Antarktik

Umesto toga, putnici su sišli niz stepenice i izašli da prošetaju po ledu. Ovo nije bilo slučajno. Bilo je to planirano iskustvo, zajedno sa stolom i čašama šampanjca da nazdrave svom dolasku na Antarktik, piše CNN.



Porast putovanja na Antarktik počeo je mnogo prije procvjata putovanja nakon kovida.



<figure class="wp-block-image size-full is-resized"><img loading="lazy" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/1730128940-torsten-dederichs-QGToQn0g550-unsplash-1200x800-1.jpg" alt="" class="wp-image-773467" width="1068" height="712" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/1730128940-torsten-dederichs-QGToQn0g550-unsplash-1200x800-1.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/1730128940-torsten-dederichs-QGToQn0g550-unsplash-1200x800-1-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/1730128940-torsten-dederichs-QGToQn0g550-unsplash-1200x800-1-768x512.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/1730128940-torsten-dederichs-QGToQn0g550-unsplash-1200x800-1-696x464.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/1730128940-torsten-dederichs-QGToQn0g550-unsplash-1200x800-1-1068x712.jpg 1068w" sizes="(max-width: 1068px) 100vw, 1068px" /><figcaption>Unsplash/Torsten Dederichs
</figcaption></figure>



Međunarodna asocijacija turoperatora na Antarktiku (IAATO) prati broj turista koji posjećuju bijeli kontinent od ranih 1990-ih. Tada je svake godine posećivalo oko 7.000 ljudi.



Brojke su zaista eksplodirale u posljednjih pola decenije. U zimu 2017. Antarktik je posetilo nešto manje od 44.000 turista. Ove godine taj broj je premašio 122.000 posjetilaca. I oni dolaze u tolikom broju jer putovanje do najhladnijeg kontinenta Zemlje nikada nije bilo lakše – niti luksuznije.



Prije nekoliko decenija, putovanje Antarktikom je značilo posjetu manjim brodovima, od kojih su mnogi bili bivši „ledolomci“ iz Rusije, Kanade i drugih polarnih zemalja. Bilo je to sve samo ne luksuzno iskustvo.



Robin Vest, potpredsjednik „Siborna“ i generalni direktor ovih ekspedicija, prvi put je putovao u region 2002. godine.



<figure class="wp-block-image size-full is-resized"><img loading="lazy" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/1730128902-torsten-dederichs-n9MSHshfFzA-unsplash-1200x800-1.jpg" alt="" class="wp-image-773468" width="1069" height="713" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/1730128902-torsten-dederichs-n9MSHshfFzA-unsplash-1200x800-1.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/1730128902-torsten-dederichs-n9MSHshfFzA-unsplash-1200x800-1-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/1730128902-torsten-dederichs-n9MSHshfFzA-unsplash-1200x800-1-768x512.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/1730128902-torsten-dederichs-n9MSHshfFzA-unsplash-1200x800-1-696x464.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/1730128902-torsten-dederichs-n9MSHshfFzA-unsplash-1200x800-1-1068x712.jpg 1068w" sizes="(max-width: 1069px) 100vw, 1069px" /><figcaption>Unsplash/Torsten Dederichs
</figcaption></figure>



On kaže da su mnogi čamci tada bili opremljeni krevetima na sprat i zajedničkim kupatilima.



„Svako veče jedete špagete ili lazanje“, rekao je.



Nekoliko brodova je čak imalo prozore da putnici zavire spolja. Današnje iskustvo je sasvim drugačije.



Kolin MekDanijel, glavna urednica „Kruz Kritika“, pripisuje da su Lindblad ekspedicije i reportaže „Nacionalne geografije“ otvorile putovanja na Antarktik većem broju posjetilaca pre otprilike deset godina.



„Oni su zaista bili pioniri u prenošenju iskustva Antarktika tradicionalnijim putnicima. Ali ta početna jedrenja su bila manje luksuzna nego što vidimo danas“, rekla je Mekdanijel.



Sada, dodaje, firme za krstarenja nude nevjerovatne apartmane na brodu, restorane, pa čak i banje.



