Video
Republikanac Donald Tramp porazio je aktuelnu potpredsjednicu SAD-a Kamalu Haris na predsjedničkim izborima nakon pobjeda u nekoliko ključnih saveznih država.
Uoči osvajanja drugog mandata, četiri godine nakon što ga je Džozef Bajden izbacio iz Bijele kuće, Tramp je dao velika obećanja, a obraćajući se juče pristalicama najavio je “novo zlatno doba Amerike”.
Dan nakon proglašenja rezultata izbora u SAD, Vuković za Portal ETV komentariše šta se može očekivati od Trampove nove administracije i kakve će implikacije njegova četvorogodišnja vladavina imati na globalne prilike, te šta je dominatno doprinijelo njegovoj pobjedi nad kandidatkinjom Demokratske stranke.
Alarm za Demokrate
Ako se fokus stavi na do sada prikupljenim podacima o izlaznosti i podršci na izborima, Vuković kaže da ćemo vidjeti nekoliko veoma interesantnih trendova i pokazatelja koji su apsolutno promakli istraživanjima javnog mnjenja tokom prethodne kampanje u SAD-u.
“Prije svega, već sada se može nedvosmisleno reći da su Trampa glasali i oni koji ga nikad ne bi javno podržali, ali su se odlučili za njega kao reakcija na konfuznu i neubjedljivu političku ponudu koja je dolazila iz Demokratske stranke. Ovdje se prvenstveno govori o onim glasačima srednjeg i nižeg staleža koji su se teško pronalazili u postmodernoj i apstraktnoj političkoj tematici koju je forsirala Demokratska stranka, a koja se za prosječnog glasača iz tih slojeva društva čini da je isuviše ljevičarska i elitistička”, ocijenio je Vuković.
On je mišljenja da Demokratska stranka nije imala jasne odgovore za glasače iz ruralnih, ili pak manje obrazovanih sredina, kao i većine manjinskih i vjerskih zajednica koje su pitanja transrodnih prava doživljavale kao udar na njihova tradicionalna shvatanja društvenih odnosa.
S druge strane, Demokrate su ignorisale temu inflacije koja je bila dominantna kod Republikanske stranke, a ta problematika je, napominje Vuković, bila izuzetno upotrebljiva kod mlađih generacija, koji su zbog visokih kamatnih stopa bili spriječeni da ostvare svoju verziju američkog sna i kupe svoju prvu nekretninu.
Vuković dodaje i da je, prema postojećim podacima, Haris ostvarila napredak samo kod bijelih žena sa visokim obrazovanjem, i tu je očigledno tema odbrane reproduktivnih prava imala svoj uticaj.
“Međutim, ta tema je bila samo bitna kod 14 odsto ukunog biračkog tijela, dok su teme poput stanja o demokratiji i ekonomija bile mnogo dominantnije, kod više od 65 odsto birača”, istakao je sagovornik Portala ETV.
Ocjenjuje i da se Demokratska stranka vrlo nespretno u kampanji bavila temom ilegalne imigracije, braneći takve pojave pozivajući se prvenstveno na principe odbrane ljudskih prava.
“Te poruke odjeknule su samo kod visokoobrazovanih bijelih glasača, dok je kod većine manjinskih zajednica, kao i glasača iz skromnijih ekonomskih slojeva, takav pristup bio apsolutno u koliziji sa njihovim očekivanjima, jer su kod njih te teme bile prvenstveno vezane za bezbjednosne prilike i oduzimanje ekonomskih šansi koje su legalni imigranti ostvarili svojim mukotripnim radom i praćenjem procedura”, ocijenio je Vuković.
Vuković je stava da je ovo jedan veoma interesantan ishod koji mora biti alarm za Demokratsku stranku za temeljnim preispitivanjem dominantne političke ponude.
“Treba uvijek imati u vidu, da teme koje su aktuelne u velikim urbanim sredinama, kod intelektualnih elita, mozda vam mogu donijeti pobjedu u Kaliforniji i Njujorku, ali sigurno neće u pojasu gdje između Pensilvanije, Mičigena i Viskonsina, ili u suncčnom pojasu Džordžije, Arizone i Nevade, đe su te teme ili neprihvatljive ili irelevantne”, smatra on.
Period duboke neizvjesnosti
Govoreći o budućoj spoljnoj politici Amerike sa Donaldom Trampom na čelu i kako se njegov povratak u Bijelu kuću može nafestovati na geopolitičku sliku, Vuković kaže da njegova pobjeda donosi mnogo neizvjesnosti, jer je drugi mandat tradiciolano za sve predsjednike bio mnogo lakši za neke vanjsko-političke eksperimente i radikalne odluke.
