Kako su saopštili iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) razgovore sa premijerima Crne Gore i Hrvatske, te šefovima delegacija Albanije, Bugarske, Češke, Mađarske, Sjeverne Makedonije, Moldavije, Poljske, Rumunije, Slovačke, Slovenije i Srbije vodio moderator bivši Generalni sekretar Regionalnog savjeta za saradnju i diplomata Goran Svilanović.

U osvrtu na aktivnosti Vlade Crne Gore u borbi protiv posljedica pandemije na zdravlje i ekonomiju, premijer Zdravko Krivokapić istakao je zadovoljstvo postignutim rezultatima.

„Ja vam tvrdim da je ova Vlada, a to će istorija da pokaže, najuspješnija, najkompetentnija, sa najviše znanja i najviše rješenja u kontekstu u kojem se našla“, ocijenio je premijer.

Kada su u pitanju evropske integracije Crne Gore, Krivokapić je istakao da se u tom procesu ne može govoriti ni o kakvoj sigurnosti, već o očekivanjima „koje ponekad ne umijemo prepoznati ili artikulsati na pravi način“.

“Naglašava da treba gledati u ono što smo do sada uradili da doprinesemo evropskom putu te ukazao na potrebu jačanja kapaciteta, prije svega administrativnih, i kreiranja kvalitetnih projekata da bi se privukla sredstva iz EU fondova. Govoreći o aktivnostima na oporavku i razvoju ekonomije, premijer posebno ističe program „Evropa sad“ koji će doprinijeti smanjenju nejednakosti, a koji je posebno izražen na sjeveru zemlje, kroz povećanje minimalne i prosječne zarade i druge mjere”, dodaje se u saopštenju.

Ukazujući na značaj razvoja saradnje u regionu i šire, kako navode iz PKCG, premijer je kazao da podrška partnera nije izostala u izazovnim vremenima, ističući podršku koju u ovom dijelu pružaju partneri, ambasade, i države članice Evropske unije.

Na kraju, dodaju, premijer je iskazao posebnu zahvalnost svima prisutnima, a posebno premijeru Plenkoviću, sa kojim se po prvi put sreo i koji je optimista i vjeruje da će prostor Zapadnog Balkana jednog dana biti dio Evropske unije.

Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković zahvalio se premijeru na gostoprimstvu i prenio poruku EU da ovo područje nema drugu alternativu nego da bude za zajedničkim evropskim stolom.

„Nova metodologija pregovora za pristupanje EU mora biti takva da trasira put Zapadnog Balkana prema naprijed, a ne da ga čini težim“, naglasio je on.

Podsjetio je da je Crna Gora otvorila posljednje pregovaračko poglavlje u vrijeme hrvatskog predsjedavanja Unijom, te konstatovao da su poglavlja 23 i 24 ključna za uspješno okončanje tog procesa

“Kazao je da Hrvatska smatra da sve regionalne inicijative poput CEFTE, EFTE i novijih koncepata saradnje, predstavljaju varijacije svojevrsne pripreme za članstvo u Evropskoj uniji, što je jako bitno za „razumijevanje dubine ekonomskih obaveza koje proizilaze iz članstva u EU koje se, dok si kandidat i pregovaraš, ne vide“”, piše u saopštenju.

Navodeći primjer Hrvatske, Plenković je rekao da ih je, nakon ulaska zemlje u Uniju, dočekalo sve ono što sa sobom nosi nosi ekonomsko upravljanje EU, a što je kreiralo brojne izazove.

„Hrvatska će se uvijek i isključivo zalagati za individualno vrednovanje postignuća svake zemlje [na evropskom putu]“, naglasio je Plenković.

Na kraju, napominju, Plenković je iskazao divljenje zemljama koje su dugo u procesu evropskih integracija, gdje postoji veliko interesovanje i podrška javnosti.