<h2>Brige o životnoj sredini</h2>



Zbog porasta turističkih brojeva, neki stručnjaci upozoravaju na uticaj posjetilaca na životnu sredinu.



Studija iz 2022. objavljena u časopisu „Nature“ otkrila je da se sneg na Antarktiku topi brže zbog turističkih posjeta kontinentu. Crna čađ koja izlazi iz dimnjaka brodova taloži se na ledu i privlači sunčevu svjetlost, uzrokujući da se tone snega da prerano tope.



<figure class="wp-block-image size-full is-resized"><img loading="lazy" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/1730128831-torsten-dederichs-l1rBLVPlNI0-unsplash-1200x800-1.jpg" alt="" class="wp-image-773469" width="1068" height="712" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/1730128831-torsten-dederichs-l1rBLVPlNI0-unsplash-1200x800-1.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/1730128831-torsten-dederichs-l1rBLVPlNI0-unsplash-1200x800-1-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/1730128831-torsten-dederichs-l1rBLVPlNI0-unsplash-1200x800-1-768x512.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/1730128831-torsten-dederichs-l1rBLVPlNI0-unsplash-1200x800-1-696x464.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/1730128831-torsten-dederichs-l1rBLVPlNI0-unsplash-1200x800-1-1068x712.jpg 1068w" sizes="(max-width: 1068px) 100vw, 1068px" /><figcaption>Unsplash/Torsten Dederichs </figcaption></figure>



Ekolozi takođe kažu da rastuće prisustvo ljudi na Antarktiku uzrokuje porast nivoa ugljen-dioksida u djelu planete koji nije naviknut na to.



Operateri brodova za krstarenje kažu da su veoma svjesni svog uticaja na životnu sredinu. Putnici dobijaju detaljna uputstva o tome da ne nose nikakvu hranu spolja ili druge zagađivače sa sobom.



Naloženo im je da nikada ne leže u snegu i da drže rastojanje od životinja kako bi spriječili da bakterije i virusi koje prenose ljudi zaraze divlje životinje.



<h2>Više načina nego ikad za pristup kontinentu</h2>



U međuvremenu, kompanije za krstarenje su posljednjih godina uložile milijarde dolara u specijalno izgrađene luksuzne ekspedicione brodove.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="1200" height="800" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/1730128831-torsten-dederichs-l1rBLVPlNI0-unsplash-1200x800-1.jpg" alt="" class="wp-image-773469" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/1730128831-torsten-dederichs-l1rBLVPlNI0-unsplash-1200x800-1.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/1730128831-torsten-dederichs-l1rBLVPlNI0-unsplash-1200x800-1-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/1730128831-torsten-dederichs-l1rBLVPlNI0-unsplash-1200x800-1-768x512.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/1730128831-torsten-dederichs-l1rBLVPlNI0-unsplash-1200x800-1-696x464.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/1730128831-torsten-dederichs-l1rBLVPlNI0-unsplash-1200x800-1-1068x712.jpg 1068w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /><figcaption>Unsplash/Torsten Dederichs
</figcaption></figure>



I „SIborn Persut“ i njegov sestrinski brod „Venčur“, imaju luksuzni spa centar, devet restorana i osam salona i barova za otprilike 250 putnika na brodu. Svaka od 132 kabine ima velika staklena vrata i balkon, omogućavajući putnicima da stoje napolju dok veličanstvene santi leda lebde pored njih.



Uz dodatnu naknadu, putnici mogu rezervisati mjesto u jednoj od podmornica na brodu ili istražiti antarktičke vode u kajaku. A putnici ne moraju da brinu o hladnim temperaturama jer im je data specijalno dizajnirana oprema za hladno vrijeme koja će im garantovati da budu na toplom i suvi dok lutaju među pingvinima i fokama.



U poslednje vrijeme se čak pojavila nova kategorija putovanja po Antarktiku.



Operateri sada nude posjete „samo krstarenje“ koje omogućavaju putnicima da vide Antarktik, a da zapravo ne dodiruju netaknutu i ​​krhku tundru.



Ove posjete su obično drugačije i podrazumevaju samo razgledanje sa br4oda. IAATO kaže da je još 2017. godine oko 7.000 putnika posjetilo Antarktik na „samo krstarenju“. Prošle sezone taj broj je premašio 43.000, što je povećanje od više od 500 odsto.



