Video
Agencija Ujedinjenih nacija za migracije objavila je kataklizmična predviđanja o posljedicama klimatskih promjena koje nas očekuju na globalnom nivou. Prema predviđanjima agencije UN, zbog posljedica suša, poplava, požara i gladi povezanih s klimatskim promjenama, do 2050. će najvjerovatnije oko 200 miliona ljudi biti prisiljeno da napusti svoje domove, piše časopis Sajens.
Grupa međunarodnih naučnika koji se zalažu za zaštitu životne sredine, smatra da je jedini način kojim se može izbjeći masovni egzodus da se na vrijeme počne planiranje neizbježnog “povlačenja” iz priobalnih gradova, prenosi Index.hr.
“Suočeni s globalnim zagrijavanjem, porastom nivoa mora i klimatskim ekstremima koji pokazuju tendenciju jačanja, više ni ne postavljamo pitanje da li će neke zajednice morati da se povuku iz priobalja da bi se spasile i izbjegle materijalnu štetu, već zašto, gdje, kada i kako će se doći do povlačenja”, napisali su autori rada objavljenog na portalu Lajv sajens.
Oni dodaju da bi ljudi već sad trebalo da počnu da se povlače iz priobalnih područja i vjeruju da bi to moglo da bude prilika za revitalizaciju zajednica i preraspodjelu bogatstva na održiviji način.
To bi mogla biti i prilika da se subvencionišu nove škole, bolnice i da se osigura povoljniji smještaj u sigurnijim regionima u unutrašnjosti, umjesto preduzimanja zakašnjelih koraka u rizičnim područjima, poput izgradnje skupih zaštitnih zidova blizu mora da bi se zaštitile zajednice čije su gradove i ranije opustošile snažne oluje, smatraju naučnici.
“Na Grenlandu već ima dovoljno leda koji bi nivo mora mogao da poveća za 7,6 metara, što bi moglo biti razarajuće za priobalna područja širom planete. Već bi trebalo da počnemo da se povlačimo iz priobalnih područja, jer ćemo se suočiti s toliko izgubljenih metara u idućem vijeku ili dva”, rekao je za CNN okeanograf Nase Džoš Vilis.
NASA možda ima plan o ponovnom slijetanju na Mesec, ali sve se više pažnje posvećuje istraživanju planete i priprema se za ono što nam slijedi, navodi Indeks.
To i nije toliko neobično, s obzirom na činjenicu da se na Grenlandu u jednome jedinom danu otopilo čak 12,5 milijardi tona leda.
Ovogodišnji 2. avgust ušao je u istoriju kada je riječ o gubitku ledenih površina, a to je posljedica velikog talasa vrućine koji je pogodio Sjedinjene Američke Države i Evropu.
U malome grenlandskom selu Kulusuni NASA je postavila bazu za svoj naučni program u kome istražuje koliko temperatura vazduha utiče na otapanje glečera, ali i na koji način to utiče na sve topliji okean koji led otapa odozdo.
Promjene na Grenlandu utiču na cijelu planetu jer milijarde tona leda koje se tu otapaju podižu nivo mora u Australiji, Aziji, Evropi i SAD.
Dodatni problem predstavlja činjenica da su naučnici na jednom od najvećih grenlandskih glečera Helhajmu primijetili ”jezero”, a ispostavilo se da je cio glečer okružen toplom vodom, što nije zabilježeno nikada ranije i što će, naravno, ubrzati njegovo otapanje.
Helhajm je u proteklih nekoliko godina privukao veliku pažnju upravo zato što je izgubio kilometre leda.
Samo tokom 2017. izgubio je površinu od tri kilometra, a prošle godine otkrivena je santa koja se odvojila od ledenjaka, prenosi Indeks.
