Video
Potom je sugerisao da i druge zemlje, uključujući Iran, koriste projektile Tomahawk, vrstu naoružanja kakvim je pogođena škola, iako Iran takve projektile ne posjeduje.
Ovo je, kako prenosi Index.hr, samo jedan u nizu primjera koji otvaraju pitanje koliko predsjednik SAD-a zaista poznaje situaciju na terenu u ratu s Iranom, analizira CNN.
PRIZNANJA O NEZNANJU
Upitan na konferenciji za medije zašto niko drugi u njegovoj administraciji ne iznosi istu tvrdnju o odgovornosti Irana, već se poziva na istragu, Trump je odgovorio: „Zato što jednostavno ne znam dovoljno o tome.“ Dodao je da će poštovati nalaze istrage. Time je Trump priznao ne samo da je iznio tvrdnju bez dovoljno saznanja, već i da nije bio upućen u okolnosti možda i najkontroverznijeg napada u cijelom ratu.
Riječ je o napadu koji je postao velika međunarodna priča i prije njegove izjave, a zbog kojeg su i neki republikanci izrazili bojazan da bi mogao nanijeti stvarnu štetu ratnim naporima ako se pokaže da je SAD odgovoran. Prema analizi dokaza, američka vojska je vjerovatno odgovorna za napad, a pojavila se i nova snimka koja, čini se, prikazuje američki projektil koji cilja pomorsku bazu Korpusa čuvara islamske revolucije smještenu uz školu.
NIZ NETAČNIH TVRDNJI
Napad na školu nije bio jedini primjer s konferencije u ponedjeljak. Trump je takođe ustvrdio da su se iranski susjedi u Zalivu pridružili ratnim naporima protiv Teherana uz Sjedinjene Američke Države i Izrael.
„Njihovi susjedi bili su uglavnom neutralni – ili se barem nijesu namjeravali miješati – a onda su napadnuti. I to je imalo suprotan efekat. Susjedi su prešli na našu stranu i počeli ih napadati, i to vrlo uspješno. Ako pogledate Saudijsku Arabiju, pogledate UAE, Katar i druge“, rekao je.
Međutim, to ne odgovara stvarnosti. Iako je Iran uzvratio na američke i izraelske udare gađajući američke objekte u susjednim zalivskim državama, te zemlje nijesu se pridružile ratu. Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su bili pod najjačom iranskom vatrom, nijesu napali Iran i čini se da pokušavaju vršiti pritisak na druge načine. Saudijska Arabija zaprijetila je odmazdom ako Teheran nastavi s napadima, ali se nije uključila u rat.
Portparol katarskog ministarstva vanjskih poslova izjavio je da Katar nije dio kampanje usmjerene na Iran, a katarski premijer pozvao je na smirivanje napetosti. Da zalivske zemlje ne učestvuju u borbama, potvrdio je i republikanski senator Lindsey Graham, koji je u ponedjeljak naveče izrazio bijes zbog toga.
„Saudijskoj Arabiji poručujem – pogođeno je naše veleposlanstvo u Rijadu. Zar nemate obavezu da nam se pridružite u borbi?“ upitao je Graham, nazvavši odluku UAE-a „veoma razočaravajućom“.
OPRAVDANJE ZA RAT
Trump je na istoj konferenciji procijenio da usporavanje prometa u Hormuškom moreuzu „nas zapravo ne pogađa“ jer SAD sada proizvodi dovoljno vlastite nafte. Iako se druge zemlje više oslanjaju na naftu iz Zaliva, globalna ekonomija je toliko povezana da su i Sjedinjene Države osjetile posljedice, posebno kroz rast cijena nafte.
Tu su i Trumpova opravdanja za pokretanje rata. Više puta je tvrdio da bi Iran „uskoro“ bio u stanju da pogodi SAD interkontinentalnim balističkim projektilom, da je planirao preventivno napasti Sjedinjene Države te da je namjeravao preuzeti cijeli Bliski istok. Nijedna od tih tvrdnji nije potkrijepljena poznatim obavještajnim podacima.
Preporučeno
Čini se da Donald Trump često boravi u sopstvenoj, pažljivo osmišljenoj alternativnoj stvarnosti. Jedno je to činiti u domaćoj politici, ali je sasvim drugo djelovati toliko odvojeno od stvarnosti dok se vodi rat u izuzetno zapaljivom regionu. Ipak, čini se da je to trenutno stanje stvari, bez naznaka da će se Trumpove odluke uskoro temeljiti na realnim činjenicama.
