Video
Neki od faktora koje treba uzeti u obzir su pol, godine, tjelesna težina, nivo fizičke aktivnosti i područje u kojem živimo. Prema nutricionistkinji Marini Makiši, ključno je da se izračuna količina tečnosti koju trošimo.
„Svoju težinu pomnožite sa 30. Dobijeni broj podijelite sa hiljadu i dobićete broj koji okvirno pokazuje koliko je tečnosti potrebno vašem tijelu“, pojasnila je.
Sa tečnošću nije dobro ni pretjerivati. To opterećuje bubrege, tjera srce da radi brže i povećava rizik od trovanja vodom.
„Prevelike količine tečnosti dodatno opterećuju bubrege koji moraju više da filtriraju. Osim toga, ako redovno prelazite normu, možete da povećate volumen cirkulirajuće krvi, što dovodi do pojačanog rada srca i povećanja krvnog pritiska“, objasnila je Makiši.
Ako sumnjate da pijete previše vode, neki simptomi koji na to ukazuju su nadutost, oticanje ruku i stopala, mučnina, glavobolja i grčenje mišića.
Preporučeno
Centri za kontrolu i prevenciju bolesti savjetuju da nikako ne pijemo više od 1.4 litre vode (ali ni bilo kojeg drugog pića) u sat vremena. U suprotnom može da dođe do hiponatrijemije. Naime, majka dvoje dece, Ešli Samers, umrla je nakon što je popila dve litre vode u samo 20 minuta. Tridesetpetogodišnjakinja je posumnjala na to da je dehidrirala, zbog čega je htejla da utoli žeđ. Kolabirala je i više nije došla svijesti, piše Index.hr.
