Video
Sarajevska pijaca Markale tokom rata u Bosni i Hercegovini bila je jedno od mjesta gdje su građani mogli nabaviti osnovne životne namirnice kojih je tokom četiri godine opsade nedostajalo.
Pijaca i zatvorena Gradska tržnica Markale u starom dijelu Sarajeva granatirane su u dva navrata. Nakon februara 1994. godine, u masakru na samom kraju rata, 28. augusta 1995. godine, kod Gradske tržnice Markale poginula su 43, a ranjena 84 civila.
Ministrica za rad i socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo Ivana Prvulović kazala je da se danas treba prisjetiti i svih onih koji su umirali od gladi i promrzlina, koji su poginuli bježeći od snajperskih hitaca, ali i onih kojima je agresor pokušao oduzeti ljudsko dostojanstvo.
Na kraju je pozvala sve ostale da se odriču svakodnevno retrogradnih ideja, a čovječanstvo da ne minimizira neofašizam kako se nikada i nikome ne bi ponovile Markale.
Obilježavanju godišnjice zločina prisustvovao je i visoki predstavnik Kristijan Šmit.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ponovo je pokušao obezvrijediti pijetet žrtvama negirajući strašan zločin na Markalama.
“Lažni visoki predstavnik na obilježavanju lažima opisanog zločina”, objavio je Dodik na Twiteru.
Preporučeno
Za masakr na Markalama osuđen je komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Stanislav Galić. Dragomira Miloševića Haški tribunal 2009. godine osudio je na 29 godina zatvora zbog terora nad civilima u Sarajevu. Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MMKS) pravosnažno je u martu 2019. godine osuđen na doživotnu kaznu zatvora, između ostalog, i za teroriziranje i granatiranje građana Sarajeva, što je također jedna od tačaka za koje je na doživotni zatvor u junu prošle godine osuđen i Ratko Mladić, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.
