20241121_093047-1000x555

U okviru posjete Bakuu povodom učešća na Samitu o klimatskim promjenama COP29, Nišić se, kako je saopšteno iz resora na čijem je čelu, sastala sa ministrom rada i socijalne zaštite stanovništva Azerbejdžana, Sahilom Babayevim.



Nišić je prethodno posjetila DOST centar, jedinstveni i centralizovani servis koji građanima pruža usluge na jednom mjestu i to iz oblasti rada, zapošljavanja, penzionog sistema i socijalne zaštite. Tom prilikom pohvalila je inovativni koncept ovog sistema, koji značajno doprinosi efikasnosti i dostupnosti javnih usluga.



“Na bilateralnom sastanku sa ministrom Babayevim, ministarka Nišić je istakla posvećenost Crne Gore procesu digitalizacije svih usluga u oblasti rada i zapošljavanja. Naglasila je da je Zavod za zapošljavanje Crne Gore u finalnoj fazi digitalizacije svojih procesa, te da postoji mogucnost dodatnog unapredjenja svih sistema, po ugledu na sjajnu praksu i dostignuca Azerbejdžana u ovoj oblasti”, dodaje se u saopštenju.



Babayev je izrazio spremnost Azerbejdžana da podrži Crnu Goru u daljim procesima razvoja i unapređenja sistema.



“Obostrano je naglašena važnost razmjene iskustava i znanja, kroz dalju prijateljsku saradnju dvije zemlje”, zaključuju iz Ministarstva.

Nišić: Crna Gora posvećena procesu digitalizacije svih usluga u oblasti rada i zapošljavanja

Vlada-56-sjedn-3-kvartal

Vlada-56-sjedn-1-2-i-3-kvartal

Damjan-Culafic

ratlozi-kasnenja

spajic m vlad

Vlada Crne Gore je u III kvartalu realizovala manje od trećine obaveza iz Programa rada, dakle onih obaveza koje je sama sebi zacrtala, pokazuje <a href="https://wapi.gov.me/download/1b41e2c2-7919-443d-8136-a80bb14b6be1?version=1.0">Izvještaj koji je usvojen na 56. sjednici</a>, održanoj u petak, 8. novembra. Od planiranih 68 obaveza, Vlada je realizovala 22.



Sve obaveze su realizovala ministarstva evropskih poslova i vanjskih poslova kojima rukovode Maida Gorčević i Ervin Ibrahimović. Gotovo polovina ministarstava ima stepen realizacije nula.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="800" height="442" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Vlada-56-sjedn-3-kvartal.jpg" alt="" class="wp-image-778936" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Vlada-56-sjedn-3-kvartal.jpg 800w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Vlada-56-sjedn-3-kvartal-300x166.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Vlada-56-sjedn-3-kvartal-768x424.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Vlada-56-sjedn-3-kvartal-696x385.jpg 696w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></figure>



Kumulativno od početka godine, odnosno u prva tri kvartala 2024. Vlada je realizovala 162 od 262 obaveze odnosno 61,68% obaveza koje je planirana da realizuje.



U čitavoj godini najslabiju realizaciju imaju Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije kojim rukovodi Damir Gutić sa 20% realizovnaih obaveza i Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine kojim rukovodi Slaven Radunović sa 25% realizovanih obaveza.



Stopostotnu realizaciju od početka godine imaju Kabinet potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Moma Koprivice, Ministarstvo evropskih poslova kojim rukovodi Maida Gorčević i Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama, kojim rukovodi Ernad Suljević.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="800" height="498" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Vlada-56-sjedn-1-2-i-3-kvartal.jpg" alt="" class="wp-image-778937" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Vlada-56-sjedn-1-2-i-3-kvartal.jpg 800w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Vlada-56-sjedn-1-2-i-3-kvartal-300x187.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Vlada-56-sjedn-1-2-i-3-kvartal-768x478.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Vlada-56-sjedn-1-2-i-3-kvartal-696x433.jpg 696w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></figure>



Vlada je u aktu objavila i obrazloženja koja su ministarstva navela kao razloge što nijesu realizovala planirane obaveze. Statistika tih razloga porazna je po vladu Milojka Spajića.



