Video
Nakon potresa magnitude 4,4 u Pozzuoliju, gusto naseljenom lučkom gradu, uslijedilo je 150 potresa koji su se snažno osjetili i u Napulju.
U izvještajima lokalnih medija navodi se da su u zgradama nastale pukotine i da su se komadi zida urušili. Škole su zatvorene u utorak u Pozzuoliju i nizu gradova i okruga Napulja.
“Napustili smo svoj dom u ponoć i otišli kod našeg sina u Vomero [Napulj],” rekao je Mimmo Pignatelli, koji živi u Solfatari, gradu koji se nalazi uz jedan od 24 drevna vulkanska kratera Campi Flegreija.
“Navikli smo na potrese – ali ovaj je bio vrlo zastrašujući jer je bio najjači u posljednjih 40 godina. Mogli smo osjetiti pomicanje tla dok smo hodal”, dodao je.
Seizmička aktivnost na Campi Flegreiju, koji je dom za najmanje 360 000 ljudi u sedam najugroženijih naseljenih središta, intenzivirala se u posljednje dvije godine, a učestalost i snaga potresa se povećavala kako je kaldera, bazen na obali vrhu vulkana, slabi i pritisak ispod njega raste. To uzrokuje podizanje tla i rastezanje kore vulkana.
“Zemlja se nastavlja dizati brzinom od 2 cm mjesečno, višom stopom nego prošle godine, i nažalost čini se da se nastavlja ovom brzinom”, Mauro Di Vito, direktor zvjezdarnice Vesuvius za talijanski Nacionalni institut za geofiziku i vulkanologiju (INGV), rekao je novinarima.
“Očekujemo slične potrese… Ne mogu prognozirati, ali možemo očekivati da će se niz nastaviti”, kazao je.
Italijanska vlada osmislila je plan masovne evakuacije, a probne vožnje očekuju se krajem maja.
Kaldera Campi Flegrei duga 7 milja puno je veći vulkan od obližnjeg Vezuva stožastog oblika koji je uništio drevni rimski grad Pompeje 79. godine i mnogo je aktivniji.
Supervulkan je bio u nemirnom stanju više od 70 godina kao rezultat fenomena poznatog kao bradiseizam, koji naučnicishvaćaju kao postupno kretanje dijela Zemljine površine uzrokovano punjenjem ili pražnjenjem podzemne komore magme ili hidrotermalnom aktivnošću. Posljednji put kad je Campi Flegrei imao sličnu eksploziju potresa bilo je ranih 1980-ih.
Christopher Kilburn, profesor na Univerzitetskom koledžu u Londonu, vodio je studiju koja je opisala kalderu kao ivicu prema “prijelomnoj tački”.
Preporučeno
“Kad je bila kriza prije 40 godina, zaustavila se vrlo naglo, ali još nije jasno je li ovo što se događa danas potpuno analogno. Stoga moramo biti vrlo oprezni. Pitanje je možemo li vidjeti evoluciju u ponašanju prijeloma… ima li ikakvih dokaza o prerastanju manjih prijeloma u veće?”, kazao je Kilburn.
