Video
Zabrinutost zbog moguće izraelske vojne akcije, ali i potencijalnog iranskog odgovora, navela je Vašington da u srijedu povuče diplomate iz Iraka i odobri dobrovoljno povlačenje porodica američkih vojnika iz zemalja Bliskog istoka.
Nije poznato koliki bi obim mogao imati izraelski napad, ali tenzije rastu već mjesecima, tokom kojih izraelski premijer Benjamin Netanjahu poziva Trampa da iskoristi, kako Tel Aviv to vidi, trenutnu ranjivost Irana za udar.
Tramp je ranije odbio jedan izraelski plan za napad, insistirajući na pregovorima sa Teheranom o sporazumu koji bi ograničio iranske kapacitete za proizvodnju nuklearnog goriva. Prije dvije nedjelje izjavio je da je upozorio Netanjahua da ne započinje napad dok traju pregovori između SAD-a i Irana.
Znakoviti potezi SAD-a i Britanije
Nije jasno koliko se Tramp ovoga puta potrudio da odgovori Netanjahua od napada, ali je u posljednje vrijeme sve manje optimističan u pogledu mogućnosti dogovora, naročito nakon što je vrhovni vođa Irana odbio prijedlog kojim bi se postepeno ukinulo iransko pravo na obogaćivanje uranijuma. Netanjahu je i ranije dolazio do tačke s koje bi pokrenuo bombardovanje iranskih postrojenja, ali bi u posljednjem trenutku odustao.
Vijest o povlačenju američkog osoblja iz regiona, kao i britansko upozorenje brodarskoj industriji o pojačanim prijetnjama, pojavile su se svega nekoliko sati nakon što je Tramp u podkastu za New York Post izjavio da je sve “manje ubijeđen” u uspjeh pregovora s Iranom.
Zašto Amerika povlači osoblje? Tramp: Zaključite sami
Američki i iranski pregovarači trebalo bi da se ponovo sastanu u nedjelju, iako je Tramp u ponedjeljak rekao da je iranski stav “neprihvatljiv”. Trampov izaslanik, Stiv Vitkof, i dalje planira da prisustvuje pregovorima, koji bi trebalo da se održe u Omanu.
Na pitanje o povlačenju osoblja iz regiona, Tramp je novinarima u srijedu, na putu ka predstavi “Les Misérables” u Kenedi centru, rekao: „Moraćete to sami da zaključite.”
Britanska agencija za nadzor pomorskog saobraćaja upozorila je da je “svjesna porasta napetosti u regionu koje bi mogle dovesti do eskalacije vojne aktivnosti s direktnim efektima na pomorce”, te pozvala komercijalne brodove da pojačaju mjere predostrožnosti u Persijskom i Omanskom zalivu, kao i u Ormuskom moreuzu.
Iran planira balistički kontraudar
Visoki iranski zvaničnik potvrdio je da su vojska i vlada održale krizne sastanke u vezi sa mogućim izraelskim napadom. Teheran navodno ima spreman plan koji uključuje hitan odgovor — lansiranje stotina balističkih raketa ka izraelskoj teritoriji.
U oktobru 2024. Iran je već izveo veliki raketni napad na Izrael tokom rata u Gazi, ali je šteta tada bila ograničena, djelimično zahvaljujući pomoći SAD-a u presretanju projektila.
Tramp je u ponedjeljak ponovo razgovarao s Netanjahuom, ali Bijela kuća nije objavila detalje razgovora. Veče ranije Tramp je prisustvovao sastanku Savjeta za nacionalnu bezbjednost u Kemp Dejvidu.
Oštra reakcija Teherana
Iranski ministar odbrane, general Aziz Nasirzade, dodatno je podigao tenzije u srijedu, izjavivši da će SAD pretrpjeti velike gubitke ako pregovori propadnu i dođe do sukoba. “Amerika će morati da napusti region jer su sve njene vojne baze u dometu našeg oružja i biće gađane bez ikakvih ograničenja,” rekao je.