Četvrtina obaveza, 25 od 100, nije realizovana zbog lošeg ili sporog usaglašavanja između ministarstava međusobno ili ministarstava i Generalnog sekretarijata Vlade. Ima slučajeva da se ministarstva prozivaju međusobno. Ministarstvo javne uprave, na primjer, naglašava u obrazloženju razloga što nije realizovalo jednu od svojih obaveza da „još uvijek očekuje mišljenje od Ministarstva finansija“. Ovo ministarstvo pak uzvraća još intenzivnije u obrazloženju jedne svoje nerealizovane obaveze stavom: „Ministarstvo javne uprave mora intenzivirati aktivnosti…“ jer Ministarstvo finansija ne može da realizuje svoju obavezu „bez inputa Ministarstva javne uprave“.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="572" height="302" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/ratlozi-kasnenja.jpg" alt="" class="wp-image-778941" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/ratlozi-kasnenja.jpg 572w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/ratlozi-kasnenja-300x158.jpg 300w" sizes="(max-width: 572px) 100vw, 572px" /></figure>



U dvadeset od sto slučajeva nerealizovanih obaveza razlog je loše planiranje unutar Vlade ili ministarstava. To su slučajevi u kojima se navodi da je tokom rada na tekstu utvrđeno npr. da nije potrebno raditi izmjene i dopune zakona nego novi zakon ili protokol, da obaveza ne može biti realizovana jer realizacija nije predviđena budžetom, da nema kadra za realizaciju obaveze itd.



Od toga u devet slučajeva ministarstava kao razlog neizvršenja obaveza navode da prethodno nije usvojen neki akt čije je usvajanje uslov za realizaciju obaveze. Ova obrazloženja znanju da budu i apsurdna kao u slučaju kada Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u obrazloženju razloga što nije pripremilo Predlog zakona o vodnim uslugama navodi da je tekst spreman, ali da se čeka Predlog zakona o komunalnim djelatnostima – a to je zakon za koji je nadležno to isto ministarstvo i to u ovom istom periodu.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="800" height="454" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Damjan-Culafic.jpg" alt="" class="wp-image-778939" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Damjan-Culafic.jpg 800w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Damjan-Culafic-300x170.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Damjan-Culafic-768x436.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Damjan-Culafic-696x395.jpg 696w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /><figcaption>Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić</figcaption></figure>



U osam slučajeva kao razlog je navedena promjena organizacije državne uprave nakon rekonstrukcije vlade, a u šest čekanje odgovora Evropske komisije.



Međutim, u najvećem broju obrazloženja neizvršenih obaveza – u 42 od 100 – prosto se konstatuje da realizacija kasni u odnosu na planiranu i navode se novi rokovi do kojih bi obaveze mogle biti realizovane. Dio rokova koji se navode nije realan, te stoga slična obrazloženja treba očekivati i prilikom izvještaja o ralizaciji obaveza i IV kvartalu i u cijeloj 2024. godini.



Ono što je posebno zabrinjavajuće je da su među 100 obaveza koje nijesu realizovane 24 predloga novih zakona i 26 predloga izmjena ili izmjena i dopuna postojećih zakona. Među predlozima zakona koje je Vlada već trebalo da utvrdi su zakoni o Vladi, energetici, željeznici, planiranju prostora, turizmu i ugostiteljstvu, zaštiti prirode, zaštiti podatka o ličnosti, o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije… Ostale nerealizovane obaveze su: četiri uredbe, osam strategija, deset godišnjih izvještaja, 11 programa i planova…



Ni odnos planiranih i izvršenih obaveza iz kapitalnog budžeta nije za pohvalu.



U <a href="https://wapi.gov.me/download/27f0d654-43f2-4b05-be5d-01489c02591e?version=1.0">Informaciji o neutrošenim sredstvima u Kapitalnom budžetu Uprave za kapitalne projekte za 2024. godinu</a>, koju je Vlada usvojila u petak, 8. novembra na 56. sjednici, navedeno je da iz nadležnosti ove uprave neće biti u 2024. realizovani kapitalni projekti vrijedni 14.843.057,15 eura.



