Video
Patrijar Irinej (Gavrilović), rođen u selu Vidova, kod Čačka, 1930. godine, bio je uticajna ličnost u vjerskom i političkom životu Srbije.
Njegovo svjetovno ime bilo je Miroslav.
U Vidovu je završio osnovnu školu, a potom gimnaziju u Čačku, Bogosloviju u Prizrenu, a Bogoslovski fakultet u Beogradu, prema zvaničnoj biografiji patrijarha Irineja. Potom je postavljen za profesora Prizrenske bogoslovije, nešto kasnije i za njenog rektora. Prije stupanja na dužnost profesora, oktobra 1959. u manastiru Rakovica, primio je i monaški čin od patrijarha Germana, kada je i dobio ime Irinej.
Orden Putinu, Vučiću i Dodiku
Razdoblje patrijarha Irineja provedeno na čelu SPC-a ostaće, među ostalim, upamćeno kroz očevidno približavanje crkve i države, naklonost i bliskost s Ruskom pravoslavnom crkvom, te naglašene bliske veze s državom i politikom, poglavito s nekadašnjim premijerom, a danas srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, objavila je Hina.
„Predsjednik Vučić i patrijarh Irinej njegovali su, uz međusobno poštovanje, veoma dobre, iskrene i prisne i službene i osobne odnose“, objavila je u četvrtak agencija Tanjug uz vijest da je Vučić, nakon saopštenja o pogoršanju Irinejevog stanja, posjetio COVID bolnicu VMC „Karaburna“.
Irinejevu naklonost i bliskost politici i političarima, ponajprije s Aleksandrom Vučićem i Miloradom Dodikom, nijesu dijelili i s istim razumijevanjem na to gledali svi visoki crkveni velikodostojnici, članovi Sinoda i Sabora SPC-a.
U javnosti je čak bilo očevidno nezadovoljstvo i nesuglasje u vrhu Crkve kada je Irinej Vučiću, u povodu obilježavanja osam stoljeća autokefalnosti SPC-a, dodijelio Orden Svetog Save, odajući mu, kao šefu države, priznanje za politiku koju vodi u rješavanju kosovskog pitanja, uz ocjenu da se Vučić „kao lav bori“ za Kosovo.
Na proslavi u Beogradu, posvećenoj jubileju – osam vijekova autokefalnosti SPC-a, patrijarh Irinej je uručio odlikovanje i Miloradu Dodiku, predsjedniku trenutno vodeće političke partije u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, prema kojem takođe nije krio naklonost, objavila je agencija Beta.
Tokom jedne posjete Banjoj Luci, Milorada Dodika nazvao je predsjednikom “najnovije srpske države” misleći na bosanskohercegovački entitet Republika Srpska. Patrijarh Irinej je za entitet Republika Srpska rekao da je nastao na “Božijoj pravdi i istini”. Na ovu izjavu je reagovao vrhobosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, koji je u svome pismu naveo da Republika Srpska nije nastala na Božijoj pravdi nego na zločinu, ističući da je sa prostora današnje entiteta protjerano iz svojih domova 140.000 katolika, a da danas na tom istom području živi samo 10.000 katoličkih vjernika.
Preporučeno
Negirao genocid u Srebrenici
Nakon što je Haški sud osudio generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića za genocid u Srebrenici Irinej je izjavio da je presuda bila očekivana i da je uvjeren da je i ta presuda, kao i svaka druga protiv Srba, ‘jer silni svjetski moćnici rade vražja djela’.
Opoziciji u Srbiji, okupljenoj u Savezu za Srbiju, zamjerio se kada se usprotivio višemjesečnim protestima u Beogradu i drugim gradovima.
Kosovo je bilo neizostavan dio patrijarhovih obraćanja. Patrijarh Irinej je ponavljao da se Srbija ne smije odreći Kosova, jer je onda nepovratno izgubljeno, dok se, kako je govorio, ono što je oteto može jednom i vratiti.
Govoreći o međunarodnim političkim dešavanjima, imao je običaj da kaže kako Srbija svoj mali brod treba da veže uz veliki ruski.
Irinej je bio suzdržan, čak bi se reklo i skeptičan, i u odnosu na procese evrointegracije Srbije, uz ocjenu da Briselu smeta bliskost Beograda s Moskvom.
Upitan da protumači sugestije iz Brisela da Srbija svoju vanjsku politiku uskladi s EU, Irinej je u intervjuu 2018. kazao da nije vjerovao da će Srbija sebi „ikada kupiti člansku iskaznicu“ za ulazak u EU po cijenu uvođenja sankcija Rusiji ili drugih neprijateljskih akata prema toj zemlji.
Ubrzo po izboru uručio je u Beogradu Orden Svetog Save, tada, premijeru Rusije Vladimiru Putinu, koji mu je dodijeljen ranije na prijedlog patrijarha Pavla.
Ovu godinu SPC je obilježila skoro u potpunosti korona virus. Nedavno je preminuo mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, prethodno vladika valjevski Milutin, zaraženo je nekoliko episkopa.
Pravila predviđaju da se novi patrijarh bira na Saboru, “apostolskim načinom”, žrijebom, između tri kandidata sa najviše glasova. Do izbornog Sabora, određuje se, u skladu sa Ustavom SPC-a, mestobljustitelj, odnosno čuvar trona za vrijeme dok je patrijarh odsutan.
Na čelu SPC-a do izbora novog patrijarha treba bi biti mitropolit dabrobosanski Hrizostom, kao najstariji mitropolit, čije sjedište je danas u Sarajevu.
Predviđanja su da bi, uprkos pravilima SPC-a, mitropolit Hrizostom mogao na čelu crkve biti i duže nego što je propisano, s obzirom na to da epidemija korona virusa otežava glasanje.
