupštine Republike Kosovo, jer je to vrlo vjerovatan scenario“, kazala je Marović.

Vladina kadrovska rješenja su javna politika vlade, i žao mi je što je propuštena prilika da u novoj Vladi Crne Gore bude još par imena koja bi mogla da povuku Vladu ka progresivnim praksama, kazala je civilna aktivistkinja Dina Bajramspahić.

Njena očekivanja od nove vlasti po itanju procesa evropskih integracija Crne Gore, pesimistična su.

„Tako je malo osnova da se bilo čemu nadamo“, kazala je Bajramspahić.

Govoreći o perspektivama regionalnog pridruživanja EU, bivši generalni sekretar RCC-a Goran Svilanović smatra da su crnogorska očekivanja da budu lideri u procesu, te da možda prvi pristupe Evropskoj uniji nerealna. On se osvrnuo na zaključke samita EU – Zapadni Balkan, održanog u Tirani.

„Jasno je rečeno da ostaje politika zajedničko tržište. Ako je jasna politika EU zajedničko tržište, onda je nemoguće izdvojiti jednu državu i reći, ona će postati član“, kazao je Svilanović.

Bivši ministar vanjskih poslova Crne Gore Srđan Darmanović, nije zadovoljan konkretnim postignućima samita Berlinskog procesa održanog u Tirani.

„Meni se čini da stvari nijesu baš tako sjajne kako se generalno misli. Napredaka ima, ali tamo je potpisan sporazum o međusobnom priznavanju kvalifikacija za 3-4 profesije, koje mogu u ovom prostoru da se slobodno kreću. Da li su te profesije možda najvažnije ili nijesu, zašto nema ljekara ako ima farmaceuta, veterinara, nije sasvim jasno. Pitanje je da li je to nešto zbog čega mi treba da budemo presrećni“, kazao je Darmanović.

Predsjednica Crnogorske panevropske unije Gordana Đurović komentarisala je pripremljenost Crne Gore i njenih institucija za pridruživanje EU.

„Naš stepen reciklaže je 1,2-1,8 odsto, prema podacima MONSTAT-a, a naša platforma je 8 odsto. Toliko o našoj spremnosti da pristupimo Evropskoj uniji“, kazala je Đurović.

Tema ovogodišnje međunarodne konferencije Petrovački diskursi 2023, koja se od 25. do 27. oktobra, održava u hotelu „Palas“, u Petrovcu, odnosi se na različite uticaje na Zapadnom Balkanu i u Crnoj Gori, sa posebnim aspektom na EU i Rusiju.