Video
Između ostalog, u analizi su korišteni podaci o broju bankomata i broju terminala za kartično plaćanje na 100.000 ljudi, o limitu koji je moguće potrošiti prilikom kartičnog plaćanja i o broju onih koji koriste internetsko bankarstvo.
Kako je izjavio glasnogovornik Finansplassena, manje bankomata znači da se država manje oslanja na gotovinu, a veći broj terminala za kartično plaćanje znači da postoji veća infrastruktura za elektronske novčane transfere.
Spomenutom analizom je ustanovljeno da je upravo Norveška najspremnija za bezgotovinsku budućnost. Naime, ova zemlja je među onima koje imaju najmanji broj bankomata i u kojoj čak 96 posto stanovništva koristi internetsko bankarstvo.
Kada je u pitanju spremnost za bezgotovinsku budućnost, Finska i Danska su na drugom i trećem mjestu jer imaju nešto više bankomata od Norveške i nešto manje terminala za kartično plaćanje, ali je u ovim državama skoro jednak broj onih koji koriste internetsko bankarstvo.
Među top 10 država su Nizozemska, Švedska, Island, Estonija, Litvanija, Kipar i Švicarska dok su Armenija, Gruzija i Njemačka među zemljama koje su najmanje spremne za budućnost bez gotovine.
Zašto nordijske države
Olle Pettersson iz Finansplassena je izjavio za Euronews da posebno stanovništvo nordijskih država smatra korisnim bezgotovinske sisteme jer im pomažu u prevazilaženju nekih od izazova, kao što su rijetka naseljenost ili teški vremenski uslovi koji otežavaju konvencionalno, gotovinsko plaćanje.
Kako je ukazao Pettersson, ove zemlje imaju veliku prednost zbog toga što njihovi građani imaju povjerenje u javne institucije i zbog toga što imaju mali broj stanovnika, što im olakšava testiranje novih politika.
List Independnet je objavio da je najveća norveška banka DNB 2016. pozvala na prestanak korištenja gotovine usljed zabrinutosti zbog pranja novca. Veliki broj Norvežana je skoro istovremeno počeo koristiti mobilnu aplikaciju Vipps MobilePay, tj. mobilni novčanik. Spomenuta aplikacija je u funkciji od 2015. te u Norveškoj, Finskoj i Danskoj ima ukupno 11,5 miliona korisnika.
Međutim, Parlament Norveške je nedavno poduzeo korake da se građani vrate gotovini. Naime, usvojen je zakon kojim je olakšano gotovinsko plaćanje.
“U digitalnom svijetu se može lako zaboraviti da postoji velika grupa ljudi koji se nisu digitalizirali. Gotovina je važan aspekat pripravnosti društva”, naglasila je norveška ministrica pravde i kriznih situacija Emilie Enger Mehl.
U Norveškoj upravi za civilnu zaštitu (DSB) preporučuju da se zadrži nešto gotovine zbog ranjivosti sistema za elektronsko plaćanje.
Šta je podstaklo bezgotovinsko plaćanje
U izvještaju Svjetske banke je navedeno da je pandemija koronavirusa podstakla bezgotovinsko plaćanje širom svijeta. Naime, prosječan broj bezgotovinskog plaćanja po osobi je 2017. iznosio 91, a 2020. je iznosio 135.
Prema podacima Evropske centralne banke (ECB), u Evropi je 2019. bilo 72 posto transakcija u gotovini, a 2022. godine 59 posto. U ECB-u su istakli da ne postoji samo jedan faktor koji je doprinio ovim promjenama, ali da su promjene u načinu plaćanja tokom pandemije prevazišla ograničenja.
Preporučeno
Većina evropskih potrošača preferira kartično plaćanje ili druge oblike bezgotovinskog plaćanja jer to smatraju praktičnijim. Ipak, 60 posto je onih koji i dalje žele da se održi gotovinsko plaćanje, piše Euronews.
