Video
Entitetska vlada je vanredno zasijedala iza zatvorenih vrata u srijedu veče nakon što je iznošenjem završnih riječi osbrane i tužilaštva okončano jednogodišnje suđenje Dodiku i direktoru Službenog glasnika RS Milošu Lukiću koji su optuženi za nesprovođenje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.
Državni tužilac Nedim Ćosić zatražio je da se Dodika i Lukića proglase krivima i osude na zatvorske kazne “blizu maksimalne” koja iznosi pet godina zatvora. Takođe je predložio da sud obojici izrekne desetogodišnju zabranu obavljanja dužnosti u tijelima vlasti odnosno institucijama koje se finansiraju iz proračuna.
Dodikova i Lukićeva odbrana tražila je da se oslobode uz tvrdnju kako oni nisu krivi jer Kristijan Šmit nije legalno izabran visoki predstavnik pa nije ni mogao donositi obvezujuće odluke odnosno poništiti dva zakona čije su objavljivanje u Službenom glasniku RS omogućili optuženi i zbog toga im se sudilo.
Entitetski premijer Radovan Višković kazao je u četvrtak kako su na vladi razmatrali “sve moguće scenarije” nakon što 26. februara bude izrečena presuda, kako je to po okončanju ročišta najavila sutkinja Sena Uzunović.
“Ja nisam pretjerani optimista… Vidim da se ide u pravcu donošenja osuđujuće presude i da se Dodik eliminiše iz političkog života RS-a”, izjavio je Višković javni servis Republike Srpske (RTRS).
Zaključio je kako bi, bude li Dodik osuđen, Srbi u BiH mogli doživjeti sudbinu “nalik onoj srpskog naroda u Hrvatskoj”.
Sam Dodik je po okončanju sudskog ročišta u srijedu izjavio kako bi osuđujuća presuda “mogla nanijeti smrtni udarac Bosni i Hercegovini”, a i Višković je naglasio kako je u rukama Suda BiH sada odgovornost za sudbinu cijele BiH.
“Odluka suda će biti istorijska ili za opstanak ili za nestanak BiH”, zaključio je Višković.
Kakve tačno mjere u RS-u planiraju da preduzmu bude li Dodik proglašen krivim i osuđen na zatvorsku kaznu, Višković nije pojašnjavao, kazavši tek kako će njihov odgovor “biti ustavan” odnosno kako će u tom slučaju preduzeti korake da bi se cijela BiH “vratila u ustavne okvire”.
Preporučeno
Dodik i njegovi saradnici godinama zastupaju tezu kako Ustavni sud BiH, Sud BiH i Tužilaštvo BiH nisu legalni, kako je previše ovlašćenja dato tijelima na državnom nivou te kako se one moraju vratiti entitetima.