Potpredsjednik Vlade Sjeverne Makedonije zadužen za ekonomska pitanja Fatmir Bitići ocijenio je da postoji velika podrška građana evropskim integracijama koja je veća od 80 odsto i da ju je izazovno održati u ovako dugom periodu pristupanja. Osvrnuo se i na uticaj pandemijske krize na evropska stremljenja država regiona, naročito u dijelu izazova koje je COVID kriza izazvala u pogledu solidarnosti, dijeljenja, zajedništva i jednakih šansi.

„Nažalost, sada u post kovidu vidimo da se mnogo zemalja sve više fokusira na sebe. Umjesto toga potrebno je da se usmjerimo na Evropu. U tom procesu vjerujem u značaj regionalne saradnje koja doprinosi konkurentnosti, a ona će nas pripremiti da postanemo inkluzivne ekonomije“, kazao je on.

Bitići je posebno istakao iskustvo Hrvatske u procesu integracija, na čijim primjerima i iskustvu mogu naučiti i druge zemlje regiona kada su u pitanju njihova stremljenja ka Evropi.

“Prema njegovim riječima, svi negativni trendovi poput migracija i odliva mozgova ukazuju na to da sve države iz regiona Zapadnog Balkana moraju zajednički raditi na podizanju kompetetivnosti u biznisu. Govoreći o inicijativama koje bliže povezuju region ocijenio je da će one doprinijeti dodatnoj vrijednosti naših država”, dodaje se u saopštenju.

Zamjenik ministra vanjskih poslova Češke Aleš Hmelaš istakao je da se divi ciljevima, posvećenosti i odlučnosti Vlade Crne Gore na evropskom putu, uz poseban osvrt na program Evropa sad. Podijelio iskustvo Češke iz vremena kada je potvrđeno njeno članstvo 2004. godine a kada je počeo veliki priliv investicija.

“To je bilo vrijeme konvergencije bez presedana, koje nas je uvjerilo da ćemo za pet šest godina doći na nivo Austrije. Međutim trebalo nam je nekoliko godina da naučimo kako da funkcionišemo unutar EU. Usklađenost koja je proistekla iz pridruživanja pomogla nam je da postanemo dio EU ekonomije”, rekao je on.

Pomoćnik ministra spoljnih poslova Srbije Vladimir Marić kazao je da veoma je bitno što je pandemija podstakla razvoj nauke u koju ta država mnogo ulaže, kao i u razvoj četiri slobode na kojima počiva EU. Prema njegovim riječima, inicijativa Otvoreni Balkan ne poništava pojedinačne napore ka EU, već čini da se cio proces ubrza.

“Želimo da uklonimo barijere kako bi ljudi mogli da nađu posao kako u Srbiji, tako u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji”, kazao je on.

Izrazio je velika očekivanja od predstojeće međuvladine konferencije sa EU, pošto ova zemlja dvije godine nije otvorila nova poglavlja u pregovaračkom procesu. Posebno je bitnim ocijenio poglavlja 23 i 24 i podsjetio da je u tom smislu Srbija odlučna da realizuje ustavne reforme koje su neophodne.

Drugi sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova Moldavije Vladimir Cuc kazao je da ova država dijeli izazove regiona Zapadnog Balkana koji se tiču pandemijske krize.

“Sve više zabrinjava porast inflacije u regionu, jer kada imate niske prihode, ona ih dodatno „pojede“”, rekao je on.

Istakao je dobru saradnju sa istočnim partnerima, EU i SZO, te iskazao posvećenost zemlje da poveća stopu vakcinacije i izbori se prije sve energetskom krizom.

“Želimo da privučemo investitore, a to ne možemo bez dobre povezanosti. Treba iskoristiti poziciju našeg regiona, a za to su potrebne digitalna transformacija, zelena agenda i inovacije”, kazao je on.

Ambasador Albanije Vidi Kurtesi ocjenjuje da je prethodna godina bila jedna od najtežih za tu zemlju ali da se njena ekonomija uprskos svemu uspješno oporavlja u 2021. Zahvalio je za podršku EU, te istakao da je tokom krize Zapadni Balkan pokazao pragmatičnost u saradnji olakšavajući trgovinu, investicije i efiksanost snabdijevanja.

