Video
Dok spasioci i dalje tragaju za preživjelima, ono što mnoge zanima nakon ovakvih događaja jeste i to koliko su na području Maroka zapravo česti zemljotresi ovakve jačine.
Ono što je poznato jeste da Maroko zemljotres sličnih razmjera nije imao u posljednjih 100 godina, ali takođe je jako bitno spomenuti kako su reljef i područje na kojem se nalazi država specifični.
“Često geografi metaforički kažu da je ovdje ‘reljefni stranac’ Afrike. Naime, ovdje se nalazi jedina mlada vjenačna planina alpske orogeneze u Africi, čuveni Atlas. Ljudima koji vole antiku Atlas je ‘mit’ koji čuva planetu, a geografima zbirka karata i planina. Najviši vrh Atlasa, Tubkal, je duplo viši od Maglića. Atlas je sastavna cjelina mladih vjenačnih planina koje se nalaze na jugu Evrope te nastavljaju preko Male Azije sve do zone Himalaja. To je drugi najaktivniji tektonski pojas na planeti. Sam Gibraltar, koji odvaja Pirinejsko poluostrvo od Atlasa, je širok nekih 14 km. U periodu pliocena isti nije ni postojao pa su Sijera Betis i Atlas bili isti masiv”, objasnio je profesor geografije iz Sarajeva Vedran Zubić na svom Facebook profilu.
Nakon toga, objasnio je i karakteristike planine Atlas.
“Planina Atlas je klasična vjenačna i dijeli se na antiklinale (ispupčenja). U centralnom dijelu Atlasa je visoravan šotova oko koje su sve antiklinale. Ako pogledate kartu pročitaćete pojmove Rif (gorje kod Gibraltara), Atlas Tel (gorje na sjeveru Alžira i Tunisa), Saharski Atlas (gorje na jugu prema Sahari) te Visoki Atlas (gorje u Maroku gdje je spomenuti Tubkal) i Antiatlas (planina u Maroku čiji smjer pružanja se ne poklapa sa ostatkom Atlasa u kojem dominira smjer zapad-istok)”, ističe Zubić.
Zemljotres se dogodio u regiji El Haouza koja dominantno leži na Visokom Atlasu.
“Najlakše je naći na karti to mjesto jer je na pola puta između Marakeša i Agadira, luke na Atlantiku. Tu je došlo do oslobađanja energije na dodiru antiklinale i subduktivnog dijela kopna koji se podvlači pod istu. Pokreti Afrike ka sjeveru u tektonskom smislu izazivaju rast planina, ali i trusnu aktivnost. Taj dodir ploča, odnosno njihovo podvlačenje, povremeno dovede do ‘klizanja’ tektonske ploče. Taj megatektonski blok oslobodi ogormnu energiju na dubini koja se prenese do epicentra”, navodi profesor.
Ističe kako ovaj prostor nikada nije tektonski miran.
Preporučeno
“U gradu Agadiru je 1960. godine bio trus jačine 6.7 kada je poginulo 15 000 ljudi, odnosno trećina stanovništva ovog lučkog grada. Građevine u njemu nisu bile pravljene da izdrže jake pokrete litosfere. Najpoznatija je priča o gradu Blidi na Tel Atlasu koji je više puta bio sravnjen do temelja. Uz zonu istočne Afrike gdje će duž rovova od Somalije ‘uskoro’ nastati otok, ovo je zona gdje u Africi možete očekivati ovakvu trusnu aktivnost”, zaključio je Zubić.