Među projektima vrijednim gotovo 15 miliona eura za koje je novac bio izdvojen ovogodišnjim budžetom, dakle čiji je početak realizacije bio najavljen i planiran, a koji neće biti realizovani su:



<ul type="1"><li>Opšte bolnice u Pljevljima i u Meljinama, Urgentni blog KCCG, Rekonstrukcija i dogradnja centra za neonatologiju lnstituta za bolesti djece i Dom zdravlja u City kvartu u Podgorici, lzgradnja zgrade Urgentnog bloka u Nikšiću, Nabavka magnetne rezonance i linearnog akceleratora za KCCG</li><li>Dječiji vrtići gradnja ili rekonstrukcija. u City kvartu, Momišićima, na Starom Aerodromu, Tuškom putu, Zabjelu i Zlatici, Podgorica, u Nikšiću, Beranama, Bijelom Polju, Plavu, Kotoru, Baru i Ulcinju</li><li>Školski i univerzitetski objekti: Druga gimnazija, osnovna škola na Zabjelu, u City kvartu (Podgorica), Lastva, Gradiošnica ( Tivat), Filosofski fakultet, Nikšić</li><li>Gradnja ili unapređenje, sanacija ili rekonstrukcija vodovoda, Trešnjevo (Andrijevica), „Višnjica“ i „Velja Gora“, (Cetinje), vodovodi Borkovići, Dubljevići, Goransko (Plužine), Petnjica, Nikšić</li><li>Gradnja ili rekonstrukcija devet lokalnih puteva i saobraćajnica</li><li>Rekonstrukcija vodovodne mreže u Prijestonici Cetinje</li><li>lzgradnja i rekonstrukcije Vučedolske ulice, Cetinje</li><li>lzgradnja bulevara Majka Tereza u Ulcinju</li><li>Rekonstrukcija glavne saobraćajnice Župa Nikšićka</li><li>Uređenje trga Božane Vučinić sa izgradnjom podzemne garažom u Podgorici</li><li>Rekonstrukcija starog objekta Robne kuće za potrebe inovacijskog centra u Podgorici</li><li>Rekonstrukcija Ržaničkog mosta u Tuzima</li><li>lzgardnja sportsko-rekreativne zone Tuzi</li><li>lzgradnja trim staze oko Trebjese i izgradnja sportstko-rekreativnog parka u Nikšiću</li><li>lzgradnja multifunkcionalnog sportsko-rekreativnog kompleksa u Baru,</li><li>lzgradnja sportske zone u Kolašinu</li><li>lzgradnja olimpijskog bazena u Baru</li><li>lzgradnja panoramske gondole lgalo-llinica</li><li>Ski centri Kolašin, Cmiljača, Žarski i Durmitor</li></ul>

Vlada u III kvartalu realizovala manje od trećine planiranih obaveza, gotovo pola ministara ima učinak nula

,,Logično je, ministarko da će cijena proizvoda u zemlji dje se proizvodi biti značajno niža nego u zemlji dje je proizvod izvozi”, napisao je šef Kluba odbornika DPS Glavnog grada Andrija Klikovac.



Ili stručnjaci iz PES razvijaju, navodi on, neke nove mikroekonomske modele suprotne savremenoj ekonomiji.



,,Komedija”, poručuje Klikovac.



<a href="https://x.com/AndrijaKlikovac/status/1855522914566574310">https://x.com/AndrijaKlikovac/status/1855522914566574310</a>

Nišić kazala da proizvodi zemalja EU imaju znatno niže cijene nego u Crnoj Gori; Klikovac: To je logično, ministarko

72cc50f0422ebc4087a6baba360db817 (1)

U radu sastanka koji je, kako je saopšteno, vodio generalni sekretar Privredne komore&nbsp;Mitar Bajčeta, učestvovao je i konsultant na izradi teksta&nbsp;Đorđe Vukotić, NALED.



