Poslanici na početku raspravljaju o Godišnjem izvještaju o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2024. godinu.
U pitanju je deveti dan Prve sjednice Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2025. Godini.Poslanici će raspravljati o: Godišnjem izvještaju o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2024. godinu i Godišnjem izvještaju o radu Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture za 2023. i 2024. godinu.
Takođe, u nastavku zasijedanja biće razmatrani: Godišnji izvještaj o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu za 2024. godinu, Izvještaj o radu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za 2023. i 2024. godinu i Izvještaj o radu Agencije za sprečavanje korupcije za 2023. i 2024. godinu.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković je tim povodom u plenarnoj sali.
On se na početku dotakao sinoćnje situacije na Zabjelu, kada je grupa građana izašla na ulice i pokušala da se obračuna sa turskim državljanima koji su noć prije u tom podgoričkom kvartu nožem povrijedili Podgoričanina.
“Želim brz oporavak povrijeđenom mladiću. Nakon reakcije javnosti, posebno se obraćam građanim i građankama Zabjela, ovaj događaj ne smije jačati ksenofobiju i da se ne vraćamo na neke stare greške, to će predstaviti Crnu Goru negativno u međunarodnoj javnosti. Pozivam građane da budu mirni, strpljivi i mudri”, kazao je Bjeković.
Nikola Zirojević (SD) je takođe poželio brz oporavak povrijeđenom Podgoričaninu.
Govoreći o izjavi premijera Milojka Spajića, da će danas donijeti odluku o privremenim vizama sve državljane Turske, poslanik SD kaže da je to pogrešno iz više razloga.
“Šta će se desiti ako nam Turska odgovori istom mjerom? Znamo li koliko se građana liječi u turskom sistemu?”, upitao je on.
Zirojević je zamolio i PES da utiču na premijera da se, prema njegovim riječima, “ne ponaša ksenofobično”.
“Radi ono što nijedan predsjednik vlade ne bi trebao da radi, narušava odnose sa jednim od najvećih NATO partnera države i najveći garant mir ana Zapadnom Balkanu.
Potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović je istakla da ne treba osuđivati cijeli narod zbog djela pojedinaca.
Zoja Bojanić Lalović (DPS) je takođe istakla da se krivica u ovom slučaju ne smije personalizovati.
Velimir Đoković (NSD) komentarisao je izjave Zoje Bojanić-Lalović (DPS) o radu gradonačelnika Pljevalja Darija Vraneša.
“Vaš klub kada nema argumenata, iskoristi napade na Daria Vraneša, Marka Kovačevića, Veska Delića i druge sjajne gradonačelnike iz NSD. U radu Vraneša nema partijske i nacionalne diskriminacije, radi za dobrobit svih građana Pljevalja. U tome govori činjenica da nikad više asfaltiranih puteva i uređenih javnih površina nije bilo u Pljevljima. Takođe, na zgradi Opštine Pljevlja, na Vranešovu inicijativu, bošnjačka zastava za Dan Bošnjačkog Naroda.
Potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković (BS) se takođe dotakao nemilih scena na Zabjelu.
“Želim brz oporavak povrijeđenom momku, to se ne smije događati u Crnoj Gori… Sada imamo i neke informacije da to nijesu bili Turci, nego Azerbejdžanci”, rekao je Nurković.
Sinoć smo, podsjeća, na ulicama Podgorice imali hajku.
“Bilo je ružnih povika, iza kojih se stranci ne osjećaj usigurno, a ulila se nesigurnost i u među neke domaće građane. Na društvenim mrežama bilo je komentara poput “večeras oni, a vi ćete doći na red drugog dana””, kazao je Nurković.
Najave o ukidanju viza, Nurković ocjenjuje kao prenagljene.
“Pozivam MUP i Šaranovića da obezbijedi sigurnost svim građanima Crne Gore. Ne možemo dozvoliti bezvlašće na ulicama. Takve scene neminovno vode državu u anarhiju. Ne kritikujem nikoga, ali, moramo biti budni i pomno pratiti sve detalje na našim ulicama. Nekim ljudima bez razloga demolirani lokali, zapaljeni automobili…”, navodi Nurković.
Kenana Strujić Harbić (BS) osvrnula se na izlaganje Đokovića.
“Vraneš je u zakonskoj obavezi da istakne bošnjačku zastavu na taj dan. Koliko imamo zastava Crne Gore u Pljevljima? Ja kad otvorim prozor – živim u centru, u blizini Husein Pašine džamije – ja ne vidim crnogorsku zastavu. Pa se upitam da li živim u Pljevljima u entitetu RS ili u državi Srbiji. Pljevlja nijesu srpska”, kazala je on.
