Kada je bespilotna letjelica u subotu ušla u bugarski vazdušni prostor i eksplodirala na polju suncokreta blizu sjeveroistočnog sela Kardama, svega oko sto metara od graničnog prelaza sa Rumunijom, glavno pitanje je glasilo: odakle je letjelica došla?

Nakon provjere na terenu, bugarsko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je riječ o dronu-mamcu tipa Maja, proizvedenom u Ukrajini, koji se koristi za aktiviranje i obmanjivanje neprijateljskih sistema odbrane od dronova, prenosi DW.

I dok su i bugarski i ukrajinski zvaničnici potvrdili da prva eksplozija drona na bugarskoj teritoriji od ruske invazije na Ukrajinu 2022. nije bila namjerna, slučaj je brzo postao politička stvar.

Bugarsko Ministarstvo spoljnih poslova je pozvalo ukrajinskog ambasadora i istaklo da je „svaki neovlašćeni ulazak u bugarski vazdušni prostor neprihvatljiv“. Kijev je obećao punu saradnju u razjašnjavanju okolnosti incidenta.

U 8:10 časova po lokalnom vremenu u subotu, policijska patrola u blizini graničnog prelaza Kardam, na granici između Bugarske i Rumunije, čula je eksploziju.

Policijske i vojne jedinice ogradile su područje nakon što je utvrđena tačna lokacija palog drona na polju.

U svojoj prvoj izjavi o tom pitanju, bugarski premijer Rumen Radev rekao je da nije bilo ni žrtava ni štete na infrastrukturi, ali je tvrdio da je dron nosio „znatnu količinu eksploziva“.

Zvaničnici na terenu iznijeli su manje dramatičnu sliku, rekavši da eksplozija nije napravila krater i da je oštećeno svega nekoliko stabljika suncokreta.

Međutim, dron je pao oko kilometar od bugarske kompresorske stanice na trasi Transbalkanskog gasovoda, koji povezuje Tursku i Ukrajinu, i u neposrednoj blizini rumunske stanice.

To je u početku otvorilo pitanje da li je ta ključna infrastruktura mogla biti potencijalna meta.

Premijer Radev rekao je da dron nisu otkrili ni rumunski, ni bugarski, ni drugi radari NATO, ukazujući na nedostatak napredne opreme koja bi bila u stanju da otkrije tragove tako malih letjelica, koje obično lete veoma nisko.

Poziv na buđenje za Bugarsku

Subotnji incident sa dronom bio je, međutim, poziv na buđenje za Bugarsku kada je riječ o njenim odbrambenim sposobnostima.

„Da, potrebni su nam novi protivdronski sistemi koje treba brzo nabaviti“, izjavio je ministar odbrane Dimitar Stojanov u ponedjeljak u intervjuu za javnu televiziju BNT.

Iako je Bugarska nedavno ojačala svoje kapacitete protivvazdušne odbrane u sjeveroistočnom dijelu zemlje, i to nakon povećanog broja upada dronova u susjednu Rumuniju, ta odbrana nije spriječila povredu vazdušnog prostora.

Stojanov je rekao da Bugarska želi da nabavi do 10 protivdronskih sistema i sistema za elektronsko ratovanje kroz mehanizam EU SAFE i da ubrza nabavku radara, iako je priznao da bi to i dalje bilo nedovoljno za „sveobuhvatnu pokrivenost“ zemlje.

„Ratovi dronova vode se pored nas od 2023. , a nisu usvojene nikakve konkretne mjere“, rekao je, dodajući da Bugarska trenutno nema strategiju za borbu protiv dronova, ali da će njegovo ministarstvo izraditi takvu strategiju.

Bugarska se sada pridružuje spisku evropskih zemalja koje su zabilježile upade dronova povezane sa ruskom invazijom na Ukrajinu i koje su odlučile da ojačaju svoje odbrambene sposobnosti.

Da li je Rusija bila umiješana?

S obzirom na to da je dron-mamac djelimično uništen, stručnjaci tek treba da utvrde njegovu tačnu putanju prije nego što je prešao Rumuniju i ušao u Bugarsku.

Prema Stojanovu, GPS sistem drona nije bio zaštićen, što je moglo da omogući manipulaciju njegovim kretanjem.

Iako Rusiju nije direktno naveo kao moguću odgovornu stranu za incident, rekao je da je pad mogao biti izazvan takozvanom „spoofing“ kampanjom, elektronskim napadom koji manipuliše GPS signalima drona.

Ukazao je i na mogući tehnički kvar, budući da je utvrđeno da je čip letjelice bio neispravan.

Ministarstvo odbrane odbilo je da kaže da li se aktivno istražuje hipoteza o ruskom “spoofingu”, već je pitanja DW-a uputilo Vojnom tužilaštvu, koje do objavljivanja ovog teksta nije odgovorilo.

Rusija hvali ,,uzdržan” odgovor Bugarske

Bivši ministar odbrane Todor Tagarev, međutim, smatra vjerovatnim da je Rusija imala ulogu u padu drona.

„Najvjerovatnija je hipoteza da je elektronsko ratovanje dovelo do gubitka kontrole nad tim dronom kao rezultat ruskih dejstava“, izjavio je Tagarev za DW, dodajući da bugarske vlasti imaju potrebne informacije da isključe tu mogućnost ako to nije slučaj.

Dok se istraga nastavlja, vlada javno nije pominjala Rusiju i umjesto toga traži odgovore od Ukrajine.

Bugarska reakcija na ovaj slučaj čak je pozdravljena u Moskvi, gdje je Jurij Pilipson, visoki predstavnik ruskog Ministarstva spoljnih poslova, pohvalio Radevljevu vladu zbog „uzdržanije“ i „racionalnije“ retorike prema ratu u Ukrajini.

Incident ukazuje na „pragmatičniji“ zaokret bugarske spoljne politike
Bugarsko Ministarstvo spoljnih poslova iskoristilo je incident da ponovi da se bezbjednost u regionu može postići samo diplomatijom, nakon što je pozvalo ukrajinskog ambasadora.

„Ovaj rat neće biti odlučen na bojnom polju, nego diplomatskim koracima“, izjavio je ministar odbrane Stojanov, ponavljajući dugogodišnji stav premijera.

Bivši predsjednik Radev je u aprilu sa svojom strankom Napredna Bugarska osvojio apsolutnu većinu u parlamentu.

Dok je zemlja dotad bezrezervno podržavala Ukrajinu, nova vlada donijela je promjenu spoljne politike, obećavajući „pragmatičniji“ pristup, uključujući i odnos prema ratu u Ukrajini.

Tokom posljednja tri mjeseca Bugarska je obustavila državne isporuke oružja Ukrajini, blokirala nastojanja EU da poglavara Ruske pravoslavne crkve uvrsti u svoj paket sankcija i odbila poziv francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da se pridruži Koaliciji voljnih, koja okuplja više od 30 zemalja koje podržavaju Ukrajinu.

„Mislim da je bugarski ministar spoljnih poslova prebrzo pozvao ukrajinskog ambasadora umjesto ruskog“, izjavio je Tagarev za DW. „Nije važno čiji je dron, već čija su dejstva dovela do toga da je on završio ovdje.“