Bilo na nekom od novih luksuznih čamaca ili na iskustvu samo za krstarenje, putovanje na Antarktik je prilika da vidite drugi svijet — od veličanstvene ljepote ledenih bregova i glečera do razigranih pingvina — a nikada ga nije bilo lakše posjetiti.

Najhladnije mjesto na planeti postalo jedno od najtraženijih mjesta za odmor

Vulkan Erebus koji je jedan je od 138 aktivnih vulkana na Antarktiku svakodnevno izbacuje gas, koji sadrži kristalizovano zlato, u vrijednosti od, kako se procjenjuje, skoro 6.000 dolara.



Većina vulkana na Antarktiku nalazi se na Zapadnom Antarktiku i Zemlji Mari Berd. Dok većina njih miruje, osam ili devet antarktičkih vulkana se smatra aktivnim. Samo tri vulkana su eruptirala u novijoj istoriji, iako je to bilo mnogo drugačije u dalekoj prošlosti.



Vulkan Erebus nazvan je po starogrčkom bogu tame, a istraživači ističu da je eruptirao i onda „kada ga je kapetan ser Džejms Klark Ros prvi put ugledao 1841.godine“.



Vulkanska aktivnost u prošlosti



Nedavna istraživanja bazirana na prikupljanju ledenih jezgara sa Antarktika sugerišu da je kontinent bio poharan gigantskim vulkanskim erupcijama tokom poslednjeg ledenog doba, od kojih su mnoge bile veće od bilo koje erupcije u modernoj istoriji.



Vulkanska prašina može da se nađe u prečniku od 1.000 kilometara od vulkana, koji ima visinu od 3.795 metara, piše IFL Science. 



Zlatna prašina je samo jedna od mnogih čestica koje izbacuje vulkan sa Erebusa, a jedan je od najozloglašenijih vulkana na planeti zbog katastrofe koja se dogodila 28. novembra 1979. godine. Tada je avion na letu 901 avio kompanije „Air New Zeland“ udario u jednu od litica vulkana i usmrćeno je svih 257 ljudi koji su bili u avionu.



Inače, let je bio dio promo-programa ove kompanije koji je putnicima omogućio da putuju na relaciji od Oklanda do Antarktika i nazad, i koji je trebalo da traje 11 sati, i obuhvati razgledanje predjela iz aviona.

Vulkan na Antarktiku izbacuje 80 grama zlata dnevno u ledeni vazduh

sssdddd_414x900

Rekordno niska površina pod ledom na moru oko Antarktika na koju ukazuju najnoviji podaci Američkog centra za snijeg i led, potvrđuje da je u prethodne tri godine količina plutajućeg leda na kontinentu bila najniža do sada.



Naučnici ističu da je ovo još jedna godina u kojoj je zabilježen pad površine morskog leda i dokaz &#8220;promjene režima&#8221;, a kontinent je prošao kroz &#8220;nagli kritični prelaz&#8221;. Morski led na Antarktiku dostiže najniži nivo tokom leta na tom kontinentu, u februaru svake godine.



Petodnevni presjek, koji je urađen 18. februara pokazao je da je površina leda pala na 1,99 miliona kvadratnih kilometara, a da je 21. februara bila 1,98 miliona.



Najniži nivo zabilježen je u februaru 2023. godine, tada je nivo leda bio 1,78 miliona kvadratnih metara.



&#8220;Izvjesno je da su prethodne tri godine zabeležile najniži nivo leda&#8221;, rekao je Vil Hobs, naučnik za proučavanje leda sa Univerziteta Tasmanija.



&#8220;Činilo se da se pokrivenost ledom blago oporavila u decembru kako je ponovno zamrzavanje napredovalo, ali je onda ponovo palo. Ne postoje pouzdana mjerenja koliko je debeo antarktički morski led&#8221;, istakla je Arijana Purić, klimatolog specijalizovana za Antarktik i Južni okean, Univerziteta Monaš.



Naučnici još uvijek istražuju šta je uzrok opadanja morskog leda, ali su zabrinuti da bi globalno zagrijevanje moglo da ima značajnu ulogu posebno zagrijevanjem Južnog okeana koji okružuje kontinent.



