U objavi na društvenoj mreži Truth Social, predsjednik SAD-a saopštio je da su ga Iran i druge zemlje Bliskog istoka zamolile da ,,odloži” bilo kakav napad, jer su, kako je naveo, dogovoreni ,,okviri” sporazuma.

Trampovi komentari uslijedili su nakon izvještaja da su Sjedinjene Američke Države i Izrael možda planirali nove, intenzivne udare na Iran, prenosi BBC.

Ovo nije prvi put da Tramp upućuje apokaliptična upozorenja, da bi potom tvrdio da se ipak daje prilika diplomatiji. Iran nije potvrdio da je tražio nove pregovore niti da postoji bilo kakav dogovor o okvirima sporazuma kojim bi bio okončan rat započet američkim i izraelskim napadima 28. februara.

U nedjelju je vršilac dužnosti ministra odbrane Irana, Madžid Ibn al-Reza, izjavio da Teheran svaku prijetnju svojih protivnika smatra ,,stvarnom i vjerodostojnom”, čak i ako predstavlja dio psihološkog rata.

,,Nećemo biti zatečeni niti ćemo ostati pasivni”, poručio je.

Pojačane tenzije uslijedile su nakon izvještaja američkih medija da SAD i Izrael pripremaju jednu od do sada najsnažnijih kampanja bombardovanja energetskih objekata u Iranu.

Kako su izvori rekli za CBS News, američkog medijskog partnera BBC-ja, o tom planu razgovaralo se tokom sastanka Trampovog kabineta u petak.

Američka administracija istovremeno je pozvala svoje državljane širom Bliskog istoka da budu na oprezu i spremni da napuste region ,,ukoliko dođe do eskalacije”.

,,RAZORNA MOĆ KAKVA NIJE VIĐENA OD DRUGOG SVJETSKOG RATA”

U objavi od subote Tramp je naveo da su Sjedinjene Američke Države ,,u potpunosti spremne za napad na Islamsku Republiku Iran, vojnom silom, snagom i razornom moći kakva nije viđena još od Drugog svjetskog rata”.

Dodao je da bi odustajanje od napada bilo ,,u interesu budućnosti svijeta, ali i opstanka uspješnog i prosperitetnog Irana”.

Još 7. aprila američki predsjednik upozorio je da će ,,čitava civilizacija nestati tokom noći” ukoliko Iran odbije mirovne pregovore. Zaprijetio je uništavanjem civilne infrastrukture i elektrana, što su mnogi ocijenili kao mogući ratni zločin.

Ta prijetnja dovela je do istorijskih direktnih pregovora u Pakistanu, koje je predvodio potpredsjednik Džej Di Vens.

,,TEORIJA LUDAKA”

Za pristalice predsjednika to je predstavljalo potvrdu da agresivna retorika, često nazivana ,,teorijom ludaka”, može natjerati Iran na pregovore.

Međutim, problem sa tim pristupom jeste činjenica da su pregovori završeni bez postizanja sporazuma. Postojalo je previše suprotstavljenih zahtjeva i crvenih linija koje nije bilo moguće uskladiti, čak ni pod prijetnjom potpunog uništenja.

Tokom sastanka u petak, CBS News prenio je da je Tramp, dok su novinari još bili u sali, rekao: ,,Udarićemo ih veoma snažno. U jednom trenutku reći će: ‘Više ovo jednostavno ne možemo da izdržimo'”.

Dan kasnije saudijski prestolonasljednik Mohamed bin Salman razgovarao je telefonom sa Trampom kako bi pokušao da doprinese smanjenju regionalnih tenzija, prenijela je zvanična saudijska novinska agencija SPA.

,,Njegovo kraljevsko visočanstvo naglasilo je potrebu da se prioritet da dijalogu radi smanjenja tenzija, kao i važnost ulaganja svih mogućih napora za postizanje primirja koje bi otvorilo put diplomatskom rješenju.”

Američki saveznici u Persijskom zalivu strahuju da, iako teritorija SAD-a nije u dometu iranskih raketa, zemlje poput Bahreina, Jordana i Ujedinjenih Arapskih Emirata jesu, a njihova ključna infrastruktura, uključujući postrojenja za desalinizaciju vode, mogla bi biti među glavnim metama.

Vašington i Teheran od raspada primirja u junu, koje je u aprilu privremeno zaustavilo rat, razmjenjuju sve intenzivnije napade i protivnapade.

Sjedinjene Američke Države blokirale su iranske luke i bombardovale ciljeve u Iranu, dok je Iran ispaljivao rakete i bespilotne letjelice na američke položaje širom Bliskog istoka, kao i na brodove u Hormuškom moreuzu, jednom od najvažnijih svjetskih pravaca za transport nafte.

CIJENE NAFTE

Zbog toga su cijene nafte posljednjih mjeseci značajno oscilirale.

Američki predsjednik ne suočava se samo sa međunarodnim pritiscima. Prema istraživanju centra Pew, oko 60 odsto Amerikanaca ne podržava rat sa Iranom, što dodatno utiče na pad Trampove popularnosti.

Svaka nova eskalacija gotovo sigurno bi dovela do rasta cijena nafte, što bi dodatno opteretilo američke potrošače.

Kako se približavaju ključni izbori za Kongres, predsjednik je svjestan da bi njegove spoljnopolitičke odluke mogle imati ozbiljne unutrašnje političke posljedice po njegovu administraciju.