Video
Sam zakon uređuje prihvaćanje dviju EU direktiva – 2023/2226 koja se bavi razmjenom informacija o kripto‑imovini i prihodima te finansijskim računima i 2025/872 koja se bavi saradnjom u području oporezivanja i obaveza izvještavanja za određene platforme.
To jača administrativnu saradnju u području poreza između država članica Evropske unije. Poseban naglasak se stavlja na automatsku razmjenu poreznih informacija, finansijskih računa, informacija o dohotku, kripto imovini, te razmjenu podataka u okviru međunarodnih sporazuma (npr. prema jurisdikcijama izvan EU).
Cilj je omogućiti učinkovitu razmjenu informacija radi sprječavanja izbjegavanja oporezivanja, utaje poreza te zloupotrebe offshore struktura. Time se postiže harmonizovani pristup unutar Evropske unije, što znači da su pravila jednaka u svim državama članicama i da se porezni sistemi mogu učinkovito uskladiti s modernim oblicima finansija i digitalne ekonomije.
Zakon širi opseg razmjena informacija u Uniji
Proširen je opseg razmjene informacija – uključuju se i izvještaj o kripto imovini, a Porezna uprava, Ministarstvo finansija, Carinska uprava su dobile jasne obaveze za nadzor prikupljanja ovih podataka, uključujući i nadzor nad uslugama vezanim uz kripto imovinu. Zakon proširuje i opseg podataka koji se moraju razmjenjivati radi povećane transparentnosti – npr. dodatni podaci o vlasništvu, rezidentnosti, strukturi računa, investicijskih udjela, itd.
U praksi, zakon predviđa da finansijske institucije, banke i digitalne platforme, uključujući one koje nude usluge vezane uz kripto imovinu, prikupljaju i čuvaju podatke o svojim korisnicima i njihovim transakcijama. Podaci uključuju informacije o kupovini, prodaji i prenosu kripto imovine, prihodima od dividendi, kamata i drugih finansijskih instrumenata, kao i detalje o računima i vlasničkim udjelima korisnika. Finansijske institucije potom te podatke dostavljaju Poreznoj upravi, koja provodi kontrolu i obrađuje informacije. U slučaju da korisnici imaju rezidentnost u drugim državama članicama EU, Porezna uprava automatski dijeli te podatke s nadležnim poreznim tijelima u tim državama. Primjera radi, hrvatski državljanin koji koristi njemačku kripto-platformu imaće svoje podatke u njemačkoj Poreznoj upravi, koja ih potom šalje hrvatskoj Poreznoj upravi.
Većina izvještavanja trebalo bi da se odvija automatski, ali porezni obveznici trebaju provjeriti ispravnost podataka a Porezna uprava ima ovlasti provjeravati i tražiti dodatne informacije te može izreći kazne u slučaju nepridržavanja pravila.
Razmjena informacija oružje EU-a protiv utaja i financiranja terorizma
Upravo je proširivanje mehanizama razmjene informacija glavno oružje Evropske Unije za borbu protiv porezne utaje, pranja novca i finansiranja terorizma.
U opisu ove odluke, Evropski parlament je istaknuo da je sektor kripto imovine, iako još uvijek relativno nov, već zauvijek promijenio svijet plaćanja i ulaganja i njegova brzo promjenjiva, mobilna priroda predstavlja izazove za porezne vlasti, koje nisu uvijek u mogućnosti pratiti kapitalne dobitke ostvarene trgovanjem kripto imovinom.
Stručnjaci iz finansijske industrije uglavnom smatraju da će se povećati transparentnost i biti više jasnoće za kripto sektor. Jasna pravila igre, troškova i oporezivanja pridonose stabilnosti tržišta i povjerenju investitora. Pozivaju sve koji ne žele probleme da uredno prijave dobitke i prihod od kripta jer će ih porezne uprave kad tad pronaći.
Trgovci kripto valutama se pribojavaju pada ulaganja
Unutar kripto zajednice jedna od najvećih briga i kritika je da ove direktive ne pokrivaju cijeli kripto ekosustav, strahuju da će sistem biti previše rigorozan i da će učiniti kripto ulaganja nepraktičnim ili neprivlačnim, naročito za male ulagače.
