Španski dnevnik smatra da „radikalizam nije samo politički, već i socijalni, društveni problem, a fašizam se budi, makar mi to i ne vidjeli“.
Neki mediji u zapadnoj Evropi prenijeli su osvrt Njujork tajmsa (The New York Times) u kojem se navodi da su svjetska zla „asimetrični ratovi, teški klimatski poremećaji i prava revolucija koju donosi vještačka inteligencija“.
„A svijet je ušao u novu fazu za koju ni svjetski rukovodioci, institucije, niti građani uopšte nijesu istinski pripremljeni“, predočava američki list.
U evropskim analizama navode se uzroci urušavanja demokratske odbrane sloboda, pravne države i makar minimalne ekonomsko-socijalne zaštite širokih slojeva građana.
Posebno se ukazuje, kako navodi velika grupa analitičara na portalu Prodžekt sindikejt (Project Syndicate), da je „jedan od velikih izazova kako zaštititi slobodna i nezavisna sredstva informisanja u vremenu dubokih podjela, urušavanja demokratije i razdora koji izaziva prodor vještačke inteligencije“.
Iduće godine očekuju se izbori u više velikih zemalja EU, uključujući Francusku, gdje dobre izglede za pobjedu ima krajnje desničarska stranka Nacionalno okupljanje Marin le Pen (Marine Le Pen).
Izbornu kampanju je, pored ostalog, već nagrizlo otkriće da je druga vodeća ličnost Nacionalnog okupljanja, Žordan Bardela (Jordan Bardella), svojevremeno davao antisemitske izjave.
Ipak, najveću pažnju i zabrinutost u EU izaziva situacija u ključnoj članici Njemačkoj, gdje su na lokalnim izborima glavnu vladajuću stranku CDU pobijedili i krajnja desnica i krajnja ljevica.
Njemački portal Dojče vele (Deutsche Welle) u opširnoj analizi navodi da je samo deset odsto Njemaca zadovoljno radom vlade kancelara Fridriha Merca (Friedrich Merz).
„A Njemce veoma zabrinjavaju vještačka inteligencija, Tramp, Rusija i planirane socijalne reforme, uz nevjericu da vladajuća koalicija može pronaći rješenja“, dodaje Dojče vele.
Posebno zabrinjava to što krajnje desna stranka AfD postaje ključna politička snaga i što bi, kada bi se sada održali parlamentarni izbori, dobila 27 odsto glasova, dok bi dosad ključni Mercovi demohrišćani CDU/CSU osvojili tek 20 odsto glasova. Njihovi partneri, socijaldemokrate SPD, dobili bi samo 13 odsto, pa vladajuća koalicija ne bi imala većinu u parlamentu.
Dojče vele predočava da „aktuelni izazovi i krize – kao i politički odgovori na njih – i dalje izazivaju značajnu neizvjesnost: dvije trećine Njemaca strahuju da bi ljudi mogli da izgube kontrolu nad vještačkom inteligencijom“.
„Isto toliko njih brine uticaj politike američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) na Njemačku, a razlog za zabrinutost su i klimatske promjene, strah od vojnog napada Rusije na Evropu, imigracija i pad životnog standarda.“
U Sloveniji vlada snažno desničarski nastrojenog Janeza Janše priprema referendum kojim bi se odobrila parlamentarna istraga, u parlamentu u kojem Janša ima većinu, o „pitanjima od javne važnosti“, čemu se opozicija snažno protivi jer smatra da se time krši ustav i stvara „politička policija“.
Španski dnevnik Vangvardija smatra da se „novi fašizam probudio u Italiji, Francuskoj, Španiji, Njemačkoj i još nekim evropskim zemljama, kao i u Izraelu i Americi“.
Preporučeno
List ukazuje na to da se „nasilje prije svega iskazuje riječima, poruke zastrašuju i nanose veliku štetu, kako moralnu tako i psihološku, ljudima koji ne mogu da se brane“.















