Video
Izvoz ruskog plina u zemlje izvan Zajednice Nezavisnih Država, koja uključuje 11 zemalja srednje Azije i istočne Europe, pao je za gotovo 28 posto u prvih pet mjeseci 2022. godine, objavio je u srijedu ruski državni energetski gigant Gazprom.
Gazprom je dosad prekinuo isporuku najmanje 20 milijardi kubnih metara plina godišnje kupcima u šest evropskih zemalja – Poljskoj, Bugarskoj, Finskoj, Danskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj – jer nisu izvršili plaćanja u rubljima, prema zahtjevu ruskog predsjednika Vladimira Putina iz marta.
Neće biti smanjenja prihoda ako ne bude novih rezova
To iznosi gotovo 13 posto ukupnog godišnjeg uvoza plina u Evropsku uniju iz Rusije, prema podacima Međunarodne energetske agencije.
Međutim, Džejms Hukstep, vođa plinske analitike u S&P Global Commodity Insightsu, rekao je za CNN Business da su cijene plina tokom 2022. porasle na prosječno 96 eura po megavatsatu. Kao rezultat toga, Rusija vjerojatno neće ostvariti znatno manji prihod ako ne bude novih rezova, smatra Hukstep.
Nakon Putinovog ultimatuma Gazprom je kupcima ponudio rješenje. Kupci su mogli izvršiti uplate u eurima ili dolarima na račun u ruskoj Gazprombanci, koja bi potom sredstva pretvorila u rubalj i prenijela na drugi račun s kojeg bi se vršilo plaćanje u Rusiju.
Mnogi veliki kupci prihvatili su Gazpromovu ponudu za održavanje protoka plina. Ali drugi su se opirali. U utorak je Shell Energy objavio kako nije pristao na nove uslove plaćanja, što je rezultiralo time da je Gazprom zatvorio dostavu svojim njemačkim kupcima. Nizozemska GasTerra na sličan je način u saopštenju od ponedjeljka objavila da neće ispuniti Gazpromove zahtjeve jednostranog plaćanja.
EU se ionako brzo kreće u smjeru smanjivanja svoje zavisnosti o Moskvi, povećavajući uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) i obećavajući da će smanjiti potrošnju ruskog plina za 66% prije kraja ove godine.
Njemačka smanjila zavisnost o ruskom plinu
Zemlje se takođe utrkuju s punjenjem svojih skladišta plina prije zime kako bi izbjegle potencijalno katastrofalne šokove. Evropska unija je postavila cilj da podzemna spremišta u njenim članicama budu popunjena najmanje 80 posto do novembra.
Njemačka, najveća evropska privreda, posebno se oslanja na ruski plin za grijanje domaćinstava i napajanje teške industrije, ali je uspjela smanjiti udio ruskog plina u uvozu s 55% na 35% prije početka rata u Ukrajini.
Rusija možda još ne osjeća uticaj. Iako je EU najveći kupac plina, rastuće cijene nafte i prirodnog plina povećale su prihode Moskve. Uvoz fosilnih goriva u EU iz Rusije generisao je 47 milijardi dolara u dva mjeseca nakon invazije na Ukrajinu, što je dvostruko više od vrijednosti u istom razdoblju 2021.
A neke od najvećih evropskih energetskih kompanija započele su proces otvaranja novih računa kod Gazprombanke kako bi održale protok plina, uprkos insistiranju dužnosnika EU da bi takav potez bio u suprotnosti sa sankcijama protiv Rusije.
Preporučeno
No, kako se Evropa sve više udaljava od ruskog plina, u nadolazećim mjesecima Moskvi će biti teže pronaći zamjenske kupce – kao što je to učinila za svoju naftu – jer se izvoz plina uglavnom isporučuje putem plinovoda, čija izgradnja može potrajati godinama, zaključuje CNN.
