Video
Američke snage izvele su veliki napad na iransko ostrvo Harg, jedno od ključnih čvorišta za izvoz nafte.
Šef Bijele kuće Donald Tramp saopštio je da su vojni ciljevi snažno pogođeni, iranski kapaciteti značajno oslabljeni i da su SAD porazile i desetkovale Iran, prenose agencije.
Teheran je odgovorio prijetnjama da će napasti američke interese u regionu, uključujući luke i naftna skladišta u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Iran je istovremeno najavio nove raketne udare i poručio da je Ukrajina postala legitimna meta zbog podrške Izraelu.
12.51 Iranski ministar: Vrhovni vođa Modžtaba Hamnei u dobrom zdravstvenom stanju, upravlja situacijom
Ministar vanjskih poslova Irana Abas Aragči izjavio je danas da je novi vrhovni vođa zemlje Modžtaba Hamnei u dobrom zdravstvenom stanju i da u potpunosti upravlja situacijom.
On je to rekao zbog brojnih glasina u javnosti o lošem zdravstvenom stanju Hamneija.
Iranski zvaničnici su priznali da je on ranjen u izraelskom napadu, ali tvrde da povrede 56-godišnjeg vođe nijesu ozbiljne.
Modžtaba Hamnei je nedavno imenovan za vrhovnog vođu Irana nakon što je njegov otac, ajatolah Ali Hamnei, poginuo u američko-izraelskom napadu, ali se nije pojavljivao u javnosti otkako je preuzeo vlast.
Njegovo prvo javno obraćanje emitovali su državni mediji 12. marta, ali se on lično nije pojavio ni na jednom mjestu, već je njegov govor na televiziji pročitao voditelj, što je podstaklo spekulacije o stanju novog vođe.
Sumnju je pojačao i predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp, koji je juče u intervjuu za televiziju NBC doveo u pitanje da li je vrhovni vođa Irana uopšte živ.
„Čujem da nije živ, a ako jeste, trebalo bi da uradi nešto veoma pametno za svoju zemlju, a to je predaja“, naveo je Tramp.
11.37 Britanija razmatra učešće u uklanjanju mina u Ormuskom moreuzu
Britanski ministar energetike Ed Miliband izjavio je da ta zemlja razmatra učešće u uklanjanju mina u Ormuskom moreuzu.
Miliband je rekao da je od vitalnog značaja da se moreuz u Persijskom zalivu ponovo otvori, koji je ključan za svjetski tranzit nafte, kao i da će britanska vlada ,,sarađivati sa saveznicima” da to učini.
,,Postoji niz stvari koje možemo da uradimo, uključujući autonomnu opremu za traženje mina”, rekao je Miliband.
10.10 Zapadne analize: Cilj Irana – rat iscrpljivanja, SAD i Izrael žele da ga oslabe
Politički cilj Vašingtona u ratu s Iranom je „u magli“, ali islamski režim u Teheranu je odlučan da izdrži i da, po cijenu teških žrtava u sukobu iscrpljivanja, izazove svjetski ekonomski potres i destabilizaciju regiona.
To smatraju zapadni analitičari koji ne vide kako bi taj rat mogao brzo da se završi, iako je to u jednom trenutku nagovijestio američki predsjednik Donald Tramp, obrazlažući da su potpuno uništene mnoge iranske bezbjednosne strukture.
Za razliku od Izraela, Tramp prvenstveno govori o promjeni režima u Teheranu i nikako ne želi da rat izazove trajnije poremećaje u privredi svijeta zbog skoka cijena nafte i gasa, objašnjava Institut za nacionalne studije bezbjednosti (INSS) u Tel Avivu.
Izrael je, piše INSS, i dalje za još žešće udare na iranska vojno-bezbijednosna postrojenja, posebno podzemne centre za obogaćivanje uranijuma, sumnjajući da Teheran namjerava proizvodnju nuklearnog oružja.
Cilj je i izazivanje pobune Kurda i drugih nacionalnih manjina, uz teritorijalno rastakanje Irana, poput ishoda ratova u Siriji, Libiji i Iraku 2003. godine.
Stručnjaci za geopolitiku i Bliski istok u analizi francuskog lista Le Mond ocijenili su da moćno oružano krilo teokratije u Teheranu kreće u rat odmazde i posebno udara na američke baze u susjednim arapskim državama izvoznicama nafte, ne bi li uticali na Trampa da okonča rat.
Udar na Harg otvorio nova pitanja
Ipak, američki udar na glavnu iransku luku za izvoz nafte na ostrvu Harg otvorio je nova pitanja – šta zapravo želi Vašington i da li je zamislivo da Amerikanci krenu i u kopnenu specijalnu operaciju uništenja glavnog skladišta iranskog obogaćenog uranijuma u Isfahanu.
Do sada se smatralo da je isključena bilo kakva kopnena vojna intervencija SAD i Izraela u Iranu.
To i dalje misle stručnjaci američkog centra Geopolitical Futures (Džeopolitikal fjučers), uz napomenu da je sada jasno da „američko-izraelska koalicija nije u stanju da postigne brzo okončanje ili presudni rasplet u sukobu“.
Vazduhoplovna, pomorska, raketna i obavještajno-satelitska nadmoć Amerikanaca i Izraelaca je ogromna, ali je Teheran već ranije smislio taktiku da rat pretvori u sukob dugog iscrpljivanja, sučeljavanja s eventualnom kopnenom invazijom, kao i taktiku destabilizacije regiona, uz veliku decentralizaciju snaga i komandnih centara širom Irana.
Analitičari Geopolitical Futures objašnjavaju da su iranske snage bezbjednosti izgradile i veliku mrežu podzemnih tunela i skladišta za komandne centre, rakete, dronove i drugo naoružanje.
