Video
“Ja razumijem inicijativu CDT, ali je ne opravdavam. Svjestan sam bojazni što CDT to predlaže, ali sam mišljenja da se svi građani trebaju izjašnjavati o vjeri, naciji, jeziku. Ne zato što se moramo prebrojavati, ali je važno da postoje precizni podaci, jer je Crna Gora multietnička država i zato treba da se zna koliko ima pripadnika svake religije i nacije”, naglasio je Zenka za Radio Crne Gore.
Namjera CDT-a da predloži takvo rješenje je, kaže Milica Kovačević, da popis obuhvati ključne oblasti ekonomsku i socijalnu politiku.
“Mi vjerujemo da bi nastavak dosadašnjih strasti u kojima se popis svodi na etnonacionalističke kampanje političkih partija značio nastavak političkog razaranja društvenog bića Crne Gore, podjela na vjerske i nacionalne okvire i udaljavanje od principa građanske države”, ocijenila je Kovačević.
Iz Eurostata je saopšteno da su pitanja etničke pripadnosti, religije i jezika osjetljiva, ali da ima država Evropske unije koje ne prikupljaju takve podatke prilikom popisa.
Kovačević je navela i konkretne primjere Njemačka, Francuska, Italija, Danska, Švedska, Finska, Belgija, Slovenija, Luksemburg ne prikupljaju podatke o naciji.
Većina evropskih država, uključujući i Rusiju, ne uzima ni podatke o vjeri, a slično je i kada je u pitanju jezik.
Inicijativa Centra za demokratsku tranziciju da se primijeni nova evropska praksa, prema kojoj se građani ne izjašnjavaju o naciji, vjeri i jeziku, biće razmotrena u saradnji sa Savjetom za statistiku tokom javne rasprave o zakonu o popisu stanovništva, saopšteno je iz Monstata.
Kako je Pobjedi ranije saopštila direktorica Monstata Gordana Radojević, regulativa Evropske unije koja definiše pitanje popisa ne uključuje kao sastavni dio ispitivanje, odnosno izjašnjavanje o nacionalnom, vjerskom ili jezičkom određenju, ali i ne osporava svoje članice da takve podatke prikupljaju ukoliko to prepoznaju kao svoj interes.
Preporučeno
“Nama je u Monstatu, naročito u kontekstu otvaranja pregovaračkog poglavlja 18, ideja popisa po standardima EU bliska, što smo iskazali i na probnom popisu/istraživanju koje smo sproveli prošle godine koje nije obuhvatilo ova izjašnjavanja. Ipak, da ne bismo bili isključivi obavezni smo da organizujemo javnu raspravu na kojoj svi korisnici podataka imaju pravo da kroz formalnu inicijativu delegiraju prijedloge o kojima će se diskutovati. Na osnovu toga će, u konačnom, biti oblikovana lista sa pitanjima, odnosno podacima koji će se prikupljati na popisu 2021. godine”, pojasnila je Radojević.
