Sjedinjene Države izvele su juče novi talas napada na iranske sisteme obalske odbrane i raketne položaje, nakon što su ponovo uvele pomorsku blokadu iranskih luka, dok je Iran zaprijetio da će obustaviti još veći dio izvoza energenata iz regiona.
Dok obje strane ostaju zarobljene u sukobu koji neprestano eskalira, bez jasnog izlaza, posljedice za globalnu ekonomiju su neminovne budući da je pomorski prolaz, kroz koji je prije rata prolazila približno petina svjetskih isporuka nafte i gasa, praktično ponovo zatvoren.
Rojters je juče, pozivajući se na upućene izvore, objavio da brodarske kompanije izbjegavaju američki program prolaska kroz Hormuški moreuz uz vojnu pratnju, nakon što je talas iranskih napada na plovila izazvao zabrinutost za bezbjednost.
“To što Iran i dalje može da gađa brodove koji plove omanskom rutom znači da predloženo rješenje Trampove administracije za održavanje plovidbe vjerovatno neće funkcionisati”, rekao je za britansku agenciju Torbjorn Solvedt, glavni analitičar za Bliski istok u kompaniji za procjenu rizika Verisk Maplecroft.
Najnovija prijetnja izvozu sirove nafte iz Persijskog zaliva dolazi nakon što je Međunarodna agencija za energiju u petak saopštila da su njene članice već pustile na tržište gotovo tri četvrtine od planiranih 400 miliona barela nafte iz rezervi za vanredne situacije, čije je aktiviranje najavljeno u martu. To, kako ističe FT, znači da je preostalo još svega nekoliko sedmica prije nego što te dodatne količine prestanu da pristižu na tržište.
“Potrošili smo sve rezerve koje smo imali. Sve”, rekao je za FT jedan trgovac. “Sada više ničega nema”, dodao je.
Cijene nafte naglo su pale nakon što je prekid vatre prvi put objavljen, sa oko 100 dolara po barelu na nešto više od 70 dolara.
Međutim, kao znak obnovljene zabrinutosti trgovaca, cijena sirove nafte tipa Brent u utorak je skočila iznad 87 dolara, na najviši nivo za više od mjesec. Juče se trgovala po cijeni od oko 84,40 dolara, što je rast od 11 odsto ove sedmice.
Tokom četvoromjesečnog zatvaranja moreuza, prije prošlomjesečnog američko-iranskog sporazuma o njegovom ponovnom otvaranju, vlade na Zapadu i u Aziji posegnule su za gotovo svim raspoloživim mjerama kako nestašica u snabdijevanju ne bi ugrozila svjetsku ekonomiju.
Zapadne sile pustile su na tržište rekordne količine nafte iz strateških rezervi, Kina je prepolovila uvoz nafte i naložila državnim kompanijama da koriste gorivo iz zaliha, dok je Bijela kuća čak stavila do znanja da bi SAD, makar teoretski, mogle da intervenišu na tržištu fjučersa ukoliko cijene izmaknu kontroli.
Rezultat je bio da je cijena sirove nafte tipa Brent u aprilu dostigla vrhunac od 126 dolara po barelu, znatno ispod istorijskog maksimuma, iako je Međunarodna agencija za energiju upozoravala da se svijet suočava sa najvećim poremećajem u snabdijevanju u istoriji.
Međutim, trgovci kažu da, ukoliko novo zatvaranje moreuza potraje mjesecima, pri čemu neki sumnjaju da Iran želi da zadrži pritisak na američkog predsjednika Donalda Trampa uoči novembarskih izbora za Kongres, ovoga puta nije jasno odakle bi mogla da stigne nafta koja bi nadoknadila manjak.
Amrita Sen, direktorka za tržišne analize u kompaniji Energy Aspects, rekla je da je tržište nafte pred početak rata raspolagalo sa oko 400 miliona barela viška zaliha, ne računajući strateške rezerve pod kontrolom vlada.
“Sada nemamo gotovo ništa”, rekla je ona. “Samouvjerenost tržišta kada je riječ o protoku nafte kroz Hormuški moreuz sada je na ozbiljnom ispitu”.
Vozači već osjećaju posljedice na benzinskim pumpama, jer su cijene benzina i dizela od početka rata rasle brže, a padale sporije od cijena sirove nafte.
Tržišta prerađenih goriva sada su izuzetno zategnuta, a dodatni poremećaji pogađaju isporuke iz Rusije, drugog najvećeg svjetskog izvoznika dizela, nakon niza uspješnih ukrajinskih napada dronovima dugog dometa na ruska postrojenja za preradu nafte.
Međunarodna agencija za energiju upozorila je u petak na moguću nestašicu benzina i dizela, dok su veleprodajne cijene fjučersa na dizel u Evropi ove sedmice porasle 14 odsto.
Iako su zapadne sile u godinama nakon ruske invazije na Ukrajinu počele da izbjegavaju rusko gorivo, sada moraju da se nadmeću za isporuke sa zemljama poput Turske i Brazila, koje su nastavile da kupuju ruski dizel, a sada takođe moraju da traže alternativne izvore.
Istovremeno, trgovci prate situaciju u Crvenom moru nakon napada jemenskih Huta na Saudijsku Arabiju, izvedenih poslije udara na međunarodni aerodrom u Sani.
Ta grupa, koju podržava Iran, od kraja 2023. godine duže od godinu gotovo je potpuno zaustavila plovidbu Crvenim morem. Obnova napada Huta zatvorila bi južni pristup luci Janbu, jedinoj saudijskoj izvoznoj ruti za naftu koja ne prolazi kroz Hormuški moreuz.
Preporučeno
Teheran nagovještava da bi mogao da iskoristi svoje saveznike Hute u Jemenu kako bi zatvorio moreuz Bab el Mandeb, koji vodi ka Crvenom moru, čime bi otvorio novi front protiv Vašingtona i ugrozio dvije najvažnije svjetske pomorske rute.
Video