U Turskojse u nedjelju, 24. juna održavaju prijevremeni predsjednički i parlamentarni izbori. Nakon usvajanja ustavnih promjena na referendumu održanom 2017. godine, izabrani predsjednik će biti i šef države i šef vlade Turske, preuzimajući drugu ulogu od ukinute kancelarije premijera.
Na ovaj način, kandidat koji pobijedi na predsjedničkim izborima dobiće široku i novu moć, a stručnjaci ističu da će taj pobjednik najvjerovatnije biti Režep Tajip Erdogan. Međutim, ankete pokazuju da je njegova popularnost u opadanju.
Izbori su prvobitno bili zakazani za novembar 2019. godine, ali su se nakon održanog referenduma prošle godine, posle kojih je Erdogan zamijenio parlamentarni sistem s izvršnim predsjedništvom u ruskom stilu, pojavile spekulacije da će oni biti prijevremeno raspisani.
Biće to i prvi izbori održani u vanrednom stanju uvedenom u toj zemlji, nakon pokušaja državnog udara, u julu 2016.
Favorit za predsjednika je aktuelni šef turske države, Redžep Tajip Erdogan, koji je bezmalo 16 godina pobjeđivao na svim izborima na kojima je učestvovao.
Poznavaoci prilika tvrde da je politički jaz u Turskoj danas veći nego ikada prije, a ako Erdogan pobijedi na predsjedničkim izborima, vjeruje se da će to biti vrhunac njegove političke karijere.
Oni koji su pažljivo pratili njegovu predizbornu kampanju tvrde da ona nikada nije bila agresivnija, kao i da nikada kao sada Erdogan na svojim istupima nije napravio više grešaka, dok pojedini eksperti čak sumnjaju u njegovu pobjedu.
Predizborna istraživanja, naime, pokazala su da će Erdogan dobiti između 45 i 55 odsto podrške turskih građana, ali realnost je posve drugačija, jer, prema mnogim tumačenjima, u Turskoj je na djelu strahovlada, pa bi prilikom tajnog izjašnjavanja Erdogan mogao da dobije i više od 10 odsto manju podršku.
Kako piše Si-En-En, Erdogan je navikao da dobija izbore. On dominira turskom politikom već 16 godina, od kada je 2003. prvi put izabran za premijera. Nakon toga bio je na istoj poziciji još dva mandata, da bi 2014. postao predsjednik.
Izborima u nedjelju Turska prelazi iz parlamentarnog u predsjednički sistem, a Erdogan pobijedi, premijerska dužnost nestaje i on će dominirati zakonodavstvom, pravosuđem i izvršnom vlašću.
Pored Erdogana, još petoro kandidata, među kojima je i jedna žena, učestvuje u predsjedničkoj trci na izborima.
To su Muharem Indže, Meral Aksener, Selahatin Demirtas, Temel Karamolaoglu i Dogu Perincek.
REDŽEP TAJIP ERDOGAN
Redžep Tajip Erdogan (64) rođen je u Istanbulu, a porodica mu je porijeklom iz grada Rize koji se nalazi na istoku Turske. U tom mjestu je i proveo prvih 13 godina svog života dok se nisu vratili u grad na Bosforu.
Nakon toga, pomagao je porodici prodajući na ulici limunadu i đevreke.
Nakon zabrane Partije vrline, Erdogan je bio suočen sa sudskim postupkom zbog podsticanja na vjerske mržnje i osuđen na kaznu zatvora. Osnivač je i lider Partije pravde i razvoja (AKP). Partija je samo godinu dana nakon osnivanja na izborima 2002. godine odnijela pobjedu na parlamentarnim izborima, a AKP formira vladu, mada Erdogan ne dobija ni poslaničko mjesto iako je najpopularniji političar u zemlji.
Posle osvajanja poslaničkog mandata na ponovljenim izborima u jednoj od provincija, Erdoganu se otvaraju vrata premijerskog kabineta, pošto član njegove partije i premijer, Abdulah Gul, podnosi ostavku.
Na funkciji premijera je od 14. marta 2003. do 28. avgusta 2014. godine, nakon toga je postao predsjednik države.
U noći između 15. i 16. jula 2016. grupa pobunjenih oficira jednog dijela turske vojske pokušala je da svrgne sa vlasti Erdogana državnim udarom i dovede vojnu huntu na vlast, mada značajan broj građana i stručnjaka misli da je državni udar namješten i da je Erdogan to namjestio ne bi li dobio potpunu vlast u Turskoj.
Nakon neuspjelog državnog udara, postao je još jači. Nedjeljnim izborima želi da postigne vladavinu jednog čovjeka ozakonjenu na izborima, nakon što je tijesnom većinom osvojio prošlogodišnji referendum s kojim je zamijenio parlamentarni sistem s izvršnim predsjedništvom u ruskom stilu.