O asfaltiranju ulica u Pljevljima, o kojima je govorio Đoković, Strujić-Harbić kaže da su one asfaltirane samo do kuća i sela funkcionera.
“Ne do moje kuće. Palestina nije ravna pljevaljskoj čaršiji – razorena je. Odgovorno tvrdim da je devastirano ono što se moglo devastirati”, dodala je ona.
Nađa Laković (PES) kazala je da su nedavni događaji uznemirili naše građane.
“Jedan incident može prerasti u društvenu tenziju – ako mu se pristupi brzopletu. Moramo kao poslanici biti glas razuma”, kazala je Laković.
Abdić: Neka politička landarala mi crtaju metu
Nermin Abdić (DPS) na početku izlaganja kazao je da “neće niđe”.
“Biću glas građana koji su tražili da budem ođe”, kazao Abdić.
Situacija, po pitanju prava i sloboda u Crnoj Gori, po njegovim riječima “boba ne valja”.
“Zabrinut sam, đeca se selotejpom vežu u vrtićima. Kukala nam majka što smo dočekali. I dobijam informaciju da su te vaspitačice premještene? Đe je odgovornost? Mnogo je podgrijavanja i crtanja meta. I kada sam ja u pitanju, pojavljaju se neka politička landarala koja mi crtaju metu, a nisam čuo nikoda da je to osudio, a u pitanju je moja vjerska pripadnost. Ne priznajem nikoga da je veći, Crnogorac, Srbin, Bošnjak, Hrvat…Svi smo jednaki, samo možemo biti različiti fizički”, kazao je Abdić.
On je kazao i da je šokiran dešavanjima na utakmici u Nikšiću.
“Biju se toljagama na utakmicama…Svaki dan se dešavaju haosi, ovo je katastrofa”, poručio je on.
Boris Mugoša (SD) ukazao je da se javni djelatnici, ljudi koji funkcionišu na javnoj sceni, igraju sa emocijama ljudi.
– Osjećaj uznemirenosti, straha, to je ljudsko osjećanje i siguran sam da je ono što se desilo izazvalo kod građana i taj osjećaj straha i uznemirenosti, ali i vruće glave. Zamislite vi taj profil nekoga koji je na javnoj sceni, da tu situaciju koristi, da zlupotrebljava takve emocije ljudi, da bi afirmisao svoje ideološke porive. To je bezobrazluk – poručio je Mugoša.
On je dodao da je licemjerstvo koristiti ono što se desilo za afirmaciju desničarenja i stigmatizacije jednog naroda.
– Kada smo mi govorili da je genocid individualna odgovornost, oni su na nas upirali: „vi kolektivno optužujete narod“. Mi smo rekli: Ne, genocidan čovjek ima ime i prezime, nije narod kriv, nego on – imenom i prezimenom. I vi, kad neko uradi neko nasilje, zato što on ima određenu pripadnost, stigmatizujete taj narod. Zamislite čemu mi svjedočemo u 21. vijeku. Ali, ne stigmatizujete kad neki drugi strani državljanin uradi neki obliki porodičnog nasilja ili krađu… zato što vam se možda sviđa odakle je taj došao, a ovdje vam se ne sviđa odakle je došao. Ovo je bolesno vrijeme, a javni djelatnici ga čine bolesnijim – poručio je Mugoša.
On je istakao da ne smije biti ishitrenih mjera.
– Molim donosioce odluka da ne donose ishitrene mjere. Te mjere se ne bave uzrocima, nego pogrešnim balansiranjem posljedica. Nemojte to da radite. Za ovo treba hladna glava. Trebamo da analiziramo odgovornost institucija i sistema. Ne smijemo građanima da prepustimo da se oni bave zadovoljenjem pravde.Ali, ti građani moraju da imaju povjerenje u institucije. Zato treba da analiziramo migracionu politiku. Da znamo u sistemu koja karika kako radi. Nemojmo, kad institucije zataje, da se onda okrećemo emocijama građana. To je ubiranje jadnih političko-partijskih poena. Kakvi smo mi ljudi kad na ovim stvarima ubiramo političke poene? Jedna stvar proizrukuje drugu, pa kreće talas. I kako to da se zustavi? Licemijeni smo do boli. U jednoj stvari jedni ćute, u drugoj stvari drugi ćute. Isti je princip, mržnja je mržnja. Ako je prepoznate, ili ne reagujte nikad ili reagujte u svakoj situaciji. Selektivnost je najgora stvar koja nam se dešava u ovom društvu. Apel svima na smirivanje tenzija, apel institucijama da rade svoj posao, apel donosiocima odluka da ne donose ishitrene odluke. Nije ovo stvar za dobijanje političke podrške. Ovo je sistemski izazov koji u kontinuitetu traje – poručio je Mugoša.
