U poruci osoblju, Fon der Lajen je pohvalila odlazeću Komisiju za ispunjavanje obećanja da će biti „hrabra i ambiciozna“ u odgovoru na težnje građana EU i izazove koji predstoje. Dodala je da su premašili to obećanje.

Koliko te unutrašnje pohvale odgovaraju onome što je obećano i na kraju ostvareno? List POLITICO sastavio je izvještaj odlazećoj Komisiji – ko je uspio, a ko pao na petogodišnjem ispitu politike – uz ocjene ukupnih dostignuća.

Ursula fon der Lajen, predsjednica

Fon der Lajen je od nepoznate i neočekivane kandidatkinje za vođstvo izvršnog tijela EU postala jedna od najmoćnijih liderki u njenoj novijoj istoriji tokom svog prvog mandata. Iskoristila je pandemiju i posljedice ruskog rata u Ukrajini da učvrsti svoju moć u donošenju odluka i podigne svoj javni imidž izvan briselskih institucija. Iako je bila kritikovana, njen centralizovani način odlučivanja omogućio je Evropi brz odgovor na krize. U svom drugom mandatu, dok rat u Ukrajini traje bez kraja na vidiku, moraće da vodi blok kroz potencijalni drugi mandat Donalda Trampa kao predsjednika SAD, osigura konkurentniju EU u odnosu na SAD i Kinu i ispuni klimatske ciljeve bloka.

Ocjena: B-

Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik za ekonomiju koja radi za ljude i evropski komesar za trgovinu

Bivši letonski premijer mogao bi biti živi dokaz izreke da je dužina naslova posla obrnuto proporcionalna njegovom uticaju. Zadužen za širok spektar oblasti ekonomije i trgovine, Dombrovskis nije imao dovoljno moći da napravi značajniji uticaj dok se EU suočavala s velikim izazovima. Prvo pandemija, a zatim ruski rat u Ukrajini, nijesu samo usporili rast već su doveli i do krize troškova života. Istovremeno, sve neprijateljskija geopolitička klima učinila je postizanje sporazuma o slobodnoj trgovini gotovo nemogućim. Ipak, Dombrovskis je zadržao staloženost i poznatu „poker facu“ tokom svog mandata. Ta pouzdanost donijela mu je još jedan težak zadatak u drugom kabinetu Fon der Lajen: pojednostavljivanje ogromne birokratije EU.

Ocjena: C+

Margrete Vestager, izvršna potpredsjednica za Evropu prilagođenu digitalnom dobu

Vestager je započela svoj drugi mandat kao glavna osoba za pitanja tržišne konkurencije s jakom reputacijom zbog kažnjavanja velikih tehnoloških kompanija. S većom ulogom u vođenju tehnološke politike, progurala je ključne digitalne zakone koji su primorali tehnološke gigante da promijene svoje poslovanje. Međutim, pomoć državama tokom pandemije bila je izazovnija, jer su vlade lobirale za blaže propise kako bi omogućile više subvencija. Jedna mrlja na njenom mandatu bio je komesar za unutrašnje tržište Tijeri Breton, koji se nazivao „digitalnim izvršiteljem“ i često ulazio u sukobe s njom oko ključnih projekata kao što je finansiranje razvoja čipova.

Ocjena: A-

Žozep Borelj, potpredsjednik i visoki predstavnik EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku

Španskom socijalisti povjeren je težak zadatak kao glavnom diplomatskom predstavniku EU. Na polovini njegovog mandata izbila su dva rata koja su obilježila njegovo vrijeme na funkciji. Boreljev odlučan stav u podršci Ukrajini naišao je na široku podršku među glavnim gradovima EU, ali njegove izjave o Izraelu učinile su ga protivnikom konzervativne Evropske narodne stranke (EPP), najmoćnije političke grupe EU. Kritičari tvrde da Borelj nema mnogo toga da pokaže u pogledu svoje politike na Bliskom istoku, dok su druge oblasti, poput Zapadnog Balkana, ostale zapostavljene. Ove kritike, u kombinaciji s njegovom sklonošću gafovima, čine njegov učinak mješovitim.

