Porukama „Mi smo vaša poplava“, „Hoće li ta promjena“ i „Pravda“, studenti i građani poručili su da zahtijevaju odgovor nadležnih i adekvatne sankcije, prenosi Radio Slobodna Evropa.

U poplavama i klizištima koji su pogodili Hercegovinu i centralni dio BiH, 4. oktobra prošle godine, poginulo je 27 osoba. Ukupna šteta u Donjoj Jablanici, Konjicu, Kreševu, Fojnici i Kiseljaku, mjestima koja su bila zahvaćena poplavama, iznosi 270 miliona konvertibilnih maraka.

„Ovo nije samo borba za žrtve poplava, ovo je borba za pravednije društvo u kojem odgovorni snose posljedice za svoje postupke“, poručili su studenti koji su inicirali i ranija okupljanja istim povodom u Sarajevu.

Zahtjevi su isti, a među njima je sankcionisanje odgovornih za rad kamenoloma u Donjoj Jablanici, koji je obuhvaćen tužilačkom istragom zbog sumnje da je mogao pokrenuti klizište u kojem su ljudi stradali, a imovina uništena.

Jablanica, gradić na jugu BiH, bio je najviše pogođen prošlogodišnjim poplavama i klizištima iza kojih je ostalo 19 žrtava.

Povezani članci

Svijet

Poplave u BiH: Privredi prijete milionski gubici

Svijet

Pokopano 19 tragično preminulih ljudi u Jablanici, poginulo pet porodica

Svijet

Koja je uloga kamenoloma u jablaničkoj tragediji?

Četiri mjeseca nakon poplava poznato je samo da su većinu stradalih ugušili zemljani nanosi, što je u svom saopštenju potvrdilo i Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Oni su naveli kako su u toku istražne radnje čiji je cilj utvrđivanje postojanja osnova sumnje o počinjenju krivičnog djela, i da se rad na tom predmetu kontinuirano obavlja.

Učesnici protesta poručili su da očekuju procesuiranje nadležnih koji nijesu djelovali preventivno kako bi spriječili pogibiju, kao i reviziju dozvola za rad svih kamenoloma u BiH.

Nadležni u Vladi Federacije BiH tvrdili su da je obrušavanje kamenoloma mogući uzrok velikog broja žrtava u Donjoj Jablanici.

Kamenolom od koga se nakon tragedije ograđuju svi nivoi vlasti, počeo je da radi 2002. godine, a dokumenti, u koje je RSE imao na uvid, pokazuju da je, po svemu sudeći, do 2008. godine imao dozvolu vlasti entiteta Federacija BiH.

Na protestima je zatraženo i javno objavljivanje trošenja novca, kako iz budžeta Federacije BiH, tako i donacija pristiglih za sva poplavljena područja.