Šefica vanjske politike EU Kaja Kalas, pozvala je 27 zemalja članica da povećaju carine na određene izraelske proizvode i uvedu sankcije protiv 10 lidera Hamasa, izraelskih doseljenika i dvojice članova kabineta izraelskog premijera Benjamina Netanjahua: ministra za nacionalnu sigurnost Itamara Ben-Gvira i ministra finansija Bezalela Smotriča.

Hamas je EU, kao i Sjedinjene Američke Države, proglasila terorističkom organizacijom.

“Ove mjere ne predlažemo da bismo kaznili Izrael ili izraelski narod, već da izvršimo pritisak na izraelsku vladu da promijeni kurs i okonča patnje ljudi u Gazi”, rekla je Kalas.

“Rat mora da se završi, patnje moraju da prestanu, a svi taoci moraju biti oslobođeni”, dodala je.

Sankcije bi podrazumijevale zamrzavanje imovine pojedinaca u Evropi i zabranu njihovog putovanja unutar EU.

EU je najveći trgovinski partner Izraela, pa bi carine mogle imati značajne posljedice po izraelsku ekonomiju, koja je već uzdrmana troškovima dugotrajnog rata.

Oko 32 miliona eura bilateralnih sredstava pod kontrolom Evropske komisije bilo bi odmah obustavljeno. Komisija takođe pruža podršku Palestinskoj upravi.

Izrael negira da u Gazi postoji nestašica hrane i tvrdi da dozvoljava ulazak dovoljne količine humanitarne pomoći.

Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar poslao je pismo predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, obećavši da se Izrael neće povinovati evropskoj kampanji.

“Pritisak putem sankcija neće uspjeti. Država Izrael je ponosan i suveren narod, i nećemo se pokoriti prijetnjama dok je sigurnost Izraela ugrožena”, napisao je u pismu.

Podijeljena mišljenja unutar EU

Evropska unija, koja broji 27 zemalja članica, bila je podijeljena tokom posljednjih 23 mjeseca rata u Pojasu Gaze.

Nije jasno da li će većina članica podržati uvođenje sankcija i trgovinskih mjera.

Krvoproliće u Gazi izazvalo je proteste u brojnim evropskim gradovima, od Amsterdama do Barselone, te pojačalo kritike na račun briselske birokratije zbog navodne nesposobnosti da izvrši stvarni pritisak na Izrael da obustavi vojne operacije i omogući veći priliv humanitarne pomoći.

Broj poginulih u Gazi premašio je 67.000 Palestinaca od početka rata 7. oktobra 2023, prema zdravstvenim zvaničnicima iz enklave.

Rat je započeo nakon napada koji je predvodio Hamas na jugu Izraela, u kojem su militanti ubili oko 1.200 ljudi i oteli 251 osobu, prema izraelskim zvaničnicima.

“Predložena djelimična suspenzija je promišljen odgovor na sve hitniju situaciju”, rekao je Maroš Šefčovič, trgovinski predstavnik Evropske komisije.

Šta sadrži prijedlog?

Ako dovoljan broj zemalja članica EU podrži prijedlog, tada bi se uvele carine u vrijednosti od oko 230 miliona eura na 37 odsto izraelskih proizvoda koje EU uvozi, ukupne vrijednosti 15,9 milijardi eura, rekao je Šefčovič. Trenutno, EU ne naplaćuje carine na ovu kategoriju izraelskih proizvoda zahvaljujući Sporazumu o pridruživanju.

Jedna analiza koju je diplomatski korpus EU sproveo u junu pokazala je da je Izrael prekršio komponentu o ljudskim pravima tog sporazuma, poznatu kao Član 2.

Evropski kritičari izraelske politike pozvali su na potpunu suspenziju trgovinskog sporazuma zbog rata u Gazi.

Za sada, Evropska komisija predlaže ukidanje preferencijalne nulte carine za određene izraelske proizvode i primjenu carina Svjetske trgovinske organizacije, koje se kreću od 8 do 40 odsto, zavisno od vrste proizvoda.

“Ne predlažemo obustavu trgovine s Izraelom, već obustavu trgovinskih povlastica”, rekao je visoki evropski zvaničnik zadužen za komunikaciju s Evropskom komisijom, koji nije bio ovlašćen da javno govori u skladu s politikom komisije.

Prijedlog je uslijedio nakon prošlonedjeljne najave Ursule fon der Lajen da će tražiti sankcije i djelimičnu obustavu trgovine s Izraelom zbog njegove vojne kampanje u Gazi, čime je odstupila od svog dosadašnjeg proizraelskog stava.