Ocjena: C 

Vera Jurova, potpredsjednica za vrednosti i transparentnost

Češka političarka bila je u centru dviju velikih borbi, jedne van mreže i jedne na mreži. Van mreže, predvodila je sukob Evropske komisije s vladom Viktora Orbana u Mađarskoj u vezi s vladavinom prava. Na mreži je vodila borbu protiv dezinformacija i stranog miješanja, zalažući se za slobodu medija širom EU. Kao odlučna liberalka i borbena komesarka, Jurova je bila poznata po svojim iskrenim izjavama, uključujući prozivanje Ilona Maska kao „promotera zla“ i kritikovanje italijanske vlade Đorđe Meloni zbog načina na koji se bavi slobodom medija. U Briselu je održavala prijateljske odnose s kolegama i uglavnom uspijevala da složen odnos s komesarom za pravosuđe Didijeom Rejndersom drži podalje od očiju javnosti.

Ocjena: B+ 

Stela Kirijakides, zdravlje i bezbjednost hrane

Na prvi pogled, Kirijakides je progurala više zdravstvenih politika EU nego njeni prethodnici, uključujući novi zakon za procjenu ljekova, finansiranje regulatora ljekova i integraciju zdravstvenih podataka EU, kao i započinjanje velikog preuređenja pravila za farmaceutski sektor. Takođe je brzo prilagodila pravila koja regulišu ljekove i agencije za bolesti tokom pandemije Kovida i pokrenula inicijative za mentalno zdravlje i borbu protiv raka. Zdravstveni zvaničnici i stručnjaci pohvalili su njen rad, uključujući suočavanje s velikim farmaceutskim kompanijama, ali su žalili što njen javnozdravstveni doprinos nije bio značajniji, što se ilustruje porastom skepticizma prema vakcinama i nedostatkom napretka u regulisanju duvanske industrije.

Ocjena: B 

Maroš Šefčovič, potpredsjednik za Evropski zeleni dogovor, međuinstitucionalne odnose i strateško planiranje

Poslije 15 godina u Evropskoj komisiji, Šefčovič je sada dio Berlemona koliko i bajati kroasani sa jutarnjih sastanaka. U ovom mandatu primijenio je svoje iskustvo na širok spektar složenih tema. Od odnosa EU i Velike Britanije do nešto manje napetih međuinstitucionalnih odnosa u EU, Fon der Lajen je vjerovala da Šefčovičeve „žuljevite ruke“ mogu podnijeti svaki izazov. Zamolila ga je da zamijeni Fransa Timermansa baš u trenutku kada je konsenzus oko Zelenog dogovora počeo da se urušava; dok je na klimatskim pitanjima uglavnom prepuštao scenu Vopkeu Hukstri, pomogao je Fon der Lajen u važnim „turnejama slušanja“ sa farmerima i nezadovoljnim industrijskim grupama. Vraća se po četvrti mandat, ovoga puta preuzimajući prestižni portfelj trgovine.

Ocjena: B

Vopke Hukstra, klimatska akcija

Zelene organizacije bile su veoma skeptične prema tome da će Holanđanin na čelu klimatskog sektora posljednje godine prvog mandata Fon der Lajen biti saveznik njihovih ciljeva. Njegova biografija uključivala je rad u Šelu i Mekinzeju prije nego što se pridružio holandskoj vladi. Međutim, Hukstra je iznenadio i pokazao se kao sposoban, ponekad čak i strastven branilac klimatskih ciljeva EU. Njegova sklonost ka politici određivanja cena ugljenika dobro je poznata i pomogla mu je ne samo da zadrži posao već i da proširi portfelj, uključujući pitanja oporezivanja.