Morski led odražava sunčevo zračenje, što znači da manje leda može dovesti do većeg zagrijevanja okeana. Volt Majer, viši naučnik u Nacionalnom centru za podatke o snijegu i ledu, istakao je da velike količine leda tope svakog ljeta.



„Sa veoma niskim maksimumom prošlog septembra, led je vjerovatno bio tanji u prosjeku u mnogim oblastima, ali je teško reći koliki je uticaj imao na brzinu topljenja i približavanje minimuma“, rekao je Volt Majer.



Naučnici su upozorili da je gubitak morskog leda samo jedna od nekoliko velikih promjena koje se primjećuju na Antarktiku i koje će vjerovatno imati globalne posljedice, jer njegov gubitak izlaže veći dio kontinenta okeanu, ubrzavajući gubitak leda na kopnu, što može podići globalni nivo mora.

Led na Antarktiku nikada nije bio tanji

17604908856507fb975a44f375099819_v4_big

&#8220;To je toliko daleko od svega što smo ikada vidjeli, gotovo je nevjerovatno&#8221;, kaže Valter Majer, zadužen za praćenje nivoa leda u NASA-i.



Nestabilni Antarktik bi mogao da izazove velike posljedice jer širenje leda na Antarktiku reguliše temperaturu, pa bi se bez svog tog leda koji hladi planetu, Antarktik pretvorio u ogromni radijator, upozorili su stručnjaci.



Led koji pluta na površini Antarktičkog okeana sada mjeri manje od 17 miliona kvadratnih kilometara, što je 1,5 miliona kvadratinih kilometara morskog leda manje od septembarskog prosjeka i znatno ispod prethodnih zimskih rekorda. Radi se o površini oko pet puta većoj od ukupnog Britanskog ostrva, prenosi BBC.



Majer je mišljenja da se morski led neće obnoviti, a naučnici upozoravaju da bi trebalo obratiti posebnu pažnju na topljenje leda.



Uz poslovičnu izolaciju, ekstremnu hladnoću i jake vetrove, ovogodišnji tanak morski led dodatno je otežao posao njegovom timu. &#8220;Postoji rizik da se odlomi i otpluta u more s nama na njemu&#8221;, kaže Robi Malet sa Univerziteta u Manitobi.



Dodatno zagrijavanje planete bi poremetilo uobičajenu ulogu Antarktika, pa se neki naučnici pitaju da li se &#8220;čudovište Antarktika&#8221; budi, što bi bila katastrofa za cio svijet.



Kao samostalan kontinent okružen vodom, Antarktik ima vlastiti vremenski i klimatski sistem. Sve do 2016. godine morski led na Antarktiku zimi se širio i rastao. No, u martu 2022. ekstremni toplotni talas pogodio je istočni Antarktik, podignuvši temperature na -10 stepeni Celzijusa u doba kada je trebalo da budu bliže -50 stepeni.

Budi se &#8220;antarktičko čudovište&#8221;: &#8220;Postoji rizik da se odlomi i otpluta u more zajedno sa nama&#8221;

o_1822593_1024

Veličina ledene formacije otprilike odgovara veličini Londona sa predgrađima. Istraživači ne vjeruju da su klimatske promjene odgovorne za odlomljavanje kao kod nekih slučajeva proteklih godina, prenosi dpa.



&#8211; Ovaj događaj odlomljavanja je bio očekivan i dio je prirodnog ponašanja ledenog grebena Brunt. Nije povezan sa klimatskim promjenama &#8211; rekao je BAS-ov glaciolog Dominik Hodgson, prenosi&nbsp;<a href="https://avaz.ba/sci-tech/nauka/804837/ledeni-brijeg-velicine-londona-odlomio-se-od-antarktika">Avaz.</a>



PUKOTINE U LEDU



Pukotina u ledenoj ploči, koju su istraživači nazvali Chasm-1, otkrivena je prije više godina i otada se proširivala dok se komad leda konačno nije odvojio.



