Video
Narodna skupština Republike Srpske raspisala je referendum na kojem bi birači trebali odlučivati hoće li prihvatiti odluke visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta, Suda i Centralne izborne komisije (CIK) BiH kojima su oni penalizirali bivšeg entitetskog predsjednika Milorada Dodika.
Analitičari i opozicija smatraju da će referendum biti pravno osporen, ali i da bi moglo postati nejasno kako će entitetski sistem funkcionirati ako nastane pravni vakuum oko izbora nove Vlade RS-a, u čijoj nadležnosti su ključne oblasti poput zdravstva, školstva i policije.
“U Republici Srpskoj će biti potpuni institucionalni raspad”, kazao je za Radio Slobodna Evropa Enver Kazaz, univerzitetski profesor iz Sarajeva.
Milorad Dodik je osuđen i smijenjen s funkcije početkom avgusta, nakon što je osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta.
Schmidt je, pored ostalog, svojim ovlastima poništio neustavni zakoni koje je usvojila Republika Srpska kojim je pokušala osporiti odluke državnog Ustavnog suda BiH kojem je Dodik uložio apelaciju na presudu.
Narodna skupština je 22. avgusta raspisala referendum o Dodikovoj presudi i istovremeno prihvatila ostavku entitetskog premijera Radovana Viškovića čija vlada ostaje u “tehničkom mandatu” do imenovanja nove.
Dodik je nakon toga predložio Savu Minića za mandatara nove vlade, iako to može učiniti samo predsjednik RS-a, što Dodik formalno-pravno više nije.
Iako referendum može biti blokiran ili poništen, analitičari predviđaju da će zbog ostavke premijera političke i pravne posljedice još mjesecima trajati u entitetu na čijem čelu je Dodik bio dvije decenije, ali i u državnoj vlasti u BiH.
Dodikov SNSD od početka ove godine blokira ključne odluke u državnoj vladi i parlamentu, uključujući usvajanje budžeta za 2025. godinu.
Vijeće ministara BiH nije usvojilo ni reformsku agendu koja je preduvjet za isplatu potencijalnih milijardu eura iz Plana rasta Europske unije za infrastrukturne projekte, a Brisel je taj iznos za BiH već srezao za deset posto i upozorio da će se on dodatno periodično umanjivati.
Socijaldemokratska partija, Narod i Pravda i Naša stranka (sarajevska “Trojka”) prekinule su početkom godine državnu koaliciju s SNSD-om, tražeći da vlast preuzme opozicija iz RS-a zbog neustavnih poteza vlasti u Republici Srpskoj. SNSD blokira smjenu svojih kadrova bojkotom glasanja.
Da li je RS u institucionalnoj krizi?
“Šta ako vladajući imenuju premijera i neko ospori odluku Narodne skupštine putem Ustavnog suda BiH? Ko će tad biti premijer, a ko ministri? Šta ako supotpisnik s druge strane iz bilo kog razloga ne prihvati novog premijera? Onda smo tek u problemu”, kazao je za RSE Nedeljko Glamočak, zastupnik opozicijske Srpske demokratske stranke u Narodnoj skupštini.
Kao jedino rješenje za neizvjesnost, u vezi s prihvaćanjem nove vlade kod međunarodnih, ali i domaćih financijskih institucija, Glamočak vidi raspisivanje prijevremenih izbora, kako bi se stvorili uvjeti za izabranog predsjednika i novu vladu koja bi vratila stabilnost, “bez obzira iz koje političke opcije oni došli”.
Pročitajte i ovo:Dodik predložio mandatara Vlade RS bez zakonskog ovlaštenja
Enver Kazaz, univerzitetski profesor i politički analitičar iz Sarajeva, kaže za RSE kako treba pratiti kako će Dodikovi najbliži suradnici reagirati “zato što ih uvlači u političku nelegalnost i oni će biti primorani da spašavaju vlastite egzistencije.”
Kazaz ističe da je ključno to što nije bilo incidenata, te što i vladajući iz Federacije BiH i opozicija iz RS-a pozivaju na mir i stabilnost.
“Građani pokazuju veću mudrost i svijest od političkih oligarhija”, kazao je Kazaz.
On smatra da Dodik koristi referendum kao “jeftini politički trik kojim pokušava da kompletan entitet učini taocem svoje političke propasti i očuvanja ličnog bogatstva”.
Kakva je budućnost referenduma?
“Tužilaštvo BiH već sad može pozvati bivšeg predsjednika RS Milorada Dodika zbog podstrekavanja na činjenje krivičnog djela nepoštivanje presuda Suda BiH i ranijih presuda Ustavnog suda BiH”, smatra Dževad Mahmutović, profesor krivičnog prava.
On podsjeća da je Dodik “lično izvršio presudu” tako što ju je otkupio za oko 18.000 eura.
“Ostaje drugi dio presude, mjera zabrane obavljanja izabrane ili imenovane funkcije, kao mjera sigurnosti”, kazao je Mahmutović za RSE koji je delegat u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske.
Ovaj drugi dom entitetskog parlamenta, sastavljen od predstavnika Bošnjaka, Hrvata, Srba i Ostalih, ima pravo uložiti veto na odluke Narodne skupštine. O tom vetu naknadno odlučuje entitetski Ustavni sud RS-a. Ako sud odbaci veto, odluka ili zakon postaju pravosnažni nakon što ju potpiše entitetski predsjednik.
Mahmutović ističe da je moguće tražiti ocjenu ustavnosti i od državnog Ustavnog suda BiH, te da “već priprema apelaciju” na izmjene Zakona o referendumu u RS-u, koje omogućuju formiranje ad hoc komisije, jer smatra da nije garantirana jednaka zastupljenost Bošnjaka, Hrvata i Srba u toj komisiji.
“Što se tiče samog referendumskog pitanja, Ustavni sud BiH je već ranije odlučio da se odluke nijednog suda ne mogu preispitivati na referendumu”, kazao je Mahmutović za RSE.
Europska unija je putem svoje Delegacije u BiH osudila Dodikovu referendumsku inicijativu, navodeći da se odluka Suda BiH mora poštovati.
Preporučeno
