Podsjetimo, riječ je o zakonima kojima se zabranjaju djelovanje SIPA-e, Tužilaštva BiH, Suda BiH i VSTV BiH u tom entitetu.

U Ustavni sud BiH upućena su dva zahtjeva za ocjenu ustavnosti i za određivanje privremne mjere. Jedan zahtjev podnijeli su član Predsjedništva BiH Denis Bećirović sa Denisom Zvizdićem i Kemalom Ademovićem, a drugi 11 zastupnika SDA i DF iz Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

“Protivpravno djelovanje organa vlasti bh. entiteta RS zahtijeva odlučno i jedinstveno djelovanje svih državnih zvaničnika u BiH. Brutalni napadi na Dejtonski mirovni sporazum i ustavni poredak Bosne i Hercegovine moraju biti zaustavljeni”, naveo je ranije Bećirović.

“Privremeno se stavljaju van snage Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 19/25), Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 19/25), Odluka o mjerama i zadacima proisteklim iz neustavnih odluka i postupaka vanustavnih institucija BiH („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 19/25) i Zaključci klubova narodnih poslanika SNSD, NPS-DNS, DEMOS-SPS, SP i US u vezi s Informacijom o rušenju Ustava BiH, mjerama i zadacima u cilju zaštite Ustava BiH usvojeni na sedamnaestoj posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske održanoj 26. februara 2025. godine.

Stoga, cijeneći iznesene argumente podnosioca zahtjeva, Ustavni sud smatra da postoji dovoljno razloga koji ukazuju na to da bi provođenje osporenih pravnih akata prije nego što Ustavni sud odluči o podnesenom zahtjevu za ocjenu ustavnosti imalo ozbiljne i neotklonjive štetne posljedice. Ustavni sud smatra da se te posljedice ogledaju u postojanju opasnosti od ugrožavanja ustavnopravnog poretka i suvereniteta Bosne i Hercegovine.

Povezani članci

Svijet

Pravosudne institucije BiH u RS na korak do zabrane, preostalo da Dodik potpiše

Svijet

RS: Usvojeni zakoni koji zabranjuju rad Suda BiH, Tužilaštva BiH i SIPA-e; Usvojene i kazne za neizvršavanje odluka institucija RS

Svijet

Četiri glavne tvrdnje odbrane koje je Sud BiH odbacio kao neosnovane: Pravno raskrinkavanje Dodika

Pri tome, Ustavni sud smatra da bi privremeno obustavljanje primjene osporenih pravnih akata van svake sumnje izazvalo manje štete nego otklanjanje posljedica primjene tih akata u slučaju da Ustavni sud usvoji zahtjev za ocjenu ustavnosti ukoliko bi se ta šteta uopšte i mogla otkloniti. Osim toga, Ustavni sud smatra da je donošenje privremene mjere u interesu stranaka i pravilnog vođenja postupka budući da se šteta nastala primjenom osporenih pravnih akata neće moći popraviti naknadnim donošenjem meritorne odluke o zahtjevu za ocjenu ustavnosti. Pri tome je Ustavni sud uvjeren da je, u smislu člana 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda, zaštita suvereniteta, ustavnog poretka i stabilnosti Bosne i Hercegovine, uključujući i njene entitete, u interesu svih strana u ovom postupku”, navedeno je u odluci Ustavnog suda BiH, a po apelaciji člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.

Dalje je navedeno da se van snage stavlja i Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, a čiju apelaciju je uputio Kemal Ademović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH.

“Privremena mjera se nameće kao razumno i opravdano rješenje kako bi se izbjegla potencijalno nesaglediva šteta te nepovratne posljedice za organizacije civilnog društva i osnovna ljudska prava. Stoga, Ustavni sud smatra da, s aspekta nepobitnih interesa za pravnu sigurnost, ljudska prava i zaštitu načela ustavnosti, usvajanje privremene mjere ima mnogo više opravdanja. Uzevši u obzir sve navedeno, Ustavni sud smatra da je, u smislu člana 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda, neophodno donošenje privremene mjere kojom se Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija („Službeni glasnik RS“ broj 19/25) privremeno stavlja van pravne snage ab initio do donošenja konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o podnesenom zahtjevu”, dodali su iz Ustavnog suda BiH.

Van snage je stavljen i Zakon o VSTV-u, a po apelaciji Denisa Zvizdića, predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

“Ocjenjujući mogućnost nastanka štetnih posljedica u slučaju privremenog stavljanja osporenog zakona van snage, Ustavni sud zapaža da je Zakon o VSTVRS tek stupio na snagu. Prema tome, Ustavni sud smatra da bi donošenje privremene mjere, ako eventualno bude donesena odluka o neusklađenosti Zakona o VSTVRS s Ustavom Bosne i Hercegovine, takođe spriječilo negativne posljedice koje bi mogle nastati u slučaju kada bi nadležne javne vlasti u Republici Srpskoj nastavile da donose podzakonske akte. S druge strane, Ustavni sud uočava da se odredbe Zakona o VSTVBiH primjenjuju od 2004. godine i da je na osnovu tih odredbi uspostavljen pravosudni sistem u Bosni i Hercegovini koji u potpunosti funkcioniše već više od dvije decenije. Stoga, Ustavni sud smatra da bi primjenom spornog zakona nastao rizik od nepopravljive štete za pravnu sigurnost i vladavinu zakona”, navedeno je u odluci Ustavnog suda BiH.

Privremena mjera biće na snazi do donošenja konačne odluke Ustavnog suda BiH.

Podsjetimo, Narodna skupština RS-a je 27. februara usvojila Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija, Zakon o VSTV-u RS-a, kao i izmjene Krivičnog zakona RS-a.

Prema tim zakonima, koji su na snagu stupili nakon što su objavljeni u entitetskom Službenom glasniku, zabranjen je rad četiri državne institucije na prostoru RS-a – Suda BiH, Tužilaštva BiH, VSTV-a BiH i SIPA-e.