Očekuje se da će morska struja odnijeti ledeni brijeg, koji američki nacionalni centar za led tek mora imenovati, uzduž antarktičke obale, kao što se zbilo s ranijim velikim ledenim bregovima. Britanski istraživači ledenjaka nastavit će posmatrati ledeni brijeg.



Istraživači su prošle godine kao razlog za odlamanje 1.200 kvadratnih kilometara velikog ledenog brijega naveli klimatske promjene jer se otapanje morskog leda značajno ubrzalo zbog viših temperatura.



NAJDETALJNIJA POSMATRANJA



BAS upravlja istraživačkom stanicom na ledenom grebenu Brunt na Antarktiku. Organizacija je postaju premjestila otprilike 20 kilometara prema unutrašnjosti kontinenta 2016. kako ne bi bila ugrožena odlamanjem velikih ledenih bregova, poput onih nedavno zabilježenih.&nbsp;



Ledeni greben Brunt jedan je od najdetaljnije posmatranih ledenih ploča na Zemlji.



Istraživači borave u stanici u vrijeme antarktičkog ljeta, koje traje od novembra do marta, a ostatak godine provedu u britanskom univerzitetskom gradu Cambridgeu, gdje posmatraju područje koristeći satelitske snimke, koje su izradile ESA i NASA, evropska i američka svemirska agencija, te njemački satelit TerraSAR-X.

Ledeni brijeg veličine Londona odlomio se od Antarktika

Služba Evropske unije za nadzor atmosfere saopštila je da je ozonska rupa, koja se svake godine pojavljuje tokom proljeća na južnoj hemisferi, znatno porasla prethodne nedjelje. Atmosferski ozon apsorbuje ultraljubičasto svijetlo koje dolazi od Sunca. Njegovo odsustvo znači da na Zemlju stiže više tog visokoenergetskog zračenja.



Protokol iz Montreala, potpisan 1987. godine, doveo je do zabrane halokarbona, grupe hemikalija na koju je svaljena krivica za širenje ozonske rupe. Stručnjaci navode da supstance koje oštećuju ozonski omotač vjerovatno neće biti izbačene iz upotrebe do 2060-ih godina.

Ozonska rupa iznad Antarktika veća nego ikada

antarktik

Ako se prekorači gornja temperatura postavljena u Pariskom sporazumu, otapanje leda na Antarktiku moglo bi prouzrokovati prosečni godišnji porast nivoa mora za 0,18 centimetara na globalnom nivou od 2060. godine i dalje, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu &#8220;Priroda&#8221;.



Prema Pariskom sporazumu iz 2015. godine, više od 190 zemalja saglasilo se da održi globalni prosječni porast temperature do &#8220;znatno ispod&#8221; dva Celzijusova stepena i da će težiti ograničenju od 1,5 stepeni Celzijusovih.



Zagrijevanje od tri stepena povećalo bi nivo mora za &#8220;katastrofalnih&#8221; 0,2 inča godišnje na globalnom nivou nakon 2060. godine, dodaje se u studiji.



Istraživači su koristili model zasnovan na satelitskim posmatranjima i klimatskim podacima da bi predvidjeli gubitak leda u regionu pod različitim globalnim politikama za suzbijanje emisija gasova.



&#8220;Kolaps, raspad ledenog pokrivača je nepovratan tokom hiljada godina i ako antarktički ledeni pokrivač postane nestabilan, mogao bi da se nastavi povlačiti vjekovima&#8221;, rekao je jedan od autora istraživanja Danijel Gilford.



On je dodao da će se to dogoditi bez obzira na to da li se koriste strategije za ublažavanje emisija poput uklanjanja ugljen-dioksida iz atmosfere.



Države u nizinskim područjima, kao što je Bangladeš, već imaju velike probleme zbog ekstremnih oluja i poplava i one su najosjetljivije na uticaj rasta temperature i nivoa mora, rekao je Atik Rahman, šef Centra za unapređene studije Bangladeša, što je neprofitna organizacija.



On je rekao da će kao posledica uslediti masovna raseljavanja ljudi, koji će morati da se sele u gradove koji se već muče sa smještajem stanovništva.



U istraživanju Američke geofizičke unije, međunarodne naučne grupe, rastući nivo mora mogao bi da dovede do talasa migracija širom Bangladeša, što će uticati na oko 1,3 miliona ljudi do 2050. godine.