Podsjeća da Tramp nije krio svoje viđenje stvari kada su u pitanju tri ključna geopolitička žarišta u ovom trenutku.
“Vrlo je jasan bio da ne podržava dalju vojnu potporu Ukrajine, i da je njegova vizija da se pregovori moraju voditi odmah sa trenutnih pozicija i na transakcionom nivou. U konkretnom slučaju, to znači da bi se eventualni pregovori vodili u korist Rusije čiji bi se osvajački poduhvat takvim pregovorima, ne samo legitimisao, već i legalizovao, što bi imalo nesagledive posljedice po međunarodni sistem jer bi se po prvi put nakon Drugog svjetskog rata legalizovala aneksija neke teritorije od strane okupacione sile”, stava je Vuković.
Ovo treba očekivati i kada je u pitanju situacija na Bliskom istoku, gdje bi se, ističe Vuković, takođe išlo na radikalne mjere kojima bi se izraelska aneksija Zapadne obale do kraja formalizovala i legalizovala, a palestinsko pitanje ponovo pretvorilo u Arapsko pitanje.
“Time bi se zatvorila mogućnost formiranja održive palestinske države. Istovremeno, njegov fokus bi bio na disciplinovanju Irana, koji bi bio pod još većim pritiskom od združenog dejstva ohrabrenog Izraela pod vođstvom Benjamina Netanjahua i mnogo agresivnije Amerike”, kazao je Vuković.
Prema njegovim riječima, ključni fokus treba tražiti i u Trampovom odnosu prema Kini i neskrivenoj želji da se okrenu leđa Tajvanu i ostalim saveznicima iz istočne Azije, ukoliko nijesu spremni da bespogovorno prate interese Amerike.
“Prethodno pomenuta legalizacija ruske okupacije i aneksije ukrajinskih teritorija bi bile signal Kini da je pravo vrijeme da se anektira Tajvan, što bi bila i geopolitička i geoekonomska tačka pucanja sa nesagledivim posljedicama “, naveo je Vuković.
Nezadovoljstvo novog predsjednika SAD-a odnosima unutar NATO-a mogao bi, smatra Vuković, biti i dovoljan signal da su SAD po strani, koja ne ispunjava stavke iz člana 5, dovoljna prilika za Rusiju da djeluje u pravcima svojih daljih interesa u Moldaviji, Gruziji, a u nekom ekstremnom scenariju i ka pojednim Baltičkim zemljama.
“Sve ovo jasno govori da je period duboke neizvjesnosti pred nama, i da će se mnogo toga znati kada Tramp bude birao kadrove u svom kabinetu, naročito u Nacionalnom savjetu za bezbjednost”, naglašava sagovornik Portala ETV.
Frojdovski lapsus Spajića
Od toga ko će biti desna ruka Donalda Trampa zavisiće i odnos prema regionu Zapadnog Balkana.
- Uvijek treba imati u vidu da je cjelokupni region Zapadnog Balkana na jednoj vrsti klackalice kada je u pitanju Trampova politika. Opet, mnogo će toga zavisiti od odluke ko će biti njegovi prvi savjetnici i saradnici, i koliko će oni imati interesa i volje da se bave Zapadnim Balkanom. Dva scenarija su moguća. S jedne strane da se i dalje region tretira sa manjkom hitnosti i prioriteta, kao što je to bio slučaj za vrijeme Bajdenove administracije, i u tom scenariju održavanje statusa quo je najizglednije. S druge, ukoliko se neko od njegovih bliskih saradnika odluči da projektuje etno-nacionalističku i transakcionu viziju MAGA vanjske politike, ne treba isključiti da će u tom slučaju dominirati veoma opasne teme poput redefinisanja granica, razmjene teritorija, kao i jačanje etno-nacionalnih ekspanzionističkih politika – istakao je Vuković.
Brojne čestitke upućene su Trampu od crnogorskih zvaničnika, među kojima se istakla ona premijera Milojka Spajića koji je Program Evropa sad poistovjetio sa MAGA politikom.
Preporučeno
“Time je, možda, frojdovskim lapsusom potvrdio da je Evropa sad zapravo anti-liberalna, etno-konzervativna, i anti-evropska agenda što su sve epiteti koje MAGA s ponosom ističe. Fascinantno je da postoji tolika doza otvorene kontradiktornosti kod donosioca odluka u Crnoj Gori, što i ne iznenađuje jer su to imanentne forme populističkim platformama”, konstatovao je Vuković, poručujući da je još rano govoriti o tome kako će se četvorogodišnji mandat Trampa odraziti na prilike u Crnoj Gori.
