Vujović: Ne postoji politička volja da država napreduje ka EU

On je na Balkanskom integracionom forumu, rekao da je Vlada premijera Zdravka Krivokapića zaustavila proces integracije Crne Gore u EU, a Dritana Abazović dovršila taj proces bez efektivnog djelovanja na tom polju.

“Kljjučni problem sa integracionim procesom u Crnoj Gori je taj što ne postoji politička volja da država napreduje u EU integracijama“, rekao je Vujović dodajući da to zvuči apsurdno kada istraživanja pokazuju da je preko 70 odsto građana za članstvo.

Vujović je kazao da podrška građana ne korenspondira sa onim što rade predstavnici u Vladi.

On je rekao da kada je formirana manjinska vlada na čelu sa Abazovićem, podržao je, jer je smatrao „da treba da ih ohrabrimo“.

„Jer je Crna Gora dobila rijetku priliku, a to je da su nam svi otvorili vrata ka EU“, kazao je on.

Vujović je pomenuo i posjetu španskog premijera Pedra Sančeza, države koja nije entuzijasta.

„Koja je ohrabrila i poslala više nego jasne poruke, a sa druge strane nije bilo nikakve spremnosti“, dodao je on.

Vujović je rekao da je iskazao rezervu kada je u pitanju sami sastav vlade.

„I strah da Srbija neće dozvoliti da Crna Gora postane dio EU, da će se aktivirati potpuni lojalisti (Aleksandru) Vučiću, mislim na Socijalističku narodnu partiju. Ono što tada nijesam očekivao jeste ponašanje Abazovića“, kazao je Vujović.

Abazović je, kako je dodao Vujović, dobio šansu da postane najuspješniji premijer Crne Gore, da država dobije zravršna mjerila.

„I da proaktivno privede kraju proces pregovaranja. Ništa od toga nije urađeno jer geostrateški to nije odgovaralo onima koji imaju dominantan uticaj na rad vlade“, ocijenio je Vujović.

Vujović i rekao da je Crna Gora došla u situaciju da čeka novu šansu.

„Da se nadamo izborima, da ćemo dobiti proevropsku vladu, ova vlada to nije“, kazao je on.

Prema njegovim riječuma, da ako nije moguće formirati vladu, što i nije moguće, onda građani treba ponovo glasaju o EU sudbini.

„A ne da bude ključna poruka premijera da je ključni prioritet Crne Gore Otvoreni balkan“, kazao je on.

Vujović je, odgovarajući na pitanje moderatora Miodraga Vlahovića, koliko bi trebalo vremena da se država vrati na poziciju iz avgusta 2020. godine, rekao da to zavisi od toga da li bi Crna Gora imala jasan prioritet i dovoljno stručnih ljudi.

„Ako bi to bila jedna snažna poruka, da nema kompromisa sa EU integracijama, mi bismo se veoma brzo vratiil, ali mislim da će biti teško formirati takvu vladu i nakon izbora“, ocijenio je on.

Vujović je, govoreći o Otvorenom Balkanu, kazao da nema kompromisa sa EU integracijama.

„Ako bi Otvoreni Balkan to mogao da ubrza ja bih bio za to, ne vidim komparativnu prednost. Otvoreni Balkan je pokušaj ribrendiranja Srbije zajedno sa Albanijom kao ključnih zemalja na Zapadnom Balkanu. Nama to ne treba, nama treba da ispunimo uslove EU“, smatra Vujović.

Saradnik Savjeta za politiku demokratizacije Bodo Veber je rekao da je proteklih 15 godina postojala nedosljednost u politici proširenja.

„To je tako zato što je taj proces pratio nedostatak dugoročnih strateških politika“, kazao je on.

Prema njegovim riječima, najjači strateški alat za promovisanje demokratije je vladavina prava.

„Mi smo dopustili da nas vodi politika na birokaratskom autopilotu“, smatra Veber.

Prema njegovim riječima. nedosljednost u politici proširenja je išla u dvije faze.