U uvodnom izlaganju, kako se navodi, Bajčeta izrazio je zahvalnost ministarki Nišić i svim privrednicima na prisustvu i interesu za ovako važnu temu, naglasivši da je njihov doprinos ključan za uspješnu implementaciju ovog zakona.



,,Privredna komora je svjesna specifičnih izazova kada je u pitanju sezonska radna snaga i već duže vrijeme radimo na pronalasku rješenja, prije svega kroz saradnju sa Ministarstvom rada i socijanog staranja, kao i GIZ-om”, istakao je Bajčeta.



Ministarka Nišić posebno je zahvalila Privrednoj komori, GIZ-u i kolegama iz NALED-a na podršci tokom čitavog procesa.



,,Cilj je da svi narednu sezonu dočekamo spremni, što znači da već od marta moramo imati pripremljene sezonske radnike“, rekla je Nišić.



Plan je, kako kaže, da se ovaj zakon usvoji do januara 2025. godine, a kao njegove osnovne ciljeve istakla je stvaranje digitalnog sistema za prijavu sezonskih radnika, fleksibilnost u angažovanju radne snage, te mogućnost angažovanja povremenih sezonskih radnika kroz mobilnu aplikaciju koja bi generisala svu neophodnu dokumentaciju, uključujući platne naloge i PPD obrasce.



,,Jedan od ključnih aspekata zakona je fleksibilnost u broju dana tokom kojih sezonski radnici mogu raditi. Takođe, ugovor o radu može biti zaključen i pismenim i usmenim dogovorom, što dodatno doprinosi jednostavnosti”, poručila je ministarka.



Pozvala je sve prisutne da otvoreno iznesu svoje stavove i nedoumice u vezi sa implementacijom zakona.



,,Vaše mišljenje o ovim rješenjima i svaka vaša sugestija izuzetno su nam važni kako bismo zakon prilagodili potrebama crnogorskog tržišta rada i osigurali njegovu efikasnu primjenu u praksi”, zaključila je Nišić.



U saopštenju za medije navodi se da su privrednici između ostalog istakli potrebu da se precizno diferencira pojam stalnog sezonskog radnika od privremenog i povremenog rada.



Smatraju da angažman stalnih sezonskih radnika ne treba ograničavati na 180 dana, već da je potreba turizma da taj period bude devet mjeseci, s obzirom na sve duže trajanje turističke sezone u Crnoj Gori.



Ovakvo rješenje,&nbsp;kako navode, treba već u ovoj fazi da bude unijeto u tekst, kako bi se izbjegle inicijative za njegovim brzim izmjenama i dopunama. Takođe, mišljenja su da treba razmisliti o mogućem subvencioniranju kategorije stalnih sezonaca, po uzoru na rješenja u Hrvatskoj.



Iz Komore su naveli da je za crnogorski turizam kasno da implementacija ovog zakona počne od 1. maja naredne godine, već privreda smatra primjerenijim da to bude 1. marta, kako bi se pravovremeno obezbjedio nedostajući kadar.



Predstavnici trgovine ukazuju na to da ovo zakonsko rješenje treba da obuhvati i ovaj sektor koji ima značajno povećanje obima posla tokom turističke sezone.



Oni predlažu da regulativa precizno riješi pitanje tehnološkog viška, uzme u obzir česte fluktuacije zaposlenih u trgovini, kao i da zaštiti poslodavce od refundacija ukoliko stalni sezonac odbije angažman u narednoj godini.



Potreba za angažovanjem stranih radnika je, kako se navodi, sve više izražena, smatraju privrednici, pa je potrebno primjenom ovog zakona liberalizovati proceduru vezanu za radne dozvole.



Predstavnici sektora poljoprivrede i prehrambene industrije (uključujući pekare) takođe traže da budu obuhvaćeni ovih zakonom kako bi mogli zapošljavati sezonske radnike, kao i da njihovo prijavljivanje bude elektronskim putem uz uvezivanje svih institucija koje su nadležne u ovom procesu.



Konsultant Đorđe Vukotić istakao je značaj dijaloga sa privrednicima i ukazao na važnost praktičnih iskustava regiona u razvoju sličnih zakonskih propisa.