Teheran je takođe oštro reagovao na izjave američkog generala Majkla Kurile, komandanta Centralne komande, koji je pred kongresom rekao da je Trampu i ministru odbrane Petu Hegsetu predstavio “niz opcija” za moguće napade na Iran. Kurilino svjedočenje pred senatskim odborom za oružane snage, zakazano za četvrtak, iznenada je odloženo.
Iranska delegacija pri UN-u osudila je te izjave na društvenim mrežama, nazvavši ih “militarizmom” koji “doprinosi nestabilnosti”.
Nuklearni program i moguća UN osuda
Sve ovo se dešava u nedjelji kada u Beču zasijeda Upravno vijeće Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). SAD, Velika Britanija, Francuska i Njemačka podnijele su rezoluciju kojom se osuđuje Iran zbog ubrzanog razvoja nuklearnog programa i kršenja obaveza iz sporazuma iz 2015. Glasanje se očekuje u četvrtak.
Takva osuda mogla bi poslužiti kao pravni osnov za tzv. “snapback” – ponovno uvođenje strogih ekonomskih sankcija koje su bile ukinute sporazumom iz 2015. SAD su jednostrano napustile taj sporazum 2018. godine, tokom Trampovog prvog mandata, što je Iran iskoristio kao izgovor da odustane od svojih obaveza. Evropske potpisnice tvrde da sporazum i dalje pravno važi i da sankcije mogu biti ponovo aktivirane.
Iranski ministar spoljnih poslova, Abas Arakči, poručio je preko društvenih mreža da će eventualna osuda “natjerati Iran na oštru reakciju”.
Nafta, američka mornarica i vazdušne snage
Američki Stejt department nije saopštio koliko je tačno osoblja povučeno iz Iraka, ali prema informacijama Associated Pressa, radi se o neesencijalnim zaposlenima iz ambasade u Bagdadu, kao i članovima porodica iz ambasada u Bahreinu i Kuvajtu. Većina tih porodica pripada pripadnicima američke mornarice i marinaca koji su stacionirani u Bahreinu, gdje se nalazi jedna od najvećih američkih pomorskih baza u regionu.
Iranski nuklearni program je od 2018. značajno napredovao. Analitičari tvrde da je Iran sada veoma blizu količine nuklearnog materijala potrebnog za izradu do deset nuklearnih bojevih glava. Izrada funkcionalnog oružja mogla bi potrajati još nekoliko mjeseci, ali mnogi visoki izraelski zvaničnici smatraju da je ovakav napredak neprihvatljiv i otvoreno prijete vojnom akcijom.
Neki izraelski bezbjednosni stručnjaci vjeruju da trenutno imaju istorijsku šansu da riješe problem koji traje decenijama. U nedavnim napadima Izrael je ozbiljno oslabio Hezbolah i Hamas, dvije ključne iranske saveznice u regionu, a prošlogodišnji izraelski vazdušni udari oštetili su iranski PVO sistem.
Izraelski udar sve rizičniji
Ipak, dio analitičara upozorava da je Iran već počeo da obnavlja te sisteme, čime eventualni izraelski vojni napad postaje sve rizičniji. Takođe, nije jasno može li Izrael zadati odlučujući udarac iranskom nuklearnom programu bez američke vojne podrške.
U srijedu su cijene nafte na američkom tržištu porasle iznad 68 dolara po barelu, najviše od početka aprila — kada je Tramp uveo carine na gotovo sve trgovinske partnere SAD-a. Sukob u regionu mogao bi dodatno ugroziti snabdijevanje naftom, kao i donijeti nova američka ograničenja na izvoz iz Irana.
Preporučeno
Američki nosač aviona USS Carl Vinson već se nedjeljama nalazi u Arapskom moru, sa više od 60 aviona na palubi, uključujući F-35 avione sa stealth tehnologijom. Visoki mornarički zvaničnik rekao je da za sada nema planova za premještanje nosača zbog trenutne situacije.