„Jedna je bila do 2015-2016. godine, druga nakon toga. Prvu fazu je karakterisao zamor od proširenja, gdje smo imali unutar EU podjele. To smo imali između Njemačke i Velike Britanije po pitanju Bosne i Hercegovine. Rezultat toga je serija niza prljavih kompromisa sa domaćim nacionalističkim liderima oko demokratskih reformi“, kazao je on.

Veber je kazao da je nakon 2015-2016. godine, kada su krenuli izbjeglička kriza, Bregzit, pobjeda Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama, došlo do traumatizacije evropske politike proširenja.

On je kazao da je jedan od najtraumatičnijih rezultata to što su počeli pregovore sa Srbijom, sa snagama iz devedestih, koji su transformisali svoju politiku do potpune autokratske transformacije koja se vidi u posljednjih deset godina.

Veber je, govoreći o Otvorenom Balkanu, kazao da što se više bude napredovalo u EU integracijama, opadaće nada u Otvoreni Balkan.

Direktorica fondacije Soroš u Sjevernoj Makedoniji, Fani Karanfilova, kazala je da je ta država u fazi da donese interne političke odluke, a EU mora donese konačnu odluku da pusti Sjeverna Makedonija u drugu fazu.

„Otvorili smo početnu fazu, sa prvom međuvladinom konferencijom, kada zemlja treba usvoji ustavne promjene na osnovu kojih će Bugari kao manjina biti uključeni u Ustav“, kazala je ona.

Karanfilova je rekla da će nakon druge međuvladine konferencije država ući i drugu fazu pregovora i dodala da se to sve odražava na društvo i na vladu.

Ona je navela da promjena Ustava zahtjeva dvotrećinsku podršku u parlamentu i da vladajuća većina kontroliše 63 poslanika, 80 poslanika treba da glasa za amandmane što znači da opozicija treba da podrži promjene.

Karanfilova je kazala da će naredna godina biti teška za makedonsku vlada.

„Vlada treba da isporuči djelotvorne mjere koje ce spriječiti dalje osiromašenje naroda, nakon kovid krize, ruske agresija, energtske krize, svakodneno povećavnje ruske propagande, ali takođe i hibrinim napadima kojima smo izloženi“, rekla je ona i dodala da će 2024. godina pritisak biti još veći .

Saradnik Centra za transatlantske odnose, Edvard Džozef, govoreći o putu Srbije ka EU, kazao da ta država zapravo i ne mora da odluči da li želi da bude u EU.

„Svaki dan viđamo dokaze za tu tezu i ove sedmice smo ih vidjeli – Raša tudej je otvorila informativni portal u Srbiji, i definisala misiju da pruži aletrativnu perspektivu događaja u svijetu“, rekao je on.

On je kazao da se sve promijenilo nakon 24. februara.

„Ali ne na Balkanu jer se ni Srbija nije promijenila, i to je zbog Kosova. Zbog Kosova koje je kao tema relavatna za Srbiju. Čak i ako uklonite probleme koji stoje na strani Brisela, sve dok najveća zemlja ne promijeniti pristup po ovom pitanju“, smatra Džozef.

On smatra da ako sprski predsjednik Aleksandar Vučić osjeća takvu vrstu samouvjernosti, i ne dobije nikave „packe“, onda može u suštini da aktivno promoviše ruski narativ.

Džozef je rekao da složena situacija u Crnoj Gori jeste rezultat „dominantnog uticaja vašeg susjeda“.

„Imate premijera koji je imao priliku da bude istorijska ličnost, koja objedinjava, i da povede zemlju ka EU“, rekao je on.

Džozef je naveo da svaki zvaničnik EU govori da postoji otvoren put k EU, ako Crna Gora nastavi da preskače prepreke na putu ka EU.

„I to Vučić razumije, iz tog razloga on ne želi tu vrstu napretka“, kazao je on.

On je kazao i da je Berlinski proces oživljen i da je svaka platforma koja skreće sa EU vrijednost, opasna.

„Nadam se da će Amerika uraditi jednu logičnu stvar i podržati Berlinski poces i da osigura da se ne dogodi gubitak energije u pregovorima sa EU“, kazao je Džozef.