Video
Bas je u Kaliforniji već izgradila reputaciju progresivne i pragmatične političarke, koja se nametnula kao oganizatorka zajednice koja se bori protiv policijske brutalnosti u Los Anđelesu. Pragmatizam Karen Bas vidi se u tome što je 2008. pomogla državi da se izbavi iz istorijske fiskalne krize.
“Kongresmenka Bas je žena koja može da izliječi našu zemlju, ne samo od pandemije, već i od rasnih i ekonomskih podjela”, navela je čuvena aktivistkinja za radna i građanska prava Dolores Uerta za Gardijan.
Kada se bivši potpredsjednik SAD Džo Bajden ranije ove godine obavezao da će izabrati ženu koja će se pridružiti njegovoj listi i biti na kandidatkinja za potpredsjednicu,špekulisalo se da će to biti Kamala Haris, kalifornijska senatorka koja se protiv njega borila u trci za kandidata Demokrata. Takođe je bilo riječi da će na to mjesto doći Suzan Rajs, nekadašnja savjetnica za nacionalnu bezbjednost Obamine administracije i Val Demings, kongresmenka sa Floride.
Međutim, poslednjih nedjelja su se ljudi iz Kalifornije koji su radili sa Basovom, uključujući i Uertu, otvoreno zalagali za nju kao potpredsjednicu, tjerajući je da uđe u sam vrh Bajdenove liste.
Pristalice Karen Bas pozdravljaju njenu žestoku posvećenost unaprijeđenju socijalne pravde i lagani šarm koji posjeduje, a koji joj je pomogao da pobjedi liberale i konzervativce. Međutim, drugi se brinu da je njena politika daleko od toga da se dopadne umjerenim glasačima, dok je postupak za eventualno imenovanje za potpredsjednicu pobudio neke od njenih političkih kontroverzi, uključujući i nekadašnje komentare o kubanskom diktatoru Fidelu Kastru, kada je 70-ih godina bila aktivna u radnoj brigadi “Venceremos”, koja je gradila stambene objekte za siromašne Kubance.
Basova je odrasla u afroameričkoj četvrti Los Anđelesa, u porodici srednje klase. Dugo je radila u hitnoj medicinskoj službi. Kako je epidemija pogodila Los Anđeles, tako je ona započela radu u Centru za zloupotrebu droge i liječenje od narkotika. To je neprofitna organizacija koja je u međuvremenu postala uticajna u Los Anđelesu.
Osvojila je mjesto u skupštini Kalifornije još 2004, da bi dvije godine kasnije izabrana za predsjednicu tog tijela, postajući tako prva crna žena na pomenutoj funkciji.
Povjerenje građana koje je Basova izgradila u Los Anđelesu i Sakramentu, glavnom gradu Kalifornije, preporučilo ju je Kongresu 2010. Tada je izabrana da vodi jednu od rasno najrazličitijih četvrti u Kaliforniji. Ta četvrt je 25 odsto bijela, 25 odsto crna, 40 procenata su Latinoamerikanci, dok je 8 odsto Azijata.
“U trenutku kada moramo da pomognemo obnovi naše zemlje od krize, Karen ujedinjuje i gradi koalicije”, kaže Uerta.
Basova je 2018. izabrana za predsjedavajuću afroameričkog kokusa u Kongresu.
Iako se neki njeni stavovi kose sa gledištima aktuelnog predsjedničkog kandidata, njih dvoje imaju mnogo zajedničkog u ličnoj sferi. Manje od dvije godine nakon što je inaugurisana u parlamentu Kalifornije 2006. u saobraćajnoj nesreći je poginula njena 23-godišnja ćerka Emilija i zet Majkl.
Često je razgovarala o svojoj tragediji sa Bajdenom, čije su supruga i jednogodišnja ćerka stradale u saobraćajnoj nesreći daleke 1972. godine.
Poput Bajdena, Basova je govorila da je i nakon toliko velike tuge nastavila da se bori za bolju Ameriku.
“Sjećanje na moju ćerku dozvolilo mi je da nastavim sa borbom. Ona bi se jako uzrujala zbog mene da sam stala”, kaže kongresmenka.
Oboje političara takođe dijele posvećenost dvopartizmu u kome nalaze motivaciju da konstruktivno raspravljaju sa onima sa kojima se ne slažu i traže zajedničke vrijednosti.
Kolege i prijatelji hvale razoružavajući šarm Karen Bas.
Preporučeno
“Možete je smjestiti bilo gdje, čak i u najnepristupačniji, ultrakonzervativni okrug, ona će uspjeti da razgovara sa ljudima”, kaže Fabijan Nunjes, koji je prije nje bio predsjedavajući skupštine u Kaliforniji.
