Kandidata za sankcije je, kako kažu, mnogo, ali će o njima odlučiti Vlada SAD.

Bivši ambasador SAD u Crnoj Gori, američki diplomata Roderik Mur, ne želeći da spekuliše ko bi se mogao naći na listi SAD, kaže da je kandidata dosta, ali da će odluku donijeti Vlada SAD.

” Svakako bih mogao pomisliti na mnoge ljude u regionu čija bi destruktivna ponašanja mogla da spadaju u kriterijume definisane izvršnom naredbom. Međutim, to će odrediti Vlada SAD, a ne ja”, poručuje Mur.

Predsjednik Sjedinjenih Država potpisao je uredbu kojom se proširuje opseg vanrednih mjera u vezi sa regionom Zapadnog Balkana, proglašenih odlukom iz 2001. godine, kao i kriterijumi za uvođenje američkih sankcija da bi se, kako je saopšteno iz Bijele kuće, riješili izazovi kao što su korupcija i drugi potezi kojima se opstruiraju ključne institucije i međunarodni sporazumi.

Prvobitnu izvršnu uredbu, zavedenu pod brojem 13219, koja je na snazi još od 26. juna 2001, donio je tadašnji američki predsjednik Džordž Buš mlađi, a ubrojane su akcije ljudi koji se bave, pomažu, sponzorišu ili podržavaju ekstremističko nasilje u Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji i drugim djelovima regiona, ili djelima koja se odnose na opstrukciju sprovođenja Dejtonskog sporazuma u BiH, kao i rezolucije Saveta bezbjednosti UN 1244.

Bajden je novom uredbom naložio da se sankcioniše bilo koja osoba za koju Sekretarijat za finansije, u konsultaciji sa Stejt departmentom, utvrdi da je „odgovorna ili da je saučesnik, direktno ili indirektno angažovana u akcijama ili politici koje prijete miru, bezbjednosti, stabilnosti ili teritorijalnom integritetu bilo kog područja ili države na Zapadnom Balkanu i podrivaju demokratski procesi i institucije u regionu“.

SAD svjesne rastuće korupcije

Američki diplomata Roderik Mur kaže da bi volio da direktiva predsjednika Bajdena nije bila potrebna. Nažalost, kako kaže, vjeruje da ipak jeste.

” Iako su države Zapadnog Balkana u posljednjih nekoliko decenija napravile ogromne korake, stvarnost je da u regionu još uvijek ima previše ljudi koji iz sebičnih ili zlokobnih razloga rade na poništavanju postignutog i sprečavanju daljeg napretka”, kazao je Mur u razgovoru za Pobjedu. U regionu, prema njegovim riječima, i dalje postoje moćne snage koje pokušavaju da ometaju sprovođenje Dejtona i drugih mirovnih okvira.

” Neodgovorni lideri raspiruju etničke tenzije i hvale iredentizam. Korupcija je endemska u previše balkanskih država, prijeti demokratskim institucijama i usporava napredak ka članstvu u EU”, primjećuje Mur.

Profesor Džons Hopkins univerziteta Danijel Server ne želi da nagađa ko bi mogao biti na spisku.

” Proces stavljanja ljudi na sankcioni spisak je dug i složen. Koja imena će biti odobrena i kada – nemoguće je predvidjeti, čak i za nekoga ko je u procesu. Ja sam izvan”, kaže Server za Pobjedu.

Ipak, dodaje da je Stejt department duboko svjestan činjenice da u regionu rastu korupcija i prijetnje miru i stabilnosti, a sankcije imaju za cilj, da ih, držeći pojedince odgovornim, pokušaju da ih zaustave.

Mur, ne želeći da spekuliše ko bi se mogao naći na listi SAD, kaže da je kandidata dosta, ali da će odluku donijeti Vlada SAD.

“Svakako bih mogao pomisliti na mnoge ljude u regionu čija bi destruktivna ponašanja mogla da spadaju u kriterijume definisane izvršnom naredbom. Međutim, to će odrediti Vlada SAD, a ne ja”, poručuje Mur.

Upitan da li očekuje proširenje liste kandidata za sankcije, Mur ističe da su prije usvajanja nove izvršne uredbe, razne zabrane viza i finansijske sankcije specifične za Balkan bile zastarjele, raširene i nedovoljno korišćene.