,,Nacrt ovog zakona izrađen je kao kompilacija uspješnih modela drugih zemalja, posebno hrvatskog i srpskog, gdje se kroz različite pristupe odgovara na problem sezonske radne snage, ali i nezaposlenosti”, kazao je on.



Vukotić se takođe osvrnuo na potrebnu fleksibilnost zakona i tehnička rješenja koja bi mogla omogućiti lakše praćenje i evidentiranje radnika.



“Za povremene poslove ključno je da postoji funkcionalan informativni sistem, jer su tu najveće fluktuacije radne snage”, istakao je on, dodajući da je bi ovaj sistem, kako je predloženo, omogućio evidenciju i sezonskih radnika iz inostranstva kroz dodjelu posebnog evidencionog broja.



Vukotić je naglasio važnost dodatnih analiza ključnih sektora u kojima će sezonsko zapošljavanje biti omogućeno, naglašavajući važnost preciziranja pravila kako bi se spriječile moguće zloupotrebe.



Navodi da bi u oblasti turizma, poslodavcima trebalo omogućiti povremeno radno angažovanje koje može prerasti u stalni sezonski posao (preko 120 dana) uz stimulaciju države za one koji ispune uslove kao što su pribavljanje radne dozvole i uspešan probni rad.



Takođe, smatra da poslodavcima u građevinarstvu treba omogućiti povremeno angažovanje pomoćne radne snage, poput čišćenja gradilišta i prenošenja tereta, do 90 dana, čime bi se legalizovali poslovi koji su trenutno neprijavljeni.



Vukotić je istakao da se ovim zakonom želi omogućiti povremeno angažovanim radnicima da budu prijavljeni, zdravstveno osigurani i da im teče radni staž, uz mogućnost prelaska u stalni radni odnos kada se steknu uslovi.



,,Državi želimo da pružimo efikasan način kontrole povremenog rada u cilju suzbijanja sive ekonomije, zloupotrebe povremenih angažovanja i ugovora o djelu, te planiranja politike zapošljavanja i podsticaja. Cilj je da se zakonom ne smanji broj stalno zaposlenih, već da se pronađe prava mjera za sezonsko i povremeno angažovanje”, zaključio je on.

Lakše zapošljavanje sezonaca od naredne godine

53410402865_1d6aeb6b47_c

“Naime, u cilju objektivnog informisanja zainteresovane javnosti obavještavamo da je do pune realizacije ostalo još potpisivanje Sporazuma o socijalnom osiguranju sa Bosnom i Hercegovinom”, navela je Nišić.



Kako je dodala, imajući u vidu da je Vlada Crne Gore potvrdila taj Sporazum prema raspoloživim informacijama i procedura sa strane BiH provodi se kraju.



“Stoga, nema mjesta bilo kakvoj neizvjesnosti jer 44. Vlada upravo omogućava da se zaustavi dugogodišnja nepravda prema penzionera sa srazmjernim primanjima”, zaključila je Nišić.

Nišić: Povećanje srazmjernih penzija na 450 eura izvjesno od januara

Dijana-Vujovic-Foto-Screenprint-TVCG-a77c9c90

Sjutrašnjem sastanku prisustvovaće i čelnici Fonda rada, kazala je za TVCG Dijana Vujović, jedna od bivših radnika cetinjske fabrike.



“Ipak se nadamo da ćemo sjutra doći do te saglasnosti, da ćemo zaista riješiti ovu agoniju koju trpimo toliko godina i očekujemo da će se to sjutra staviti na papir, jer zaista to je četvrti sastanak gdje trebamo da dođemo do našega rješenja i za tih devet plata i za povezivanje radnog staža za 81 radnika”, kazala je Vujović za TVCG.



Radnicima nekadašnje “Košute” trebalo bi da pripadne nešto preko četiri hiljade eura na ime devet zaostalih plata.



Nakon prethodnih sastanaka u ministarstvu postignut je dogovor da radnici moraju ipak predati određenu dokumentaciju.



