Video
Prema navodima evropskih diplomata i zvaničnika, vizija predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen o proširenoj Evropskoj uniji suočava se sa snažnim političkim otporom u državama članicama, koje strahuju da bi otvaranje pitanja prijema novih zemalja moglo dodatno ojačati populističke pokrete u njihovim državama. Posebna zabrinutost postoji zbog mogućih referenduma u pojedinim članicama, naročito u Francuskoj, gdje bi svako novo proširenje moglo postati tema oštrog unutrašnjeg političkog sukoba.
Diplomate upozoravaju da među državama EU postoji bojazan od ponavljanja ranijih debata o migrantskoj radnoj snazi, poput one vođene pred ulazak Poljske u Uniju, kada su populisti koristili strah od jeftine radne snage za političku mobilizaciju. Slični narativi, ocjenjuju zvaničnici, mogli bi sada biti usmjereni protiv kandidata poput Ukrajine i drugih zemalja Zapadnog Balkana.
Iako je Crna Gora tehnički najdalje odmakla u procesu pristupanja i završila gotovo sve ključne korake ka članstvu, ni oko nje među članicama nema saglasnosti za narednu fazu – usvajanje mandata za izradu pristupnog ugovora. Prema istim izvorima, Francuska se pominje kao jedna od država koje usporavaju taj proces, uz zahtjev da se prije novih prijema otvori šira politička rasprava o budućnosti proširenja.
Dodatni razlog opreza u evropskim prijestonicama jeste iskustvo sa Mađarskom, koju mnogi u EU vide kao primjer države članice koja koristi pravo veta za blokiranje zajedničkih odluka. Zbog toga se u Briselu razmatraju modeli kojima bi se budućim članicama privremeno ograničilo pravo veta tokom prvih godina članstva.
Preporučeno
Zastoj u politici proširenja posebno zabrinjava Ukrajinu, koja članstvo u EU vidi kao ključnu bezbjednosnu garanciju u kontekstu rata sa Rusijom, ali za sada većina država članica nije spremna da ubrza njen prijem.
