“Rusija nam nije dala naftu. Dali su je svijetu. To je bila veoma dobra stvar”, rekao je Tramp, komentarišući dogovor o isporukama ruskog dizela.
Ove izjave dolaze u trenutku kada administracija u Vašingtonu pokušava da ublaži rast cijena goriva, dok se približavaju izbori za Kongres zakazani za 3. novembar.
Tramp je 9. oktobra saopštio da je posle razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom dogovoreno da Rusija isporuči više od 300.000 tona dizela američkom i svjetskom tržištu. Najavljene su i dodatne isporuke — 500.000 tona u novembru, a zatim još milion tona.
Američko Ministarstvo finansija privremeno je odobrilo transakcije sa ruskim dizelom do 7. aprila 2027. godine. Tramp je istovremeno ublažio primjenu pojedinih sankcija protiv Rusije, uključujući mjere iz zakona koji je potpisao u septembru.
Tramp obrazlaže dogovor potrebom da se poveća ponuda goriva i obuzdaju cijene.
Tramp, međutim, za visoke cijene goriva krivi i ukrajinske napade na ruske rafinerije i druga energetska postrojenja. Kijev odbija da obustavi napade, navodeći da su oni odgovor na rusko bombardovanje ukrajinske energetske infrastrukture.
Abdul El-Sajed — kandidat demokrata za Senat
Tramp je ponovo napao Abdula El-Sajeda, demokratskog kandidata na izborima za Senat u saveznoj državi Mičigen. „Abdul El-Sajed je džihadista. Ne bi mu trebalo dozvoliti da služi u našem Senatu”, poručio je američki predsjednik.
El-Sajed nije kongresmen, već kandidat za mjesto u Senatu. Riječ je o bivšem zdravstvenom zvaničniku iz oblasti Detroita koji se na izborima 3. novembra suočava sa republikancem Majkom Rodžersom, bivšim članom Predstavničkog doma i kandidatom kojeg podržava Tramp. Kampanja je postala jedna od najoštrijih uoči izbora. Tramp je El-Sajeda nazivao džihadistom i optuživao ga da je povezan sa Muslimanskim bratstvom, što kandidat negira. Asošijeted pres navodi da Trampova tvrdnja o njegovom članstvu u toj organizaciji nije potkrijepljena dokazima. El-Sajed je rođen u Sjedinjenim Američkim Državama, u porodici egipatskih doseljenika. Ako pobijedi, postao bi prvi musliman izabran u američki Senat. Republikanci ga predstavljaju kao radikalnog kandidata, dok on optužbe odbacuje i ukazuje na ustavno pravo građana da slobodno ispovijedaju vjeru.
Trampova kampanja protiv El-Sajeda dio je šire borbe za kontrolu nad Senatom. Republikanci u Mičigenu pokušavaju da osvoje mjesto koje je do sada pripadalo demokratama, dok se stranka suočava sa nezadovoljstvom birača zbog troškova života i rata sa Iranom. Dva različita skupa obavještajnih izvještaja o Iranu Govoreći o Iranu, Tramp je izjavio da raspolaže sa dva veoma različita skupa obavještajnih izvještaja.
“Postoje dva veoma različita skupa obavještajnih izvještaja o Iranu. Imam oba. Veoma su različiti”, rekao je američki predsjednik.
U kratkoj izjavi nije precizirao na koje se konkretne procjene odnosi, niti u čemu se one razlikuju. Izjava dolazi poslije višemjesečnog rata SAD i Izraela protiv Irana, započetog 28. februara, koji je izazvao iranske udare na Izrael i zemlje Persijskog zaliva u kojima se nalaze američke baze. Pitanje obavještajnih procjena već je bilo u središtu javne rasprave o ratu. Rojters je 13. oktobra objavio da je Tramp odbacio tvrdnje da Rusija i Kina značajno pomažu Iranu, rekavši da ne vjeruje da te zemlje uopšte pružaju takvu pomoć. Međutim, izvori upoznati sa američkim obavještajnim procjenama rekli su Rojtersu da su Moskva i Peking pružali Teheranu vojnu podršku, uključujući satelitske snimke za navođenje udara i komponente za oružje.
Preporučeno
Nije potvrđeno da se Trampova najnovija izjava o dva različita skupa izvještaja odnosi upravo na pomoć Rusije i Kine. Ona, međutim, dolazi u trenutku kada su procjene o iranskim vojnim sposobnostima, spoljnoj podršci i daljem toku rata predmet različitih javnih tvrdnji. Rat sa Iranom istovremeno ostaje važan faktor za američku ekonomiju i unutrašnju politiku. Rast cijena goriva pojačava pritisak na Belu kuću, dok dogovor o ruskom dizelu pokazuje da je administracija spremna da privremeno ublaži sankcioni pritisak na Moskvu kako bi pokušala da poveća ponudu energenata.
