“Radnici će predati dokumentaciju kod nas u odboru koji vodimo na Cetinju i nadamo se će to brzo prihvatiti, sjutra sve zavisi sa stanke, kako će da bude”, poručila je Vujović.



Bivši radnici Košute više mjeseci blokirali su saobraća između Podgorice i Cetinje, a sjutra će organizovati okupljanje pored puta.



“Zaista smo osjetili da je ministarka uložila svu njenu snagu i energiju da se ipak riješi ovo pitanje radnika Košute”, zaključila je Vujović.



Ranije je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga saopštilo da je, kroz međuresornu saradnju, pronađeno rješenje da se bivšim radnicima nekadašnje fabrike “Košuta” sa Cetinja isplate neisplaćena potraživanja nastala u stečajnom postupku.



“Fond rada Crne Gore, kao garantna institucija za isplatu potraživanja nastalih usljed stečaja, preuzeće obavezu isplata po zahtjevu za 693 bivša radnika Košute. Takođe, ova institucija preuzeće radnje u cilju povezivanja radnog staža radi ostvarivanja prava na penziju za preko 80 bivših radnika fabrike Košuta”, saopšteno je ranije iz Ministarstva.

Bivši radnici Košute optimistični: Osjetili smo da je ministarka uložila svu svoju snagu u rješavanje problema

Nenad-Rakocevic

“Na navode Ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naide Nišić da je trenutak podnošenja krivične prijave i prijave Upravnoj inspekciji protiv nje namjerno izabran, ponovo tvrdimo da je to tačno. Na protestu koji smo organizovali ispred zgrade Vlade Crne Gore prvog februara, kao i u mnogim drugim javnim nastupima, najavili smo da ćemo pozvati naše članstvo, sve zaposlene u javnoj upravi i pravosuđu sa njihovim porodicama, da u svim budućim izbornim ciklusima čuju šta iz Sindikata uprave i pravosuđa ima da im kažu, a kazali smo sledeće. Gospoda iz Vlade nisu nam uvećali koeficijente u iznosu od 10 odsto koje su bili obavezni po osnovu Granskog kolektivnog ugovora, zašto smo podnijeli kolektivnu tužbu, a takođe ne planiraju da uvećaju novih obavezujućih 10 odsto od januara 2025. godine”, naveo je Rakočević.



Kako je dodao, “namjerno i svjesno uvaženi predstavnici vlasti blokiraju funkcionisanje Stambene zadruge Odgovornost za koju je izdvojeno budžetom milion eura za ovu godinu i čiji su osnivači Vlada i naš sindikat, a samim tim direktno ugrožavaju i utiču na rješavanje stambene problematike, krucijalnog problema zaposlenih u javnoj upravi i pravosuđu”.



“I po ovom osnovu veoma brzo ćemo postaviti pitanje pred pravosudnim organima. Novim Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru planiraju da uzmu iz granskih kolektivnih ugovora mogućnost pregovaranja koeficijenata svima u javnom sektoru i da sami odlučuju o našim platama, eliminišući time socijalni dijalog, koji sa našim sindikatom do sada nije ni postojao. Nisu uvećali plate svim radnicima Crne Gore u obećanom iznosu od 25 odsto, već su nam uzeli od budućih penzija pet odsto naših para, i sami odlučili da nam ih konveruju u neto iznos, za gro zaposlenih to je iznos od 30 do 50 eura, a hvaleći se da su ispoštovali obećano, što predstavlja jednu klasičnu političku predizbornu obmanu. Uzeli su nam naših 5,5 odsto od doprinosa za PIO koje su kao posladavci bili u obavezi da uplaćuju, gdje su na taj način sa računa svih zaposlenih u javnom sektoru, oteli godišenje 50 miliona eura”, kazao je Rakočević.



Kako dodaje, prevedeno, ova Vlada i vladajuća koalicija programom Evropa 2 gotovo izdvajaju ništa sredstava, a uzimaju nam pomenutih 50 miliona eura, što znači da isti ustvari zarađuju ovim programom, još jedna prevara.