Ocjena: A- 

Janjuš Vojćehovski, poljoprivreda i ruralni razvoj

Poljski ministar poljoprivrede nazivan je jednim od najgorih komesara u istoriji EU. Trudio se, ali 70-godišnji političar nije imao pregovaračke vještine potrebne za reformu slomljenog sistema agroprehrane EU. Kao jedini komesar krajnje desnice, Vojćehovski je bio izolovan od samog početka, a status mu je dodatno pogoršao njegov nadređeni, Frans Timermans, koji je kao „suvozač“ često kontrolisao zeleni prelaz u poljoprivredi. Nezadovoljni Poljak često je putovao kući, kontradiktovao kolegama i sve više podilazio poljoprivrednim lobijima. Sanjao je da bude zapamćen u Briselu; srećan će biti ako ga zaborave.

Ocjena: D- 

Paolo Đentiloni, ekonomija

Bivši italijanski premijer nadzirao je ekonomiju EU tokom izuzetnog perioda koji je uključivao bezprecedentnu pandemiju, rat u Ukrajini i inflacionu krizu koja je zahvatila blok. Ove jedinstvene okolnosti dovele su do radikalnih političkih poteza izvršne vlasti bloka, uključujući suspenziju i reformu fiskalnih pravila EU i stvaranje fonda od 800 milijardi eura za oporavak nacionalnih ekonomija od višestrukih kriza. Iako je ta odvažna reakcija spriječila širu ekonomsku krizu, nije prošla bez kontroverzi. Nezavisni nadzornici tvrdili su da nijesu mogli procijeniti uticaj novih fondova EU, dok je rast ostao skroman. Na drugim pitanjima, kao što je oporezivanje, Đentilonijev mandat bio je daleko manje ambiciozan, fokusirajući se na međunarodne sporazume zbog prethodnih neuspjeha u ubjeđivanju vlada da podrže radikalnije domaće promjene.

Ocjena: B+

Meried Mekginis, finansijske usluge, finansijska stabilnost i unija tržišta kapitala

Mekginis je postala komesarka neočekivano 2020. godine nakon što je Fil Hogan podnio ostavku zbog skandala „Golfgejt“, pri čemu je Irska izgubila moćni portfelj trgovine i prešla na finansijske usluge. Međutim, bivša novinarka i poslanica Evropskog parlamenta uspjela je da se snađe: nadgledala je donošenje novih finansijskih zakona, od pravila o bankama i tržištima do zelenih finansija, fokusirajući se na politike koje su bile u skladu sa interesima javnosti. Bila je sputavana lobiranjem industrije, posebno u vezi s olakšavanjem i pojeftinjenjem ulaganja za obične građane, gdje je masivna preventivna kampanja lobista osujetila najambicioznije djelove njenih predloga prije nego što ih je Komisija uopšte objavila. Poznata kao energična i pristupačna, Mekgines je uspostavljala kontakte s ljudima, ali se često nalazila na meti moćnijih figura u EU zbog kontrole nad sankcijama i digitalnim eurom.

Ocjena: B 

Helena Dali, jednakost

Članica Malteške laburističke partije, Dali je postala prva komesarka za jednakost u Evropi 2019. godine, ostvarivši značajne doprinose tokom svog mandata. Gurala je važne direktive kao što su Strategija evropskih prava za osobe s invaliditetom i direktiva za transparentnost plata između muškaraca i žena. U aprilu, najveća evropska mreža za prava žena pohvalila je njenu ključnu direktivu o borbi protiv nasilja nad ženama, dok je druga organizacija istakla njeno neuspješno kriminalizovanje prisilne sterilizacije kao propuštenu priliku. Njena dostignuća nijesu dobila mnogo pažnje, a Dali je često ostajala u sjenci i s minimalnom vidljivošću, što se možda pokazalo kao njena najveća slabost.

