Video
MMF predviđa da kasnije ovog mjeseca objavi svoju revidiranu prognozu rasta na niže “istovremeno za 2022. i za 2023”, rekla je Georgijeva uz objavljenu notu pod naslovom “Suočavanje sa pogoršanim ekomomskim izgledima: kako G20 može da odgovori”.
Nota je pripremljena uoči sastanka ministara finansija i guvernera centralnih banaka zemalja G20 koji se održava na Baliju u Indoneziji u petak i subotu.
“Kada se G20 sastao posljednji put u aprilu MMF je upravo revidirao na niže svoje prognoze svjetskog rasta na 3,6 odsto za ovu i iduću godinu, i tada smo kao upozorenje rekli da bi to moglo da se pogorša zbog potencijalnih budućih rizika,” napisala je Georgijeva.
“Od tada, više tih rizika se konkretizovalo i intenzivirale su se brojne krize s kojima se svijet suočava”, dodala je ona.
Direktorka MMF-a rekla je da je inflacija viša od očekivane i da se proširila dalje od cijena hrane i energenata.
U svojoj noti MMF upozorava da bi ta inflacija mogla da podstakne socijalne tenzije u pogođenim zemljama.
U dokumentu se navodi da se nastavlja tendencija ka usporavanju rasta i povećavanju inflacije. Kao uzroci za takvu situaciju navode se rat u Ukrajini, ali takođe nove mjere zatvaranja uvedene u Kini u borbi protiv širenja kovida-19, ili zaoštravanje monetarnih politika centralnih banaka u zemljama kao što su SAD.
Među glavnim razlozima za zabrinutost MMF je takođe naveo prehrambenu nesigurnost koja se “rapidno pogoršava”, a najviše utiče na najsiromašnija stanovištva.
Kao način suočavanja sa tim problemima MMF zagovara nastavak multilateralizma i kao primjer daje ukidanje nedavno uvedenih restrikcija na izvoz hrane.
Preporučeno
“Produžena međunarodna saradnja je takođe potrebna da bi se okončala pandemija, dostigao nulti nivo emisije štetinih gasova do polovine ovog vijeka, podržale osjetljive privrede i reformisalo međunarodno oporezivanje firmi”, navodi MMF.