“Svima nama budućim penzionerima penzije će biti manje, zatim nisu linearno uvećali penzije i plate ostalima u odnosu na minimalnu zaradu i minimalnu penziju i time napravili dugogodišnji haos i diskriminaciju među radnicima i penzionerima Crne Gore. Natovarili su na pleća radnika i građana istrošena od svakodnevne inflacije, godišnje najmanje 400 miliona eura, sve zbog njihovih neispunjenih obećanja, a sa druge strane iz političkih i ličnih interesa”, dodao je Rakočević.



Navodi da sve ovo i još mnogo šta drugo je obećano, a nije ispunjeno.



“Zar Ministarka Nišić misli da oni mogu da se igraju katastrofalno loše politike koja direktno utiče na radnike javne uprave i pravosuđa, odnosno na radnike Crne Gore, a da se sindikati boje i budu nijemi. Takvi su filmovi već neko vrijeme prošlost, sindikati i te kako treba da se bave politikom koja nam pruža najgore moguće rezultate i scenarije, koja je napravila najveći mogući haos i javašluk u državnom sistemu do sada. Ministarka Nišić na naše optužbe prvo treba da dokaže svoju nevinost, što je prosto nemoguće, pa tek onda da podnosi kojekakve prijave”, kazao je Rakočević.



Prema njegovim riječlima, svojom izjavom o lažnom prijavljivanju, direktno sa pozicije moći, već je počela da vrši pritisak na pravosudne organe.



“Onaj ko radi nezakonite radnje treba da odgovara, pa bio on i ministar. Podsjetićemo dotičnu Ministarku da je skoro pa identične tvrdnje i optužbe prema našem sindikatu imala i čuvena bivša direktorica ASK-a, pa je zahvaljujući samo nama, dobila što je zaslužila i završila gdje je završila. Sindikat uprave i pravosuđa gospodo vlastodršci nije vaša igračka kao Savez sindikata, borili smo se na iste načine u najtežim vremenima, pa nećemo stati ni sada ni u budućnosti. Mnogo opasnije i moćnije garniture od vas su pokušali da nas slome, pa nisu uspjeli. Pozivamo sve moguće naučnike da daju sve od sebe i konačno nađu lijek protiv bolesti koja se zove funkcija moći, jer je kod nas u Crnoj Gori dobila razmjere ogromne epidemije”, zaključio je Rakočević.

Rakočević poručio Nišić: Prvo dokažite svoju nevinost, pa tek onda podnosite prijave

Ona je dodala da će protiv istih osoba podnijeti krivičnu prijavu za lažno prijavljivanje shodno članu 388 Krivičnog Zakonika Crne Gore.



&#8221; Kako je i sam kazao da je namjerno izabrao trenutak pred izbore, to proizilazi da je krivična prijava podnijeta samo iz političkih razloga u susret lokalnim izborima u Podgorici, što će i sam postupak i dokazati&#8221;, navela je Nišić.



Članovi Odbora za utvrđivanje reprezentativnosti sindikata nijesu, kako je navela, samo predstavnici Vlade, već na ravnopravnoj osnovi predstavnici Saveza sindikata Crne Gore, Unije Slobodnih sindikata Crne Gore, kao i Unije Poslodavaca Crne Gore, te se, dodala je, sve odluke donose u tripartitnom konsenzusu.



&#8221; Na sam rad i proces odlučivanja odbora, ministar ne može imati bilo kakav uticaj. Što se tiče neriješenih problema koje navedeni sindikat ima protiv drugih, isti nisu u našoj nadležnosti. Nakon što o krivičnoj prijavi budem upoznata od strane pravosudnih organa Crne Gore, po svim navodima iz predmetne prijave, blagovremeno ću obavjestiti javnost u cilju zaštite ličnog i profesionalnog integriteta&#8221;, navela je u saopštenju Nišić.