“U Regionu je potrebno olakšati kretanje roba, usluga i kapitala. Imamo jasan put ka tome zahvaljujući Berlinskom procesu i inicijativi Otvoreni Balkan koji označavaju našu zrelost i spremnost da uzmemo budućnost u svoje ruke”, kazao je Kurtesi.

Ambasador Mađarske Jozsef Negyesi istakao je da Mađarska nema otvorenih političkih ni ekonomskih pitanja sa državama regiona. Prema njegovim riječima ova zemlja je pružila podršku brojnim državama među kojima i Crnoj Gori, i to u vakcinama i medicinskim sredstivma.

“Pitanje migracija je vrlo važno za sve nas i ono se mora zajednički riješiti u saradnji sa Zapadnim Balkanom i EU”, naglasio je on.

Ambasador Poljske Artur Dmochowski ocijenio je da ta država želi jaku Evropsku uniju sa snažnim članicama čije institucije djeluju u skladu sa zakonima subsidijarnosti i jednakosti. Prema njegovim riječima treba ojačati industrijske osnove i iskoristiti potencijale digitalnog tržišta.

“Aktivno zagovaramo uključenje država Zapadnog Balkana na konferenciji o budućnosti Evrope i nastavljamo da finasiramo projekte, stipendiranje vaših studenata, te podržavamo procese dekarbonizacije i zelenu tranziciju”, kazao je Dmochowski.

Ambasador Rumunije Matej Viorel Ardeleanu smatra da kovid kriza poput ostalih nosi izvjesne šanse koje treba iskoristiti.

“Odliv mozgova je pogodio i Rumuniju. Nema jasnog recepta za rješavanje tog pitanja ali smo preduzeli određene mjere i kao uspješnim pokazalo se stalno povećanje zarada, njihovo utrostručavanje u zdravstvenom sektoru, dok smo IT sektor oslobodili poreza na zarade i on trenutno zapošljava oko 150.000 ljudi i doprinosi BDP-u sa sa šest odsto što je na nivou poljoprivrede koja zapošljava dva miliona stanovnika”, kazao je Ardeleanu.

Ambasador Slovačke Boris Gedel izrazio je bojazan da će pandemija još potrajati, dodajući da je u toj zemlji ponovo lockdown i da se sada više fokusira na zdravlje ljudi.

“Slovačka je tokom pandemije donirala milion eura pomoći Zapadnom Balkanu i 2,5 miliona državama istočnog partnerstva. Malo šta na svijetu je sigurno, ali ono što možemo reći je da će Slovačka i dalje podržavati Zapadni Balkan i njegov put ka EU. Ova priča nije završena dok vaš region ne bude u EU”, kazao je on.

Ambasador Slovenije Gregor Presker istakao je da je Slovenija radi sve što je u njenoj moći da što više približi region EU, ali i EU ovom području.

“Slovenija se tokom svog predsjedavanja Unijom fokusirala na Zapadni Balkan i na otpornost Evrope na različite prijetnje kao što su kovid, klimatske promjene, migracije, promjene u lancima snabdijevanja hranom i energentima”, kazao je on. Post-kovid oporavak ide asimetrično i neophodno se više fokusirati na privatne investicije. Slovenija daje važnost digitalnoj transformaciji čime se koriste mogućnosti digitalnih tržišta i usluga.

Zamjenik ambasadora Bugarske Vassil Durev , smatra da je neophodno naći ravnotežu između zdravstvenog i ekonomskog faktora, te da će nas izazovi pandemije učiniti spremnijim za buduće krize.

“Kriza je naglasila značaj multilateralnog odgovora nasuprot individualnom pristupu, navodi se u pismu premijera Bugarske Stefana Janeva koje je pročitao ambasador. Bugarska je tokom predsjedavanja postavila prioritete da unaprijedi i osnaži mogućnosti koje pruža regionalna saradnja, te evropski fondovi i inicijative”, zaključuje se u saopštenju.