Proma prognozama, Edogan ima najviše šansi da pobijedi na izborima.
MUHAREM INDŽE
Muharem Indže (54), kandidat sekularne opozicione Republikanske narodne stranke, poznate pod nazivom CHP, izabran je za predsjedničkog kandidata u maju. On se navodi kao jedini kandidat koji bi mogao pobijedi Erdogana na izborima.
Obećava nezavisnije pravosuđe, veće lične slobode i kraj prekomjernom trošenju države. Poznat je po svojim vatrenim govorima i kritikama Erdoganove stranke. Mediji ističu da je donio harizmu koja je godinama nedostajala stranci CHP.
Indžeove kampanje mogu da se opišu kao živopisne i drugačije. Često je na mitinzima igrao i pjevao uz tradicionalne pjesme, a jednom prilikom je na sceni vozio bicikl kao odgovor na Erdoganovo prekomjerno trošenje novca.
On traži od turskog naroda da odabere između slobode i straha, između nacionalnog prestiža i nacionalne usamljenosti, između nametanja vjerske prakse i slobode izbora, između otvorenosti i ksenofobije. Nezavisne ankete pokazuju da je podrška Indžeu već porasla na 30 posto.
MERAL AKSENER
Jedina žena u trci jeste Meral Aksener, političarka veteranka, koja je krajem 1990-ih bila ministar unutrašnjih poslova. Kao konzervativni nacionalista, Aksener prijeti da ukrade podršku Erdoganovih glasača.
Ona je predsjednica partije Iji (Dobra stranka). Tokom kampanje najviše je govorila da će se suprotstaviti pogrešnom upravljanju ekonomijom od strane AKP-a.
Ukoliko pobijedi, Aksener će biti prvi ženski predsjednik, ali ne i prvi ženski šef države Turske. Prije nje je Tansu Ciler 1993. izabrana za prvog ženskog premijera države.
Zapadni mediji prenose da je pojedinci u inostranstvu nazivaju “turskom čeličnom damom”, dok je u Turskoj poznata kao Asena (mitološka žena vučica koja je odbranila turska plemena od opasnosti).
“Neki ljudi me zovu sestrom, ali ima mnogo mladih koji me zovu “Majka Meral”, i volim da budem majka“, rekla je Aksener.
SELAHATIN DEMITRAS
Prokurdski političar i protivnik aktuelnog predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana, Selahatin Demirtas (45), svoju kampanju na predsjedničkim izborima vodi iz zatvora.
Nekadašnji borac za ljudska prava, koji je zatvoren u Edirneu na zapadu Turske, uhapšen je 2016. zbog navodne povezanosti sa kurdskim ekstremistima koji su zabranjeni u Turskoj.
Demirtas se suočava sa kaznom od 142 godine zatvora pod optužbom za vođenje terorističke organizacije i za druge zločine, što on poriče.
Njegova kampanja fokusirala se na poboljšanje kvaliteta i različitosti, a njegov jedini javni nastup tokom kampanje bio je 10-minutni snimljeni govor na turskom državnom emiteru TRT.
U svom govoru, vidljivo mršaviji Demirtas pozvao je turske glasače da se ujedine protiv Erdogana i kritikovao je sadašnjeg predsjednika zbog prijetnji da će da vrati smrtnu kaznu nakon neuspjelog državnog udara.
TEMEL KARAMOLAOGLU
Temel Karamolaoglu (77) je turski političar koji se na čelu Felisiti partije nalazi od 2016. godine. Istaknuti islamista, Karamolaoglu je bio gradonačelnik Sivasa od 1989. do 1995. godine i dva puta je bio poslanik Sivasa od 1977. do 1980. i od 1996. godine do 2002.
On je nekada bio bliski Erdoganov saveznik i prijatelj. Obojica su bili članovi Partije blagostanja tokom ‘80-ih godina i zajedno su se borili kao muslimanski političari koji su pokušavali da pronađu prostor za religiju pod agresivno sekularnim ustavom Turske.
Danas želi da porazi Erdogana na izborima u nedelju.
DOGU PERINCEK
Dogu Perincek (76), političar i pravnik, koji je od 2015. predsjednik ljevičarske nacionalističke Patriotske partije. Bio je hapšen posle državnih udara 1971. i 1980, a pušten je nakon nekoliko godina u zatvoru.
Bio je predsjednik Socijalističke partije 1991, koja je na izborima iste godine osvojila 0,44 posto glasova. Ova stranka zabranjena je 1992.
Na poslednjim izborima 2015. njegova Patriotska stranka osvojila je 0,25 % glasova.
Pored toga što se bavi politikom, on je izdavač i autor, a napisao je preko 40 knjiga.
Pokrenuo je nekoliko magazina i novina, piše Telegraf.rs.
Preporučeno
Video