Video
Pozadina krize leži u sukobu između opozicije i vladajuće stranke Gruzijski san. Sve je počelo s parlamentarnim izborima u oktobru, a eskaliralo kada je vlada najavila odlaganje pregovora o pridruživanju Evropskoj uniji do 2028. godine.
Predsjednička dužnost s ograničenim ovlašćenjima
Ustavna reforma dodatno je pogoršala krizu. Parlament je 2017. godine glasovima stranke Gruzijski san usvojio reforme kojima je promijenjen način izbora predsjednika i zemlja transformisana u parlamentarnu republiku, gdje predsjednik ima samo ograničena ovlašćenja.
Posljednji direktni predsjednički izbori održani su 2018, kada je predsjednica postala Salome Zurabišvili, čiju je kandidaturu podržala vladajuća stranka. Međutim, odnosi između proruske stranke Gruzijski san i proevropske predsjednice Zurabišvili kasnije su se pogoršali.
Predstojeći predsjednički izbori biće prvi po novim pravilima, prema kojima će predsjednika ili predsjednicu birati izborni kolegijum od 300 članova – 150 poslanika u parlamentu i 150 delegata iz gruzijskih regiona. S obzirom na većinu koju stranka Gruzijski san ima u parlamentu, ali i njen snažan uticaj u regionim, kandidat opozicije nema šanse da pobijedi.
Opozicija bojkotuje izbore
Opozicija bojkotuje i novoizabrani parlament i predsjedničke izbore, a vladajuća stranka Gruzijski san je jedina koja je predložila predsjedničkog kandidata. Prema rezultatima zadnjih parlamentarnih izbora, ta stranka osvojila je 89 od 150 mjesta u parlamentu.
Ali, na izborima su zabilježene brojne nepravilnosti, zbog kojih je Evropska unija zatražila da se glasanje ponovi. Opozicija tvrdi da je bilo masovne izborne krađe i odbija da učestvuje u radu parlamenta. Predsjednica Salome Zurabišvili takođe ne priznaje rezultate izbora, ističe da je ona predstavnica jedine legitimne državne institucije u Gruziji i kaže da neće napustiti dužnost sve dok se ne održe novi parlamentarni izbori.
I gruzijski politikolog Geli Vasadže smatra da predstojeći predsjednički izbori nisu legitimni. „Kako mogu da se održe (predsjednički) izbori ako je parlament nelegitiman“, pita on i dodaje da je došlo do masovne izborne krađe na parlamentarnim izborima koje „društvo u Gruziji ne priznaje“. On takođe ukazuje na kršenje Ustava, jer prvu sjednicu parlamenta nije sazvala predsjednica države. Naime, ona i dio opozicije podnijeli su žalbu Ustavnom sudu zbog izborne krađe.
Kandidat vladajuće stranke
Gruzijski san je kao predsjedničkog kandidata predložio Miheila Kavelašvilija, bivšeg fudbalera i poslanika stranke Narodna moć, koja je lojalna vladajućoj partiji Gruzijski san. Predstavnici civilnog društva u Gruziji smatraju ga jednim od tvoraca Zakona o stranom uticaju, koji je izazvao velike proteste i pogoršanje odnosa Gruzije sa zapadnim zemljama. Njegova kandidatura izaziva kritike i zbog njegovog niskog obrazovanja.
Kavelašvili optužuje opoziciju da je pod kontrolom „američkih kongresmena“, koji navodno žele da izazovu „revoluciju“ i stanje poput onog u Ukrajini.
Novi protesti na vidiku
U međuvremenu je Gruzijski san upozorio predsjednicu Salome Zurabišvili da mora da napusti predsjedničku palaču u Tbilisiju do 29. decembra, kada će biti održana inauguracija novog predsjednika. Pred palatom Orbeliani, zvaničnim sjedištem predsjednika, postavljen je voz s ukrašenim vagonima, što je predsjednica Zurabišvili prokomentarisala ovako: „Postavili su voz ispred palate Orbeliani, vidjećemo ko će njime da se odveze.“
Preporučeno
Vlada se očigledno boji novih protesta. Državna služba bezbjednosti 10. decembra je saopštila da „organizatori kriminalnih aktivnosti“ žele da onemoguće održavanje predsjedničkih izbora 14. decembra 2024. i da spriječe izbor novog predsjednika. Prema njihovim tvrdnjama, plan je „maksimalno zaoštravanje situacije“, što bi rezultiralo s „dva do tri smrtna slučaja“, kako bi se vlastima pripisala „ubistva“ i dodatno „podstakla atmosfera protesta“.