Nišić: Rakočević priznao da je u predizbornoj kampanji, prijaviću ga za lažno prijavljivanje

MRZSD-20.-sep-8-e1726847896863-1000x555

Razgovor je vodio&nbsp;Tamaš Kamaraši, predsjednik Odbora direktora Savjeta, a događaju su prisustvovali predstavnici kompanija članica Savjeta. Ovo je bila prilika da neki od najznačajnijih stranih investitora iznesu stavove i postave pitanja u vezi sa uticajem novih zakonskih rješenja na poslovno okruženje i tržište rada u Crnoj Gori.



Ministarka Nišić je istakla da su izmjene Zakona o radu osmišljene s ciljem unapređenja poslovnog ambijenta kroz jasnije definisanje prava i obaveza poslodavaca i zaposlenih. Dodala je da je novim zakonom uvedeno razlikovanje minimalne zarade u odnosu na kvalifikaciju radnika, čime se, uz podršku poslodavaca, jača socijalna pravda na tržištu rada. Takođe, naglasila je važnost Nacionalne komisije za sprečavanje zloupotreba bolovanja, koja će pomoći u otkrivanju nepravilnosti u ovoj oblasti.



Predsjednik Odbora direktora Savjeta, Tamaš Kamaraši, podsjetio je da MFIC Talks koncept ima za cilj da približi predstavnike donosilaca odluka i stranih investitora što je osnov za uspostavljanje kvalitetnog dijaloga i intenzivnije saradnje.



„Usvojene izmjene Zakona o radu direktno utiču na cjelokupni poslovni ambijent u zemlji. Zbog toga je bilo izuzetno važno da danas od ministarke Nišić dobijemo dodatna pojašnjenja, kao i da približimo stavove naših kompanija članica. Drago mi je što ministarka podržava i razumije važnost dijaloga između Vlade i privrede, posebno u procesu kreiranja zakonodavnog okvira koji treba podsticati investicije i doprinositi održivom ekonomskom razvoju Crne Gore”, istakao je Tamaš Kamaraši.



Govoreći o usvojenim izmjenama Zakona o radu, ministarka Nišić je dodatno pojasnila neka od rješenja koja su posebno interesovale predstavnike kompanija članica Savjeta. Ona se posebno osvrnula na pitanje angažovanja sezonskih radnika, najavljujući novi Zakon o stalnom sezoncu, koji će omogućiti fleksibilnije zapošljavanje u sektorima kao što su turizam i poljoprivreda, gdje je manjak radne snage izražen. Ovaj zakon ima za cilj povećanje stope zaposlenosti i poboljšanje poslovnog ambijenta kroz efikasnije regulisanje sezonskog rada.



MFIC Talks koncept podržavaju patron članice Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori: Crnogorska komercijalna banka (CKB), One Crna Gora, Jugopetrol, Adriatic Marinas – Porto Montenegro, Luštica Bay i Ekonomik Accountants. Savjet stranih investitora postoji 15 godina i okuplja 41 kompaniju koje zajedno generišu oko 30% crnogorskog BDP-a.

Nišić najavila novi Zakon o stalnim sezoncima

radnici-kosute-foto-rtv-cetinje

“Radnici nekadašnje Košute sredinom oktobra definisaće sporazum o isplati potraživanja sa Fondom rada i Ministarstvom rada zapošljavanja i socijalnog dijaloga”, kazao je za Cetinjski list njihov advokat Petar Martinović nakon sastanka koji su danas održali sa ministarkom Naidom Nišić. U međuvremenu, protesti na Kruševom ždrijelu biće odloženi, zbog zakonske procedure koja mora da se završi, da bi taj sporazum bio potpisan sredinom narednog mjeseca.



Predstavnik radnika Dragan Martinović kaže da u znak dobre volje i zahvalnosti za sve što preduzima ministarka Naida Nišić sa svojim timom, kao i predstavnici Fonda rada, odlučili su da zakazani protest za 23. septembar bude odložen.



“Nadamo se da neće biti potrebe da ponovo organizujemo proteste, jer je ministarka Nišić dala čvrsto obećanje da će ovaj problem biti riješen. Preostalo je da se završe neki tehnički detalji, pa će procedura potrajati do sredine narednog mjeseca kada ćemo održati i novi sastanak”, kazao je Martinović.