Od 2017. godine SAD su, kako kaže, javno sankcionisale zbog korupcije i/ili kršenje ljudskih prava oko 25 pojedinaca sa Balkana – plus mnoge članove njihovih porodica – iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Bugarske i Rumunije.

“Do sada, čini se da administracija Bajdena sankcije smatra održivim alatom za pozivanje na odgovornost ljudi u regionu. U posljednjih nekoliko nedjelja, Vašington je sankcionisao bivšeg predsjednika Albanije i šest istaknutih Bugara na osnovu korupcije. To je u skladu sa globalnim pristupom predsjednika Bajdena. Ranije ovog mjeseca, izdao je važnu direktivu koja nalaže da je borba protiv korupcije širom svijeta „ključni interes nacionalne bezbjednosti Sjedinjenih Država“”, pojašnjava on.

Mur pojašnjava da, u odnosu na ono što je zamijenilo, ažurirana direktiva za Zapadni Balkan značajno proširuje potencijalni krug aktera koji bi mogli biti sankcionisani.

” Na primjer, sada obuhvata Albaniju, Prespanski sporazum iz 2018. i mehanizam za ratne zločine, nasljednik Haškog tribunala. U pogledu sankcionisanih aktivnosti, uključuje korupciju – koja je definisana prilično široko – i dodaje organizovani kriminal, podrivanje demokratskih procesa ili institucija i ozbiljno kršenje ljudskih prava. Proširuje mrežu omogućavanjem sankcionisanja ne samo direktnih počinilaca, već i ljudi koji su saučesnici ili indirektno uključeni u određene aktivnosti. Ono što je najvažnije, takođe omogućava sankcionisanje bivših zvaničnika”, objasnio je Mur.

Komentarišući razloge zbog kojih SAD uvode sankcije pojedincima sa Balkana, Mur ističe da Sjedinjene Države već dugo vjeruju da je stabilan, demokratski i prosperitetan Balkan, maksimalno integrisan u transatlantsku zajednicu, u njenom interesu nacionalne bezbjednosti.

“Srećom, ova vizija se poklapa sa željama velike većine ljudi koji žive na Zapadnom Balkanu, ali kao što sam rekao, još uvijek ima dosta ljudi koji izgleda namjeravaju da potkopaju napredak ka budućnosti kakvu žele SAD i njihovi partneri u regionu”, navodi Mur.

Zbog toga, kaže Mur, SAD – i drugi u međunarodnoj zajednici – sankcije smatraju legitimnim alatom za targetiranje onih koji ugrožavaju njihove nacionalne interese.

Sama činjenica da je predsjednik Sjedinjenih Država izdao sveobuhvatnu direktivu o sankcijama specifično samo za region Zapadnog Balkana šalje važnu poruku, smatra Mur.

“Da sam maligni ili korumpirani akter u regionu, sigurno bih to primijetio”, konstatuje Mur. Dodaje i da, ako se koriste, ove sankcije nose prilično snažne posljedice.

“Na primjer, bilo koja imovina koju u SAD drže sankcionisana lica ili njihove kompanije može se zaplijeniti. Finansijski transferi izvršeni u dolarima koji prolaze kroz američki bankarski sistem mogu biti blokirani; mogu se zaplijeniti. Američkim licima i preduzećima zabranjeno je poslovanje sa njima. Štaviše, određene sankcije podrazumijevaju doživotnu zabranu putovanja u SAD ne samo za korumpirane aktere, već i za njihove supružnike i djecu. Iako mogu biti značajne, sankcije su samo jedno sredstvo na raspolaganju SAD-u i međunarodnoj zajednici”, zaključio je Mur.

EU ima sopstvenu politiku

Iz Evropske unije, sa druge strane, poručuju da neće zamatrati sankcije prema zapadnobalkanskom regionu.

“Evropska unija ne smatra da treba da komentariše najnovije odluke američke vlade o Zapadnom Balkanu i članice EU ne razmatraju sankcije prema partnerima u tom regionu”, izjavio je portparol Evropske komisije Peter Stano.

On je naglasio da EU ima sopstvenu politiku prema Zapadnom Balkanu, što pokazuje i da je na nedavnom zasijedanju šefova diplomatija unije jedna od ključnih tačaka bila angažovanje i saradnje EU s partnerima na Zapadnom Balkanu.