Ocjena: B+

Nikola Šmit, poslovi i socijalna prava

Za njegove pristalice, Šmit je bio iskusan komesar čije mu je iskustvo ministra za zapošljavanje Luksemburga i poznavanje briselske politike pomoglo da ostvari rezultate. Njegova dostignuća uključuju direktivu o minimalnoj plati, koja je imala za cilj poboljšanje plata i kolektivnog pregovaranja u bloku, kao i teško izborenu direktivu za radnike na platformama, namijenjenu poboljšanju radnih prava korisnika digitalnih platformi poput Ubera i Deliverooa. Međutim, kritičari su ga vidjeli kao poslušnog komesara Fon der Lajen, koji nije dovoljno snažno zastupao strože regulative o socijalnim pravima.

Ocjena: B

Ilijana Ivanova, inovacije, istraživanje, kultura, obrazovanje i mladi

Priznajemo, godina dana nije dovoljno vremena da ostavite trag kao evropski komesar, posebno kada dobijete portfelj za inovacije. Bugarka, koja je u septembru 2023. zamijenila sunarodnicu Mariju Gabrijel na mjestu komesarke, osvijetlila je izazove s kojima se suočavaju istraživači i startapi, kao što su curenje ključnih tehnologija u Kinu ili poteškoće u pristupu finansiranju za rast – i to na medijski osvješćeniji način od svoje prethodnice. Međutim, s obzirom na kasni dolazak u mandat, nije uspjela da se diferencira kroz povezivanje svog imena s važnim zakonodavstvom ili uspjehom u istraživanju, inovacijama ili startapima. Vraća se na svoj prethodni posao, što naglašava njen status privremene zamjene.

Ocjena: D+ 

Oliver Varhelji, susjedstvo i proširenje

Baš kao i mađarski premijer Viktor Orban u Evropskom savjetu, Varhelji je bio „crna ovca“ Komisije. Njegov portfelj proširenja postao je prioritet na političkoj agendi nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali je bio naširoko viđen kao previše pristrasan u procjeni napretka Ukrajine i drugih zemalja ka članstvu u EU. Bivši mađarski ambasador pri EU izazvao je i veliku kontroverzu kada je najavio zamrzavanje pomoći palestinskim teritorijama nakon Hamasovog napada na Izrael 7. oktobra prošle godine. Njegovu odluku su odmah poništili šef za spoljne poslove EU Borelj i kasnije Fon der Lajen.

Ocjena: F

Juta Urpilajnen, međunarodna partnerstva

Finkinja je učvrstila novi pristup EU prema trećim zemljama putem inicijative Global Gateway, koja je mobilisala do 300 milijardi eura javnih i privatnih sredstava za finansiranje infrastrukturnih projekata u inostranstvu, nudeći tim zemljama alternativu kineskoj inicijativi „Pojas i put“. Međutim, postojale su sumnje u njenu političku moć da brani evropski odgovor na geopolitičku konkurenciju unutar i izvan bloka. Pristalice Global Gateway inicijative polažu velike nade u dolazak novog češkog komesara Jozefa Sikela, koji bi mogao da unaprijedi ovaj sektor.

Ocjena: C- 

Adina Velean, transport

Kao članica Evropskog parlamenta od 2007. godine, Velean se najbolje snalazi u zakonodavnom okruženju Parlamenta. Međutim, kao komesarka za transport, često je djelovala neusklađeno, pa čak i nezainteresovano za zakone koje je trebalo da brani. Poslanici i diplomate žalili su se na njen nedostatak vizije za transport, a jedan zvaničnik ju je nazvao najneprisutnijom komesarkom u izvršnoj vlasti EU, iako je njen sektor proizveo veliki broj zakonodavnih tekstova. Dobila je pohvale za COVID sertifikate koji su obnovili putovanja i za „zelene trake“ koje su omogućile kamionima da cirkulišu tokom zatvaranja granica. Kada je Rusija napala Ukrajinu i blokirala njen pomorski trgovinski tok, „solidarne trake“ za izvoz preko kopna bile su ključan dio odgovora EU na rat.

