Evropska unija traži veću stratešku jasnoću o planovima SAD-a i Izraela u vezi sa Iranom i procjenu kada bi se sukob mogao završiti, dok razmatra da li da pošalje brodove kako bi pomogla jačanju bezbjednosti u Persijskom zalivu.

„U našem je interesu da Ormutski moreuz ostane otvoren i zato razgovaramo i o tome šta možemo učiniti s evropske strane“, rekla je danas Kaja Kallas, šefica spoljne politike EU, uoči sastanka ministara vanjskih poslova 27 država EU u Briselu.

Predsjednik SAD-a Donald Trump zatražio je od saveznik, uključujući Francusku, Kinu, Japan, Južnu Koreju i Veliku Britaniju, da pomognu u obezbjeđivanju Ormuskog moreuza za svjetski pomorski saobraćaj.

MOGUĆE PROŠIRENJE POMORSKE MISIJE EU

Kalas je rekla da bi EU mogla proširiti svoju pomorsku misiju Operacija Aspides u Crvenom moru do Persijskog zaliva ili formirati „koaliciju voljnih“ među državama članicama EU koje bi na ad hok osnovi doprinosile vojnim kapacitetima.

Rat u Iranu, izazvan vazdušnim napadima Israel i United States 28. februara, podigao je cijene energije širom svijeta, pri čemu je cijena sirove nafte marke Brent crude porasla za više od 40%, prenosi N1.

POREMEĆAJI U GLOBALNIM LANCIMA SNABDIJEVANJA

Međutim, sukob je poremetio i šire globalne lance snabdijevanja, utičući na sve – od farmaceutskih proizvoda iz India, poluprovodnika iz Azije, do proizvoda dobijenih od nafte, poput đubriva koja dolaze s Bliskog istoka.

Teretni brodovi su zaglavljeni u zalivu ili prave mnogo duži zaobilazni put oko južnog vrha Afrike. Avioni koji prevoze teret s Bliskog istoka su prizemljeni. Što rat duže traje, veća je vjerovatnoća da će doći do nestašica i rasta cijena širokog spektra robe.

FRANCUSKA PREDLAŽE MEĐUNARODNU PRATNJU BRODOVA

Francuska je saopštila da sarađuje s drugim zemljama, predsjednik Emmanuel Macron pomenuo je partnere u Evropi, Indiji i Aziji, na mogućoj međunarodnoj misiji pratnje brodova kroz moreuz, ali je naglasio da to može biti tek kada „okolnosti dozvole“, odnosno kada se borbe smire.

Visoki francuski zvaničnici, govoreći nezvanično o tekućim razgovorima, rekli su da su Netherlands, Italy i Greece pokazale interesovanje, a da bi Spain mogla biti uključena na neki način.

Van EU, United Kingdom bi takođe mogla biti dio toga ukoliko bude imala raspoložive kapacitete, rekli su zvaničnici. Kao mogući model za pomorsku misiju u Persijskom zalivu pomenuta je operacija Aspides, koja je usmjerena na Crveno more.

NJEMAČKA TRAŽI JASNE CILJEVE SAD I IZRAELA

Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul rekao je da će biti važno da SAD i Izrael definišu „kada smatraju da su dostignuti vojni ciljevi njihovog raspoređivanja“.

Prije sastanka s kolegama iz EU u Briselu rekao je da je „potrebno više jasnoće“ od SAD-a i Izraela.

Vadeful je dodao da iranska vlada predstavlja značajnu opasnost za region, slobodu plovidbe i globalnu ekonomiju, te da „ta opasnost definitivno ne smije da se nastavi“. Rekao je da će podržati sankcije protiv onih koji su odgovorni za blokiranje Ormuskog moreuza, a to je Iran.

Kada se razjasne ciljevi SAD-a i Izraela, rekao je Vadeful, doći će vrijeme da se pređe u fazu definisanja „bezbjednosne arhitekture za cio region“, što će podrazumijevati i razgovore sa Iranom.

EU NIJE ODLUČILA O VOJNOM ANGAŽMANU

Ministar vanjskih poslova Luxembourg Xavier Bettel rekao je da EU nije obavezana na bilo kakvu vojnu akciju.

„Činjenica je da za sada EU nije direktno dio situacije. Zato moramo odlučiti da li ćemo biti dio ili ne. To je važna odluka“, rekao je Betel.

POSTOJEĆA MISIJA KAO MOGUĆI MODEL

Operacija Aspides formirana je kako bi se spriječili napadi somalijskih pirata i jemenskih pobunjenika Houthis, koje podržava Iran, na brodove u Crvenom moru. Te oružane grupe se još nijesu pridružile sadašnjem sukobu.

Saudi Aramco upravlja mrežom cjevovoda koja zaobilazi Ormuski moreuz kako bi isporučivala naftu do lučkog grada Yanbu na Crvenom moru.

„Ako želimo bezbjednost u ovom regionu, najlakše bi bilo da koristimo operaciju koju već imamo u regionu i možda je malo izmijenimo“, rekla je Kaja Kalas. „Takođe se govori o koaliciji voljnih u tom pogledu, ali moramo vidjeti šta bi moglo biti najbrže rješenje za obezbjeđivanje otvorenog Ormuskog moreuza. Kao što vidite, to nije lako.“

STRAH OD MOGUĆE IZBJEGLIČKE KRIZE

EU je takođe zabrinuta zbog mogućnosti razvoja izbjegličke krize u Iranu ako se rat nastavi.

„Iako se za sada sukob nije pretvorio u neposredne migracione tokove ka EU, nejasno je šta donosi budućnost i to zahtijeva punu mobilizaciju svih alata migracione diplomatije koji su nam na raspolaganju“, rekla je predsjednica European Commission Ursula von der Leyen u saopštenju u nedjelju.

Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna rekao je da njegova zemlja snažno podržava SAD, ali da mora „znati kakvi su planovi u regionu Bliskog istoka“.

Dodao je da saveznici SAD-a u Evropi žele da razumiju Trampove strateške ciljeve. „Kakav će biti plan?“ upitao je on.