dragan senić

Terete ga za nezakonito postupanje prilikom izvođenja radova na potoku Širalija, kao i prilikom eksproprijacije zemljišta u ulici Baku.



Prema navodima prijave, Senić je tokom 2023. godine, svjesno i suprotno zakonu, raspisao javni poziv za izradu glavnog projekta propusta sa pristupnim putevima na potoku Širalija.



Drugi dio prijave odnosi se na nalog Senića od 18. oktobra 2024. godine, kojim je pokrenuta eksproprijacija dijela ulice Baku. U prijavi se tvrdi da je Senić bez povoda i zakonskog osnove informisao Direkciju za imovinu Glavnog grada da se ekproprijacija odnosi samo na parcele na kojima se nalazi saobraćajnica iako je Glavni grad izgradio objekte i praking na tuđe.



Podsjetimo, između Senića i odlazeće gradonačelnice Olivere Injac već neko vrijeme traje mimoilaženje, koje je ovog mjeseca rezultiralo i javnom polemikom.

Glavni grad tužio Senića, navode kako je zloupotrijebio položaj

Najavljuju da će podgorički centar postati pješačka zona.



U toku je druga faza rekonstrukcije Ulice Balšića na potezu od ulice Miljana Vukova do Bulevara Ivana Crnojevića, naveo je VD direktora Agencije za izgradnju i razvoj Dragan Senić.



„Biće to jako lijepa ulica. Do 10. aprila bi trebalo da završimo betonažu trotoara i onda se ulazi u realizaciju tampona, asfaltiranje, i postavljanje porfido kamena koji dolazi iz Italije“, kazao je Senić.



Kada Ulica Balšića bude otvorena za saobraćaj, uslijediće rekonstrukcija Ulice Slobode od Hercegovačke do Bulevara Ivana Crnojevića, najavljuje Senić.



„Tu ćemo takođe staviti pilomate. Radiće se prizma, a inače kompletna ulica Slobode će dobiti prizmu kakva je i na glavnom gradskom trgu. Prizma će ići do hotela i tamo će biti pilomati&#8221;, pojasnio je Senić.



Prema njegovim riječima, velike garaže biće izgrađene ispod trgova Božane Vučinić i Bališića, i iza Gradskog stadiona.



&#8220;Cilj gradske uprave je da se centar Podgorice zatvori za saobraćaj po uzoru na svjetske gradove&#8221;, zaključio je Senić.

Centar Podgorice postaje pješačka zona

Klijenti su prije sedam godina tužili Hipo Alpe Adrija banku (HAAB), sadašnja Adiko banka, i tražili da se utvrdi djelimična ništavnost ugovora po pitanju valutne klauzule. U međuvremenu je Skupština usvojila Zakon o konverziji kredita u francima, kojim je klijentima omogućeno da konvertuju kredite po fiksnoj kamatnoj stopi od 8,2 odsto.



Predstavnik klijenata Dragan Senić za Dan je pojasnio da je Osnovni sud nakon usvajanja zakona kazao da ne postoji pravni osnov za tužbu, ali je Viši sud vratio predmet na ponovni postupak.



“Drugi put je Osnovni sud donio odluku da smo izgubili spor, ali da klijenti i banka plate sudske sporove. I tu presudu je Viši sud vratio. Nakon toga je tužba 267 klijenata razdvojena, pa je za 113 klijenata donesena odluka da su izgubili spor i da plate sudske troškove. Za ostala 154 klijenta donesena je različita odluka, odnosno 91 klijent je uspio u sporu, dok su 63 klijenta odbijena. Ta 63 klijenta su odbijena jer, kako je naveo sud, nisu bili aktivno legitimisani, odnosno njihovi krediti su bili kod Hete. Oba predmeta su pred Višim sudom po treći put”, kazao je Senić.



Za razliku od sudova u Crnoj Gori, u Srbiji, a posebno u Hrvatskoj, svako malo se usvajaju tužbe klijenata i ugovori indeksirani u francima proglašavaju ništavnim. Poslednji takav slučaj dogodio se krajem prošlog mjeseca, kada je Opštinski sud u Zagrebu presudio da je ništavan još jedan kredit u francima.



Iz Udruženja Franak su naveli da je ništavan glavni predmet ugovora, a to je valuta kredita.



“Ništavna je cijena kredita, a to je kamatna stopa koja se mijenjala samovoljnom odlukom banke. Ugovor je sagledan kao cjelina te su ta dva bitna sastojka ugovora u kombinaciji s anuitetnom otplatom kredita uzrokovala znatnu neravnotežu prava i obaveza, sve na štetu tužitelja. Ono što je jako značajno jeste to što je u ovom predmetu ponovo primijenjeno pravo Evropske unije i praksa Suda EU iz predmeta C-118/17, Dunai, gdje je sud unije izričito i nedvosmisleno naveo kako ugovori s ništavnom valutom kao glavnim predmetom tih ugovora po mišljenju Suda EU svakako jesu ništavi i ne mogu opstati na snazi”, saopštili su nedavno iz tog udruženja.



Senić je kazao da su pravosnažne presude hrvatskih sudova samo nastavak presuda Suda EU iz Luksemburga, najveće pravne instance u EU vezano za tu prevaru i bankarsku spekulaciju u vezi sa tim kreditima.



“Ova prevara i pljačka je osmišljena 80-ih godina u Australiji. U pitanju je bila BankaVertskap pljačka i prevara je otkrivena, pohapšeni su bankari i advokati, ali nažalost kasno za hiljade uništenih porodica. Ta prevara i pljačka se od 2000. godine uči na Univerzitetu u Sidneju kao Key Study „loša bankarska praksa“. Na našu žalost ova bankarska prevara, spekulacija i pljačka je plasirana na eks-JU prostore od 2005. do 2008. godine i uništila stotine hiljada porodica. Zbog ove prevare i spekulacije HAAB-a, sadašnje Adiko banke, donesen je Zakon o konverziji 31.7.2015. godine, ali je ovaj zakon samo djelimično riješio problem jer bi problem bio riješen da Adiko banka i njene faktoring kompanije primjenjuju Zakon o konverziji, već namjerno pogrešnim tumačenjem zakona dovode sudove u zabludu. U Crnoj Gori se utvrđuje djelimična ništavnost ugovora kredita indeksiranih u CHF-u (ništavna odredba o zateznoj kamati, promjenljiva kamatna stopa i primjena devizne klauzule). To je bio naš „minimalistički zahtjev”, a možda je to bila greška. Presude sudova u EU i presude u Hrvatskoj utvrđuju „apsolutnu ništavnost ugovora u cjelini”. Mi očekujemo konačno primjenu prava i pravde i ovakvu sudsku praksu u Crnoj Gori”, poručio je Senić.



Senić je napomenuo da je Ustavni sud Crne Gore u rješenju od 24. jula 2018, odbijajući inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o konverziji Adiko banke, rekao da su ugovori vezani za valutnu klauzulu CHF švajcarski franak „apsolutno ništavi i da ne proizvode pravno dejstvo”.