Video
Tajland i Kambodža više od jednog vijeka osporavaju suverenitet na različitim neobilježenim dijelovima njihove kopnene granice duge 817 km, koju su prvi put mapirali Francuzi 1907. godine, dok je Kambodža bila njena kolonija, piše Reuters.
Ta mapa, koju je kasnije osporio Tajland, zasnivala se na dogovoru da granica bude povučena duž prirodne linije razdvajanja voda između dvije zemlje.
Godine 2000. dvije zemlje su se dogovorile da osnuju Zajedničku graničnu komisiju kako bi mirno riješile preklapajuće zahtjeve, ali je napredak u rješavanju sporova bio minimalan.
Zahtjevi za vlasništvom nad historijskim lokalitetima podigli su nacionalne tenzije između dvije zemlje, naročito 2003. godine, kada su nasilnici zapalili ambasadu Tajlanda i tajlandske poslovnice u Phnom Penhu zbog navodne izjave jedne tajlandske poznate ličnosti koja je dovodila u pitanje jurisdikciju nad Angkor Wat hramom, zaštićenom baštinom Kambodže.
Hram iz 11. vijeka, nazvan Preah Vihear ili Khao Phra Viharn u Tajlandu, godinama je u središtu spora, s tim što i Bangkok i Phnom Penh tvrde da imaju historijsko vlasništvo. Međunarodni sud pravde dodijelio je hram Kambodži 1962. godine, ali je Tajland nastavio da polaže pravo na okolnu zemlju.
Napetost je eskalirala 2008. nakon što je Kambodža pokušala da Preah Vihear uvrsti na UNESCO-vu listu svjetske baštine, što je dovelo do sukoba tokom narednih godina i najmanje dvanaest smrtnih slučajeva, uključujući razmjenu artiljerijske vatre u trajanju od jedne sedmice 2011.
Dvije godine kasnije, Kambodža je zatražila tumačenje presude iz 1962. godine, a ICJ je ponovo presudio u njenu korist, rekavši da je zemlja oko hrama također dio Kambodže i naložio povlačenje tajlandskih trupa.
Uprkos dugogodišnjem rivalitetu, trenutne vlade Tajlanda i Kambodže imaju dobre odnose, dijelom zahvaljujući bliskom odnosu njihovih uticajnih bivših lidera, tajlandskog Thaksina Shinawatre i kambodžanskog Hun Sena, čija su kćerka i sin sada premijeri svojih zemalja.
Međutim, nacionalni osjećaji su porasli u Tajlandu nakon što su konzervativci prošle godine doveli u pitanje plan vlade da pregovara s Kambodžom o zajedničkom istraživanju energetskih resursa u neobilježenim morskim područjima, upozoravajući da bi to moglo ugroziti teritorijalni integritet Tajlanda, uključujući i ostrvo Koh Kood u Tajlandskom zalivu.
Napetost se povećala i u februaru kada je grupa Kambodžana, uz pratnju vojske, pjevala njihovu himnu u još jednom starom hinduističkom hramu Ta Moan Thom, koji obje zemlje također polažu pravo, prije nego što su ih zaustavile tajlandske snage.
Ovo pitanje predstavlja problem za premijerku Tajlanda Paetongtarn Shinawatra, čija vlada se suočava s brojnim unutrašnjim izazovima, uključujući usporenu ekonomiju pogođenu visokim američkim carinama.
Međutim, tajlandska vojska je pojačala retoriku izjavama koje su u kontrastu s pomirljivim tonom vlade, izražavajući spremnost na “operaciju visokog nivoa” ukoliko suverenitet bude ugrožen.
Paetongtarn je kasnije ponovila vojnu poziciju, ali je naglasila da je mirno rješenje spora prioritet Tajlanda. Ovakve kontradiktorne poruke ukazuju na složenu historiju između bogate porodice Shinawatra i kraljevske vojske, koja je srušila njihove vlade 2006. i 2014. godine.
Nakon sukoba 28. maja, obje zemlje su brzo obećale da će smiriti tenzije, spriječiti dalji sukob i tražiti dijalog putem zajedničke granične komisije na sastanku planiranom za 14. juni.
Susjedi su iznijeli diplomatski izražene izjave kojima se obavezuju na mir, ali i na zaštitu svog suvereniteta, dok su njihove vojske mobilizirane blizu granice, što izaziva zabrinutost zbog mogućeg novog izbijanja sukoba.
Kambodža je, s druge strane, izjavila da postojeći mehanizmi ne funkcionišu i planira da sporove u četiri granična područja uputi Međunarodnom sudu pravde radi rješavanja “neriješenih i osjetljivih” pitanja koja bi mogla eskalirati tenzije.
Preporučeno
Tajland nije priznao presude ICJ-a u ovom sporu i želi da ga riješi bilateralno, piše Klix.ba.
