Uz 59,2 miliona birača, koliko ih prema procjeni saveza za statistiku Destatis ima u samoj Njemačkoj, pravo glasa ima i više od tri miliona njemačkih državljana u inostranstvu, za koje će ovogodišnje glasanje zbog kratkih rokova biti problematičnije nego inače, pišu njemački mediji.

Na izborima se za funkciju kancelara takmiči pet stranačkih kandidata, iako formalno šefa vlade tek poslije izbora bira novi saziv Bundestaga, piše Dojče Vele.

Za kancelarske kandidate su svoje lidere predložili demohrišćani (CDU i CSU), socijaldemokratska SPD, Zeleni, desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) i ljevičarsko-populistički Savez Sara Vagenkneht (BSW).

Centralna izborna komisija odobrila je učešće 41 partije, ali će samo 29 zaista i izaći na izbore, od kojih neke samo u nekim saveznim pokrajinama. Izborni prag iznosi pet odsto.

Broj kandidata na izbornim listama je 4.506, i on je značajno manji nego na izborima 2021. godine, kada ih je bilo 6.211.

Nešto manje od jedne trećine kandidata su žene.

Na izborima će se za reizbor boriti i 80 odsto sadašnjih poslanika u Bundestagu, koji je sa dosadašnjih 736 mandata ujedno i najveći izabrani donji dom nekog parlamenta u svijetu.

Predstojeći izbori održavaju se, međutim, po novom izbornom zakonu koji unosi kombinaciju većinskog i proporcionalnog izbornog sistema. Jedan od ciljeva izmjene zakona bio je i da se smanji broj mandata u glomaznom parlamentu, pa se u nedjelju bira 630 poslanika.

Na cijeloj teritoriji Savezne Republike Njemačke ima 299 izbornih jedinica, koje su određene tako da u njima živi približno isti broj stanovnika, bez obzira na broj građana sa pravom glasa.

Izbore karakterišu izrazite demografske promjene. Na izborima 2021. godine u samoj Njemačkoj je moglo da glasa 61,2 miliona ljudi.

U sadašnjem biračkom tijelu, više od 40 odsto građana je prevalilo šezdesetu godinu, a jedna četvrtina je starija od 70 godina.

Mlađi od 30 godina čine svega 13,3 odsto biračkog tijela. Mladih koji prvi put mogu da glasaju ima 2,3 miliona, odnosno oko četiri odsto.

Za kontrolu izbora i procesa brojanja glasova i za održavanje reda na biralištima biće angažovano čak 650.000 volontera.

Parlamentarni izbori su redovno bili planirani za narednu jesen, ali su, poslije raspada njemačke vladajuće tročlane koalicije SPD, Zelenih i liberalne FDP, raspisani privremeni.

Prema novijim anketama, najveće povjerenje građana, oko 30 odsto, uživaju donedavno opoziciona demohrišćanska CDU i njen lider i kandidat za kancelara Fridrih Merc.

Njemci glasaju: Šta je sve na kocki?

Ekonomija štuca, krize su u svijetu, priča se o migracijama, a klimatska politika jedva da se pominje… Svašta je na talonu na izborima u Njemačkoj, piše DW.

Predizborna kampanja je bilakratka, ali žestoka. Jedan izraz se čuo često: promjena kursa.

,,Tri godine ste pokušavali da u Njemačkoj sprovedete lijevu politiku. To ne možete da nastavite”, rekao je dvije nedjelje prije izbora Fridrih Merc, demohrišćanski kandidat za kancelara.

On se tako u Bundestagu obratio Socijaldemokratama(SPD) i Zelenima koji su bili na vlasti zajedno sa Liberalima (FDP) od 2021. Koalicija se raspala novembra 2024. nakon višemjesečne svađe oko preraspodjele budžeta.

Socijademokratama prijeti težak poraz

Zeleni imaju skoro istu podršku kao i 2021, ali Socijaldemokrate i Liberali su masovno izgubili simpatije. Liberali bi mogli da ostanu ispod cenzusa od pet odsto, a SPD-u prijeti težak poraz. Sve ispod 20 odsto bio bi najgori rezultat u poslijeratnoj Njemačkoj, a partija je u anketama daleko ispod tog procenta, piše DW.

Olaf Šolc bi bio kancelar s najkraćim mandatom u posljednjih pedeset godina i jedini socijaldemokratski kancelar koji nije ponovo izabran.

Demohrišćani na čelu, AfD iza njih

Prema anketama, najveće izglede da bude izabran za kancelara ima Fridrih Merc, šef Demohrišćana, koji su do 2021. vladali 16 godina u liku Angele Merkel, da bi u posljednje tri godine bili najjača opoziciona partija.

Na drugom mjestu prema rezultatima anketa je Alternativa za Njemačku (AfD) s više od 20 odsto podrške. Oni su udvostručili rezultat u odnosu na 2021.

Dramatičan pad popularnosti Socijaldemokrata i uspon Alternative za Njemačku – kako se to desilo?

Merc ukazuje na pad ekonomije: „Privreda naše zemlje, Savezne Republike Njemačke, u međuvremenu je na začelju Evropske unije.“ On je naveo da je 50.000 preduzeća prijavilo bankrot, a iz Njemačke se godišnje odliva oko sto milijardi eura.

,,Naša privreda opada već treću godinu, posljedica je recesija. To se u poslijeratnoj istoriji Njemačke još ni jedan jedini put nije desilo”, dodao je.