Ocjena: C-

Virginijus Sinkevičijus, životna sredina, okeani i ribarstvo

Najmlađi komesar svih vremena postigao je zavidne rezultate u relativno teškom portfelju, balansirajući ekonomske interese i zaštitu životne sredine. Bivši litvanski ministar ekonomije borio se za donošenje kontroverznih zakona u okviru Zelenog dogovora, uključujući nova pravila za sprečavanje uvoza proizvoda koji uzrokuju globalno krčenje šuma, smanjenje otpada od ambalaže, strože standarde za zagađenje vazduha i pokušaje obnove prirodnog okruženja. Bio je snažan zagovornik Zelenog dogovora, ali nije uspio da sprovede dugoočekivanu reviziju hemijskog zakonodavstva EU (REACH), niti da donese opsežna pravila za smanjenje zagađenja mikroplastikom. Sve u svemu, njegov rad predstavljao je veliki politički uspjeh.

Ocjena: A- 

Kadri Simson, energija

Simson je imala težak mandat zbog rata u Ukrajini i energetske krize koja je uslijedila. Ipak, njen najveći izazov bio je da se istakne u Komisiji u kojoj su ključne djelove njenog posla preuzimali Fon der Lajen, bivši šef Zelenog dogovora Timermans i Šefčovič. Njeno zalaganje za veću podršku energetskoj mreži Ukrajine u suočavanju s ruskim napadima zaslužuje pohvale, a uspjela je da vodi složenu legislativu bez velikih kriza. Međutim, tiha kompetentnost rijetko je dovoljna da se istaknete u pretrpanom polju.

Ocjena: C 

Tijeri Breton, unutrašnje tržište i usluge

Zadužen za ogroman portfelj koji obuhvata tehnološku i industrijsku politiku, francuski komesar obećao je da će iskoristiti svoje iskustvo tehnološkog direktora kako bi pomogao EU. Taj pristup je neko vrijeme funkcionisao, sa Bretonom koji je koordinisao proizvodnju medicinskih zaliha tokom pandemije COVID-19 i pomagao u donošenju Akta o vještačkoj inteligenciji, prvog obavezujućeg zakona o AI na svijetu. Međutim, njegov agresivan pristup politici EU i ponovljeni sukobi s Fon der Lajen na kraju su doveli do njegovog ranijeg odlaska iz Komisije.

Ocjena: C+ 

Margaritis Shinas, potpredsjednik za promociju našeg evropskog načina života

Glavni zadatak grčkog političara bio je usmjeren na novi paket pravila o tome kako će EU upravljati migracijama. Shinas je isporučio taj paket, koji se razmatrao gotovo deceniju. Međutim, u posljednjim mjesecima njegovog mandata, 15 glavnih gradova EU zatražilo je dodatne izmjene pravila o migracijama, sugerišući da Pakt o migracijama nije ispunio očekivanja. Što se tiče drugih aspekata njegovog posla, poput očuvanja pravde i osnovnih vrijednosti, Shinas je prepustio vođstvo drugim komesarima.

Ocjena: B-

Dubravka Šuica, demokratija i demografija

Šuica je imala jedan od manje precizno definisanih portfelja, s fokusom na unapređenje demokratije u EU. Ključni zadatak bio je organizovanje Konferencije o budućnosti Evrope – niza debata usmjerenih na povećanje osjećaja demokratije u EU, što je hrvatska političarka realizovala 2022. godine. Dok je blok implementirao jednostavnije predloge sa konferencije, veće promjene, poput ukidanja jednoglasnog odlučivanja u spoljnoj politici, ostale su po strani. Tokom svog prvog mandata u Komisiji, Šuica je bila tiha, ali je stekla povjerenje Fon der Lajen za drugi mandat u Berlamonu.

