Video
Promjena na čelu države bila je jedno od obećanja premijera Petera Mađara nakon što je njegova stranka Tisa pobijedila na aprilskim izborima, poslije 16 godina vlasti sada već bivšeg premijera Viktora Orbana, piše briselski Juronjuz.
U julu je Mađarova vlada iskoristila ustavni amandman da smijeni predsjednika Tamaša Šujoka, kojeg je premijer nazivao Orbanovom „marionetom“.
Peter Mađar je potom funkciju predsjednika ponudio legendi šaha i bivšoj svjetskoj šampionki Judit Polgar, koja je to odbila navodeći kao razlog duboke političke podjele u Mađarskoj.
Način na koji je premijer postupao sa nominacijom naišao je na kritike poslanika i nevladinih organizacija koje tvrde da, suprotno njegovom ranijem obećanju, nije bilo istinskih javnih konsultacija o mjestu šefa države.
Mađar je na to odgovorio da je Tisa samo tražila preporuke, da nije pokrenula „konsultacije društva“ i da je konačan izbor na poslaničkom klubu njegove stranke i Parlamentu.
U objavi na društvenim mrežama prošlog mjeseca Mađar je pozvao partije, javne ličnosti, civilno društvo i sve druge da daju prijedloge za predsjednika.
Predsjednička funkcija u Mađarskoj uglavnom je ceremonijalna, a privremeno je obavlja predsjednica Parlamenta Agneš Forsthofer.
Kako piše Juronjuz, više nevladinih organizacija i partija predložilo je kandidate za predsjednika, a Mađar se sastao sa brojnim javnim ličnostima i drugim potencijalnim kandidatima.
Među njima su profesor prava i bivši predsjednik Kurije (Vrhovnog suda) Andraš Baka, istoričar Ignac Romšič i pravnik Botond Filep. Poljuljavši Orbanovu vlast, Filep je otkrio tajno predsjedničko pomilovanje u slučaju pedofilije, što je 2024. dovelo do ostavke tadašnje predsjednice Mađarske Katalin Novak.
Prema Mađarovim riječima, novi predsjednik treba da odražava nacionalno jedinstvo i služi zemlji bez partijsko-političke prošlosti ili pripadnosti.
Sada opozicioni Orbanov Fides saopštio je da neće učestvovati u glasanju za predsjednika i tvrdi da je smjenjivanje Šujoka bilo „nelegitimno“.
Parlament bira predsjednika dvotrećinskom većinom u tajnom glasanju. Ako prvo glasanje ne uspije, održava se drugo sa dva kandidata koja su dobila najviše glasova, pri čemu dvotrećinska većina više nije potrebna.
U slučaju da ni drugo glasanje ne bude uspješno, podnose se nove nominacije i održavaju novi izbori.
Preporučeno
Izabrani predsjednik stupa na dužnost osmog dana nakon objavljivanja rezultata, pošto prethodno položi zakletvu u Parlamentu.