Anketna studija nezavisne organizacije EU Tax Observatory pokazala je da više od 70% kripto investitora trenutno ne prijavljuje prihode, što potvrđuje da je bez koordinirane regulative i razmjene podataka teško očekivati realno poštovanje poreznih pravila. Zato su ove direktive i zakoni nužni, uz jedinstvenu primjenu.
U slučaju uspješnog i dosljednog sprovođenja očekuje se značajno smanjenje sive zone: neprijavljenih prihoda, neopaženih kapitalnih dobitaka, ilegalnog transfera novca i izbjegavanja poreza. Puna primjena očekuje se kroz godinu dana jer je implementacija logistički i tehnički zahtjevna.
Razmjena i analiza ogromne količine podataka je zahtjevan proces, pogotovo “preklapanje” tradicionalnih finansija i kripto‑finansija: fondovi, e‑money institucije, servisi za kripto, osiguravatelji – svi ti izvještaji bi se sada trebalo biti poznati državi, što može stvoriti bujicu podataka koju porezne uprave moraju “probaviti”. To znači da postoji rizik od nesrazmjera između količine podataka i kapaciteta za njihovu obradu.
Analitičari kažu da će tek s prvim valom izvještavanja 2027. moći procijeniti stvarne promjene u opsegu poreznih prihoda i smanjenju sive ekonomije. Dakle, potencijal je velik – ali realizacija još mora proći test primjene.
Široka podrška u Evropskom parlamentu
Evropski parlament je kroz više rezolucija proteklih godina kao savjetodavno tijelo tražio nadzor i regulisanje tržišta kripto-valuta, a izvještavanja koja su na to pozivala dobivala su potporu široke većine zastupnika.
Podršci za regulaciju pridružile su se i grupe koje su tradicionalno suzdržane spram politika EU-a za koje ocjenjuju da ograničavaju suverenitet članica, poput Evropskih konzervativaca i reformista (ECR).
Hrvatski evrozastupnik Stepan Nikola Bartulica, član ECR-a i za ovo pitanje nadležnog odbora EP-a za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON), izražava uslovnu podršku zakonu no, u skladu s politikama svoje grupe, upozorava na aspekte koji konzervativcima ne bi bili prihvatljivi.
“Ne možemo se praviti da će kripto ostati izvan poreznog sistema – to nije ni realno ni pravedno. Ali možemo i moramo insistirati da porezna transparentnost ne postanu stražnja vrata za nedemokratski finansijski nadzor”, rekao je Bartulica za Hinu.
Bartulica kritičan
“Iz moje perspektive, iako sam skeptičan prema nepotrebnoj centralizaciji, postoje određeni pozitivni elementi. Jedinstven okvir poput DAC8 (direktiva za jačanje suradnje među nacionalnim poreznim tijelima) može smanjiti fragmentaciju, zatvoriti očite rupe i spriječiti situaciju u kojoj pošteni porezni obveznici i regulirane firme gube tržište od onih koji jednostavno ništa ne prijavljuju. U tom smislu, da – ako se pravilno provede – DAC8 može pridonijeti koherentnijem evropskom ekonomskom i pravnom prostoru te većoj transparentnosti poslovanja”, ocjenjuje Bartulica.
Bartulica, međutim, upozorava i da su konzervativcima takve mjere EU-a prihvatljive ako ne vode “prikrivenoj masovnoj superviziji pod izlikom poreza”, dodatnim troškovima za male korisnike te prevelikim troškovima usklađivanja.
“Ako usklađivanje postane preskupo ili pravno neizvjesno, samo ćemo pogurati inovacije i radna mjesta izvan EU-a, bez jamstva da ćemo prikupiti više poreza”, upozorava.
Preporučeno
Zaključno, Bartulica nova pravila vidi kao “potencijalno pozitivan korak ako se provedu uz snažne zaštitne mehanizme jer mogu izjednačiti uslovima poslovanja, smanjiti očite zloupotrebe i uvesti kripto u zreliji, predvidljiviji porezni okvir, što ozbiljni tržišni sudionici često i traže” te poziva na “redoviti parlamentarni nadzor nad time kako se DAC8 podaci stvarno koriste, uključujući procjene učinka na građanske slobode i na konkurentnost evropskog sektora digitalne imovine”.
