Video
“Mogućnost hladnog razdoblja ove godine, najvjerovatnije u decembru i dalje je vrlo realna”, rekao jeo direktor Službe za klimatske promjene Kopernikus pri Evropskom centru za srednjeročne vremenske prognoze (ECMWF) Karlo Buontempo. On ističe da su meteorološke procjene za zimu i dalje pune neizvjesnosti i ključni faktori koji bi mogli da utiču na vremenske uslove, pogotovo u januaru i februaru, “još nisu u igri”.
Ukazuje i na to da bi sve evropske vlade, koje se pripremaju za prvu zimu u uslovima energetske krize, ipak trebalo da budu oprezne zbog mogućnosti predbožićnih hladnoća koje bi stvorile dodatni pritisak na ionako napregnutu nabavku kontinenta gasom. “Izlazimo iz toplog ljeta. Znamo da su zime sve blaže. Zbog toga smo možda skloni da mislimo da će zima biti blaga i da se ne moramo da brinemo. Možda to i jeste slučaj, ali prognoza koju objavljujemo danas i naše razumijevanje načina na koji klimatski sistem funkcioniše, navodi nas da ukažemo kako zapravo još uvijek postoji šansa za vrlo hladni talas, a ove godine šansa za to, prije Božića, veća je nego u normalnoj godini”, istakao je on.
Ovo zahlađenje, ukoliko do njega dođe, bilo bi povezano sa takozvanim blokirajućim događajem, situacijom kada dugotrajni visoki pritisak dovodi do neuobičajenih istočnih vjetrova i nižih temperatura nad Evropom. Trenutno klimatski uslovi pokazuju da je vjerovatnost da se takav događaj desi nešto veća nego inače.
Ukoliko se trenutni vremenski obrazac fenomena La Ninja s temperaturom površine mora nižom od prosječne u ekvatorijalnom Pacifiku zadrži do Nove godine – što nije nešto što se može sa sigurnošću predvidjeti – to obično znači blažu drugu polovinu zime. Formiranje još jednog ključnog faktora koji bitno određuje vremenske prilike u januaru i februaru – polarnog vrtloga, odnosno velikog područja niskog pritiska u kom vjetar velike brzine kruži iznad Arktika – još nije utvrđen, što onemogućuje bilo kakva čvrsta predviđanja u ovom razdoblju.
Preporučeno
Buontempo upozorava da je za evropske vlade važno da što više koriste postojeće podatke o klimatskim uslovima i vjerovatnim vremenskim obrascima, i to ne samo zbog planiranja akcija i pripreme za hladne udare, već i za predviđanje mogućih razdoblja slabog vjetra i niske količine padavina jer bi to moglo da utiče na proizvodnju obnovljive energije.
