Odmah uz to slijedi i odluka Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, koja bi trebala donijeti odluku kojom mu prestaje mandat na funkciji predsjednika Republike Srpske (RS).

Prema Izbornom zakonu BiH, izabranom zvaničniku mandat prestaje “danom pravosnažnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže”.

Iz Suda Bosne i Hercegovine je 1. avgusta saopšteno da je Dodiku izrečena pravosnažna presuda kojom je on osuđen na godinu dana zatvora, te šest godina zabrane obavljanja političkog djelovanja, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.

Dodik je odmah saopštio da ne prihvata presudu, a njegov advokat Goran Bubić, da će pokušati presudu osporiti pred Ustavnim sudom BiH.

Dodik je proglašen krivim za potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt) ranije poništio.

Tim zakonima, zakonodavni organi u RS su pokušali spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji ovog bh. entiteta.

Suoptuženi u predmetu, v.d. direktora Službenog glasnika RS Miloš Lukić pravosnažno je oslobođen optužbi.

Može li Dodik u zatvor?

Ilijas Midžić, advokat i bivši član Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH za Radio Slobodna Evropa kaže da Dodik može sada tražiti odgađanje izvršenja kazne zatvora dva puta po tri mjeseca, ali iz opravdanih razloga, nakon što preuzme tzv. “uputni akt” iz suda.

“Razlozi mogu biti isključivo egzistencijalne prirode. To može biti obavljanje neodložnih poslova, ako je neko poljoprivrednik ili da obezbjedi svoju familiju, porodicu ili pak zbog bolesti. Ne može tražiti odgodu zbog političkih aktivnosti”, rekao je Midžić.

Ipak, Dodik može tražiti otkup kazne, kako bi izbjegao odlazak u zatvor.

“Kada osuđenik dobije uputni akt, u njemu stoji i datum kada se treba javiti na izdržavanje kazne. Znači prije tog roka do kada bi se trebao javiti, on bi trebao podnijeti zahtjev za pretvaranje zatvorske u novčanu kaznu”, pojasnio je Midžić.

Prestankom mandata bavi se Centralna izborna komisija BiH

Advokat Midžić je naveo i kako sada Sud BiH ima obavezu da pravosnažnu presudu, osim stranama u postupku, dostavi i Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) Bosne i Hercegovine, koja onda mora da donese odluku o prestanku mandata Dodiku na funkciji predsjednika RS.

Predsjednica CIK BiH Irena Hadžiabdić potvrdila je za RSE da je ta institucija već zatražila od Suda BiH pravosnažnu presudu, kako bi dobili “uvid u obrazloženje”, nakon čega bi trebala biti donesena odluka o prestanku mandata Dodiku.

Hadžiabdić nije precizirala rokove u kojima će biti donesena ta odluka, navodeći da poslije odluke slijedi i postupak žalbe u kojem postoji mogućnost osporavanja prestanka mandata.

“Kad mi donesemo odluku o prestanku mandata i kad ona bude potvrđena kao pravosnažna, odnosno odbijene sve žalbe, onda Centralna izborna komisija donosi odluku o raspisivanju prijevremenih izbora. A ti prijevremeni izbori moraju biti održani u roku od 90 dana od prestanka mandata u skladu sa Ustavom i zakonom”, rekla je Hadžiabdić.

Ko može spriječiti Dodika da obavlja funkciju?

Dodik se, ukoliko ne bude poštovao presudu, suočava sa novim krivičnim prijavama, pojašnjava za RSE advokat Ilijas Midžić.

Osuđeni predsjednik RS je već pokazivao nepoštivanje odluka pravosudnih institucija izbjegavajući hapšenje po potjernici od sredine marta do početka jula u drugom procesu koji je protiv njega u toku, u slučaju “napada na ustavni poredak” BiH.

No, Dodik se početkom jula na kraju pojavio pred Sudom BiH, nakon čega je ukinuta potjernica.

Midžić ističe kako očekuje da će zakon i u ovoj situaciji “biti jači”.

“Bili smo svjedoci bezuspješnog pokušaja privođenja i lišenja slobode, tako da ni sada se Dodik neće puno obazirati na tu presudu. Međutim, nakon što primi ovu presudu, njegov odlazak bilo gdje postaje praktično suvišan, jer mu je izrečena zabrana obavljanja funkcije. On bi nepoštovanjem učinio novo krivično djelo, neizvršavanje sudskih odluka, što bi pokrenulo nove pravne postupke”, rekao je Midžić.

Ustav Republike Srpske i nejasnoće u proceduri

Ustav i zakoni Republike Srpske ne preciziraju šta se dešava ako sud predsjedniku entiteta zabrani obavljanje dužnosti.

Nije jasno ni ko preuzima funkciju u slučaju iznenadne spriječenosti, presude, smjene ili smrti.

Predsjednika i dva potpredsjednika – iz reda Bošnjaka, Hrvata i Srba – biraju građani direktno, ali dok predsjednik ima široka ovlaštenja (može predlagati zakone, smijeniti premijera, raspustiti parlament), uloga potpredsjednika je simbolična.

Oni “pomažu predsjedniku u poslovima koje im on dodijeli”, a u slučaju privremene spriječenosti predsjednik sam odlučuje ko ga mijenja – kao što je prošle godine Milorad Dodik ovlastio Davora Pranjića tokom boravka u bolnici.

Međutim, nema jasnog odgovora šta se dešava ako predsjednik trajno ne može obavljati funkciju.

Jedini presedan desio se 2007. kada je, nakon iznenadne smrti Milana Jelića, entitetska skupština – bez pravnog uporišta – imenovala tadašnjeg predsjednika skupštine Igora Radojičića za v.d. predsjednika.

Radojičić je ostao na funkciji v.d. predsjednika RS sve dok na prijevremenim izborima, u decembru 2007, za novog predsjednika nije izabran Rajko Kuzmanović, kadar SNSD.

Ako bi sadašnja skupštinska većina išla istim putem, funkciju bi mogao preuzeti Nenad Stevandić, Dodikov koalicioni partner i predsjednik Narodne skupštine.

On se, zajedno s još nekoliko zvaničnika iz RS, od prošle godine nalazi na američkoj “crnoj listi” zbog podrivanja Dejtonskog sporazuma i ugrožavanja integriteta BiH.

Sankcije su uvedene nakon što je parlament RS usvojio zakone kojima se odbacuju odluke Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika.

Dodik, članovi njegove porodice i više firmi povezanih s njima već su duže na američkoj listi sankcija.

Osim toga, Stevandić, Dodik i premijer RS Radovan Višković osumnjičeni su i saslušani, nakon više mjeseci izbjegavanja, i zbog napada na ustavni poredak BiH jer je nakon prvostepene presude u februaru Narodna skupština RS usvojila set zakona kojima se ukida nadležnost državnim pravosudnim i policijskim institucijama na teritoriji RS.