Miodrag Laković (PES) kazao da je parlament danas složno šalje pomirljive poruke.
“Želim brz oporavak povrijeđenom sugrađaninu, očekujem da će organi bezbjednosti riješiti ovaj slučaj. Slažem se sa Nurkovićem u dijelu bilateralnih odnosa sa Turskom, očekujem da će Vlada pokazati odgovornost”, kazao je poslanik PES.
Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović kaže da je “zlo uvijek isto”.
“Ono se ne krije, mogli smo ga vidjeti i prije dvije godine, kada sam kazala da Vlada ne vidi sve ove ljude koji dolaze kod nas i podsjetila da imamo iskustvo kako se ne treba ponašati prema onim koji su došli ovdje u potrazi za boljim životom”, kazala je Pejović.
U ovoj zemlji, poručuje ona, ima mjesta za svakoga, osim za fašiste i one ljude koje su otvorili vrata kriminalcima.
U završnoj riječi, Bjeković se dotakao izlaganja poslanika u parlamentu, a između ostalog je kazao da je medijska sloboda uslov svakog demokratskog društva.
“Svi koji prosipaju govor mržnje na društvenim mrežama jednako su odgovorni kao oni koji ga koriste u javnom prostoru”, kazao je on.
Bjeković je kazao da je rad ombudsmana sve složeniji, te kazao da ste “uvijek između čekića i nakovnja”. Obmdusman je na kraju pozvao na zaštitu integriteta doktora Nermina Abdića.
Ovim je završena rasprava o Godišnjem izvještaju o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2024. godinu. Poslanici su prešli na raspravu o Godišnjem izvještaj o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu za 2024. godinu.
Dejan Đurović (NSD) kaže da ukoliko želimo da Crna Gora bude vladavina prava, sudstvo mora biti časno i nezavisno.
“Podržavamo izmjenu Zakona o sudovima, kojim bi bilo predviđeno da bezbjednost u sudovima organizuje sudska policija. Ne smijemo dozvoliti prijetnje eksplozivnim napravama i slučaj iz barskog suda kada je ubijena Milorija Đukić-Pejović”, kazao je on. Đurović je kazao da izvještaj u sudstvu ocjenjuju kao pozitivan i dodao da će NSD biti uzdržana kada je u pitanju izvještaj tužilaštva.
Predsjednica Vrhovnog suda Valetina Pavličić, kaže da je ova kalendarska godina, iako nije završena, bila izazovna.
“Dala je određeni rezultat, koji su prepoznali naši međunarodni partneri”, poručuje Pavličić.
Ono što je, kako kaže, u fokusu javnosti, što odaje utisak da sudstvo ne radi, to je nedonošenja presuda u predmetima visokog kriminala i visoke korupcije.
“Tu imamo pomake, ozbiljne pomake i o tome govore brojke. U 2024. godini ušli smo sa zaostatkom 168 neriješenih predmeta iz oblasti organizovanih kriminala i korupcije, sa novih 39 započeli novu godinu – ukupno 207 predmeta. Na današnji dan,u specijalizovanim odjeljenjem u Podgorici, poslije deset godina efikasnost rada tog odjeljenja je preko 110 odsto. U ovom trenutku, sudije specijalizovanog odjeljenja su predale 43 i završile 9 predmeta”, navodi Pavličić.
U odnosu na cjelokupno stanje u pravosuđu, za isti period prošle godinu, Pavličić navodi da je danas stanje 99 posto efikasnije.
“Počev od Vrhovnog suda, koji je riješio sve stare predmete ili ih je doveo do kraja. A započeli smo godinu sa 900 stotina revizijskih predmeta, sa 1.000 upravnih predmeta…” navodi ona.
Pavličić je podvukla da ono što se danas dešava u crnogorskim sudovima, je pozitivan pomak u odnosu na percepciju koja se javlja kroz određene predmete.
Poslanici danas raspravljaju o: Godišnjem izvještaju o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2024. godinu i Godišnjem izvještaju o radu Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture za 2023. i 2024. godinu.
Takođe, u nastavku zasijedanja biće razmatrani: Godišnji izvještaj o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu za 2024. godinu, Izvještaj o radu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za 2023. i 2024. godinu i Izvještaj o radu Agencije za sprečavanje korupcije za 2023. i 2024. godinu.
Sjednicu možete pratiti uživo na linku ispod.
Preporučeno
Video