Za svjetski izvoz nafte u važan Persijski zaliv, posebno kroz moreuz Hormuz između Irana i Omana, opasne su morske mine i vojna uporišta na iranskim obalama gerilskog tipa s dronovima.
Vašingtonu je najvažnije da spriječi Teheran, koji decenijama prijeti da će uništiti Izrael i ugrožava američke interese, da proizvede atomsku bombu, ali to kontroliše „država u državi“ – Islamska Iranska revolucionarna garda, koja ima ekonomsku, političku i vojnu snagu.
Direktor GPF-a Džordž Fridman ocjenjuje da će SAD i Izrael jako teško, a možda i uopšte neće uspjeti da „oslabe“ Iransku revolucionarnu gardu, a time i da spriječe nastojanja Teherana da se domogne nuklearne bombe.
Stručnjak sa Univerziteta Harvard, bivši pomoćnik ministra odbrane SAD Kolin Kal (Colin Kahl), ocjenjuje da je zasad „u gustoj magli“ politički cilj Trampovog rata u Iranu.
Američki predsjednik, navodi Kal u časopisu Foreign Policy, ušao je u rat bez međunarodne koalicije, bez saglasnosti UN i Kongresa SAD u Vašingtonu, uz neminovne posljedice po svjetski pravni poredak.
„Rat bez jasnog političkog cilja postaje cilj sam sebi“, zaključuje on, reinterpretirajući klasika vojne teorije, pruskog generala Karla fon Klauzevica (1780–1831), koji je tvrdio da vojna akcija nikada nije sama sebi cilj, već mora služiti jasnoj političkoj svrsi. Najpoznatija izreka fon Klauzevica je da je „rat nastavak politike drugim sredstvima“.
8.53 Izrael: Šest balističkih raketa ispaljeno iz Irana
Šest balističkih raketa od ponoći ispaljeno je iz Irana na Izrael, saopštila je izraelska vojska.
Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se u centralnom i južnom dijelu Izraela, uključujući i Tel Aviv.
Nema izvještaja o povrijeđenima.
8.30 IRGC zaprijetila progonstvom i likvidacijom Netanjahua
Iranska Revolucionarna garda (IRGC) zaprijetila je da će izraelski premijer Benjamin Netanjahu biti njena meta, dok se rat sa Izraelom i Sjedinjenim Državama nastavlja.
„Ako je zločinac koji ubija djecu živ, nastavićemo da ga progonimo svim raspoloživim sredstvima“, navodi IRGC.
8.20 Tramp: Ne znam da li je živ novi iranski vrhovni verski vođa Modžtabe Hamnei
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da ne zna da li je živ novi vrhovni verski vođa Irana, ajatola Modžtabe Hamnei, sin ubijenog iranskog vođe ajatole Alija Hamneija.
„Ne znam da li je uopšte živ. Do sada niko nije uspio da ga snimi“, rekao je Tramp, podsjećajući da je Modžtabe Hamnei svoju prvu izjavu dao u četvrtak u pisanoj formi i nije se pojavio pred kamerama.
Američki predsjednik je naveo da je dobio informacije da novi verski vođa Irana možda nije živ.
„Ako jeste, trebalo bi da uradi nešto veoma pametno za svoju zemlju, a to je predaja“, poručio je Tramp.
Tramp je takođe istakao da je Iran spreman na prekid vatre, ali da „uslovi još nisu dovoljno dobri“ za sklapanje takvog sporazuma.
8:08 14 poginulih u izraelskim vazdušnim udarima na jugu Libana
14 poginulih, uključujući četvoro djece, u izraelskim vazdušnim udarima na jugu Libana, saopštilo je ministarstvo zdravlja Libana
7:22 Švajcarska odbila prelete američkih aviona
Vlada Švajcarske odbila je dva zahtjeva Sjedinjenih Američkih Država za prelet vojnih izviđačkih aviona iznad švajcarske teritorije, pozivajući se na pravila neutralnosti u kontekstu rata između SAD, Izraela i Irana, saopštilo je švajcarsko Savezno vijeće.
Vlada u Bernu navodi da je razmatrano više zahtjeva za prelet američkih vojnih i državnih vazduhoplova i odlučila je da odbije dva zahtjeva za prelet izviđačkih aviona planiranih za 15. mart.
Istovremeno, odobren je let nakon završetka održavanja, planiran za 17. mart, kao i dva zahtjeva za prelet transportnih aviona 15. marta.
Za SAD i dalje važi godišnja dozvola za jasno definisane državne letjelice, ali ne obuhvata letove koji bi predstavljali vojnu podršku u ratu između SAD, Izraela i Irana, dok su za sve druge letjelice potrebne pojedinačne dozvole Savezne kancelarije za civilno vazduhoplovstvo.
U saopštenju se ističe da „pravo neutralnosti zabranjuje prelete strana u sukobu koji imaju vojnu svrhu“.
7:00 Saudijska Arabija, UAE i Katar presreli više dronova iz Irana
Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar saopštili su da su njihove snage jutros presrele više dronova koje je lansirao Iran.
Ministarstvo odbrane Saudijske Arabije objavilo je da je presrelo i uništilo sedam dronova u Rijadu i istočnom dijelu zemlje.
I vlasti u Dubaiju i Kataru saopštile su da su njihovi sistemi PVO presreli više dronova.
Kancelarija za medije Dubaija objavila je da su dronovi uspješno presretnuti u oblastima Marina i Al Sufuh.
Preporučeno
Katarsko ministarstvo odbrane navelo je da je u subotu presrelo četiri balističke rakete i nekoliko dronova koje je lansirao Iran.