Topljenje Antarktika može da dovede do katastrofalnog rasta nivoa mora

Science on Another Planet

Mediji prenose da je 26 pripadnika čileanske vojske i 10 radnika održavanja prijavilo da su pozitivni na koronu u istraživačkoj bazi General Bernardo O’Higins Rikelme.



“Zahvaljujući blagovremenoj reakciji i testiranju otkriveno je da je osoblje pozitivno na kovid 19”, navodi se u saopštenju čileanske vojske i dodaje da se ispostavilo i da su trojica članova posade na brodu koji snabdeva bazu namirnicama takođe bili pozitivni na koronu po povratku sa Antakrtika.



Svi zaraženi evakuisani su u Čile, u grad Punta Arenas gde će ostati u izolaciji.



General Bernardo O’Higins Rikelme jedna je od 13 čileanskih baza na Antarktiku gdje su svi veći istraživački projekti zaustavljeni u pokušaju da se zaustavi širenje korona na ovaj kontinent na kome niko trajno ne živi ali zimi se na njemu skupi oko hiljadu istraživača i posjetilaca.

Pao i poslednji kontinent: Korona registrovana na Antarktiku

Arktik-Antarktika-led

Naučnici sa čileanskog univerzitetskog Nacionalnog seizmološkog centra kažu da su mali potresi i jedan snažniji registrovani u tesnacu Bransfildu, stotinak kilometara širokom prolazu između ostrva Južni Šetland i Antarktičkog poluostrva.



Nekoliko tektonskih ploča i mikroploča dodiruju se u tijesnacu, što rezultira čestim potresima, ali protekla tri mjeseca bila su neuobičajena, objavio je centar.



&#8220;Većina seizmičkih aktivnosti koncentrisana je na početku sleda, uglavnom tokom septembra, sa više od hiljadu potresa dnevno&#8221;, objavio je centar.



Potresi su postali toliko česti da se sami tijesnac, koji se nekada širio tempom od 7 ili 8 milimetara godišnje sada širi 15 centimetara godišnje, kaže centar.



&#8220;Radi se o dvadesetostrukom povećanju&#8230; što sugeriše da se upravo ovog trenutka Južna šetlandska ostrva odvajaju brže od Antarktičkog poluostrva&#8221;, kaže direktor centra Serhio Barijentos.



Poluostrvo je jedno od mjesta na Zemlji koja se najbrže zagrijevaju i naučnici pomno prate uticaj klimatskih promjena na njegove ledenjake i sante leda.



Ali, klimatski naučnik Raul Kordero sa univerziteta Santjago kaže da nije jasno kako potresi utiču na led u tom području.



&#8220;Nema dokaza da ova vrsta seizmičkih aktivnosti ima značajan uticaj na stabilnost polarnog ledenog pokrivača&#8221;, dodaje Kordero.

Antarktik od kraja avgusta pogodilo više od 30.000 potresa tla

pixabay, ilustracija

U Evropi najteža situacija je u Italiji gdje je u nedelju preminulo 368 osoba, što je najveći broj smrtnih slučajeva do sada, a ukupno je stradalo 1.809. U toj zemlji oboljelo je 24.747 osoba.



Odmah za njom po brojnosti slučajeva su Španija i Francuska, gdje je zaraženo 7.753, odnosno 5.423 osoba.



Ali u jeku borbe za ljudske živote iz Brisela stižu najcrnje ekonomske prognoze. Privreda EU će se ove godine smanjiti vjerovatno za 1,0 procenata usled pandemije, pokazje dokument Evropske komisije, premda zvaničnici kažu da su interne procjene EK još pesimističnije i da nagovještavaju recesiju od čak 2,5 odsto, izvještava Rojters.



&#8220;Procjenjuje se da će kriza Kovid-19 imati vrlo veliki štetan ekonomski uticaj na Evropsku uniju i evrozonu. Procjenjuje se da će direktan uticaj kroz sve kanale smanjiti rast realnog BDP u 2020. godini za 2,5 procentnih poena u odnosu na situaciju kada ne bi bilo pandemije&#8221;, navodi se u dokumentu Komisije.