Ocjena: B+

Janez Lenarčič, humanitarna pomoć i upravljanje krizama

Slovenija je bila zadužena za unapređenje odgovora EU na vanredne situacije, poput prirodnih katastrofa, i promociju humanitarnog prava. Lenarčič je rano izabran da služi u timu za odgovor na Covid pod vođstvom Fon der Lajen, gdje je bio u sjenci moćnijih komesara – posebno Bretona i same Fon der Lajen. Po pitanju humanitarnog prava, Lenarčič se istakao kao ključni kritičar izraelske vojne ofanzive u Gazi. Međutim, u oblasti upravljanja krizama nije ostavio značajan utisak, posebno tokom nedavnih smrtonosnih poplava u Valensiji, Španija.

Ocjena: B

Elisa Fereira, kohezija i reforme

Portugalska socijalistkinja bila je zadužena za trošenje EU sredstava u siromašnijim regionima, u trenutku kada je program bio u sjenci fonda za oporavak od pandemije od 800 milijardi eura, koji je u velikoj mjeri zanemario lokalni uticaj investicija. Fereirin uticaj umanjila je nezainteresovanost Fon der Lajen za regionalnu politiku i, generalno, višestruke krize koje su preusmjerile pažnju na druge teme. Budžet kohezije EU korišćen je za finansiranje medicinske opreme tokom Covid krize i pomoći ukrajinskim izbjeglicama, čime je narušena njegova osnovna svrha smanjenja regionalnih nejednakosti. Iako je strastveno branila regionalno finansiranje od rastuće kritike, nije uspjela da artikuliše viziju buduće politike.

Ocjena: C

Johanes Han, budžet

Iskusni austrijski političar igrao je ulogu u najosjetljivijim političkim odlukama EU, uključujući finansiranje Ukrajine, post-Covid finansiranje i zadržavanje EU sredstava Mađarskoj zbog nazadovanja demokratije. Han je uglavnom završavao posao, iako je Fon der Lajen često prisvajala zasluge. Tokom svojih pet godina nije postigao značajan napredak u uvođenju poreza na nivou EU za otplatu duga nastalog tokom pandemije, uglavnom zbog otpora država članica. U posljednjim mjesecima svog mandata postao je povučen i dao previše slobode višim zvaničnicima u svom odeljenju da iznose politički toksične ideje. S obzirom na novi budžet EU, Hanov poljski naslednik Pjotr Serafin vjerovatno će imati znatno veći uticaj.

Ocjena: C

Ilva Johanson, unutrašnji poslovi

Direktna švedska političarka pronašla je svoju nišu u širokom i uskom okviru djelovanja, fokusirajući se uglavnom na evropski pristup tehnologiji. Kao visoko profilisana komesarka, Johanson je pozvala tehnološke kompanije da bolje kontrolišu svoje platforme u pogledu terorizma i dječije pornografije, i podstakla Europol da se transformiše u digitalnu agenciju. Imala je problema s upravljanjem migracijama, portfeljem kojim pažljivo upravljaju nacionalne vlade, ali je ostala dosljedna u njihovom pozivanju na odgovornost, uključujući kritiku Grčke zbog navodnog forsiranja migranata na splavove za hitne slučajeve i njihovog napuštanja u Egejskom moru 2023. godine.

Ocjena: A-

Didije Rejnders, pravosuđe

Belgijski politički veteran odigrao je svoju ulogu u Berlamonu nadgledajući pravnu borbu EU s Mađarskom oko vladavine prava, a da pritom – što je ključno – nije zasijenio svoju šeficu. U svojoj zemlji poznat kao gospodin Teflon zbog sposobnosti da se izbori s političkim skandalima, Rejnders je uspio da izbjegne političke sukobe, što se vidi iz njegovih blagih odgovora na skandale s nacionalnim špijunskim softverom. Jedan neuspjeh: Rejnders napušta posao bez osiguranog drugog visoko profilisanog angažmana, nakon što je po drugi put izgubio kandidaturu za predsjednika Savjeta Evrope tokom ljeta.