Merc je rekao da Šolc i njegov ministar ekonomije i kandidat Zelenih za mjesto kancelara Robert Habek „više ne razaznaju stvarnost“. Merc je tu dvojicu političara uporedio za direktorima firme koji su svoje preduzeće doveli do prosjačkog štapa i onda kažu vlasnicima da bi rado to isto radili još četiri godine.

Rat, energetska kriza, inflacija

Dok je Merc u predizbornoj kampanji sve oštriji, kancelar Šolc je sve više u defanzivi. Doduše, on je nastupao energičnije i srčanije nego za vrijeme svog mandata, ali je često dolazio u situaciju da mora da pravda svoju politiku.

Šolc je naveo da nije njegova vlada kriva za energetsku krizu i inflaciju već napad Rusije na Ukrajinu.

,,Sve do danas privreda se bori protiv posljedica”, izjavio je Šolc.

On je upozorio da ni naredne godine neće biti jednostavne, naročito kada se uzmu u obzir prvi potezi američkog predsjednika Trampa: „Vjetar nam duva u lice. Istina je da se to narednih godina neće bitno promijeniti.“

Migracija kao važna tema

Slabost njemačke ekonomije je bila možda i najvažnija tema u predizbornoj kampanji, ali je poslije smrtonosnog napada nožem koji je u Ašafenburgu počinio odbijeni podnosilac zahtjeva za azil iz Avganistana, migracija izbila u prvi plan.

I Fridrih Merc je odmah poslije napada najavio da će još prije izbora u Bundestagu podnijeti zahtev da se zaoštri politika dodjele političkog azila – ako mora onda i uz podršku poslanika Alternative za Njemačku.

Poslanici te stranke slavili su u Bundestagu, kada je Mercov zahtjev izglasan uz njihovu podršku. Njihovi političari su u potezu Demohrišćana vidjeli epohalni preokret i izjavili da su spremni na koaliciju.

Bez saradnje sa ekstremnim desničarima

Širom Njemačke su na demonstracije izašle stotine hiljada ljudi protiv saradnje demohrišćana i Alternative za Njemačku.

Kancelar Šolc je bio ljut: „Nije svejedno da li postoji saradnja sa ekstremnom desnicom. Ne u Njemačkoj!“ Dodao je da građani ne mogu da vjeruju demohrišćanima da neće ući u koaliciju sa Alternativom za Njemačku.

U nedjeljama poslije toga Fridrih Merc nije propustio ni jednu priliku da naglasi kako isključuje svaku saradnju sa Alternativom za Njemačku. Prema njemu, cilj ekstremnih desničara je da unište CDU i CSU, a sa AfD-om Demohrišćani neće ni u kom slučaju ulaziti u koaliciju.

Ko bi mogao da formira koaliciju?

Demohrišćani, međutim, neće moći sami da formiraju vladu. Potreban je još najmanje jedan koalicioni partner. Što je više stranaka u Bundestagu, to je teže formiranje koalicije.

Ljevica će prema anketama ući u Bundestag, Savez Sara Vagenkneht i Liberali su na granici.

Ako Liberali uđu u Bundestag, onda će za koaliciju možda biti potrebne tri stranke. Pošto je partijska baza Liberala isključila koaliciju sa Zelenima, onda Demohrišćanima ostaje samo mogućnost koalicije sa Socijaldemokratama i Liberalima. Ako manje partije ne uđu u Bundestag, moguća je koalicija Demohrišćana i Socijaldemokrata ili Demohrišćana i Zelenih.

AfD u izolaciji

Kandidatkinja AfD-a za kancelara Alis Vajdel kaže da bi takva koalicija samo nastavila dosadašnju politiku. Ona je dodala da to neće zaustaviti njenu stranku i da će politički „zaokret“ doći, te da se samo „nepotrebno odgađa“, prenosi DW.

Poslije zajedničkog glasanja Demohrišćana i Alternative za Njemačku u Bundestagu, odnos Socijaldemokrata i Zelenih sa konzervativnom grupacijom nije baš najbolji. Naposlijetku će koalicija zavisiti od toga koliko će svojih programskih ciljeva svaka od partija biti u stanju da nametne.

Klimatska politika se jedva spominje

Socijaldemokrate ističu socijalnu politiku, Zeleni zaštitu klime.

Kandidat Zelenih Robert Habek upozorava: „Ako Njemačka 23. februara izabere vladu koja najavljuje da neće da ispuni klimatske ciljeve, onda ih neće ispuniti ni Evropa.“

On je dodao da onda ni jedan ministar za zaštitu okoline ili kancelar ne može da ode u Indiju, Indoneziju ili Kinu, kako bi od tih zemalja zatražio da smanje emisiju ugljen-dioksida i da osnaže obnovljive izvore energije.

Fridrih Merc zna da koalicioni pregovori neće biti laki. Ali on opominje da je sada „jedna od posljednjih šansi“ da se suzbije uticaj Alternative za Njemačku, piše DW.

,,Ako nam to ne pođe za rukom, onda nećemo da imamo samo 20 odsto desničarskih populista. Onda će desničarski populisti jednog dana raspolagati brojem mandata koji onemogućava promjenu ustava, a tada možda budu i nadomak većine”, rekao je Merc.

On kao mogući budući kancelar smatra da su i ostale demokratske partije, Socijaldemokrate, Zeleni i Liberali, dužne da to spriječe: „Ne možete pobjeći od te odgovornosti, a ni mi nećemo da bježimo od nje.“