1686113431avfahq1peoabtkhv-i_1118x745

„Kao što sam podržao programe ES1 i ES2, jer je to interes privrede, smatram da bi sadašnja izvršna vlast mogla imati benefite od ova dva programa“, kazao je Bokan.



Suprotno tome, on dodaje da misli da bi trebalo da povedu računa o ključnim barijerama koje postoje u brojnim drugim oblastima crnogorske privrede.



„Ako se ne otklone te barijere, vjerujem da ni ovi programi neće dati planirane i željene efekte“, kazao je Bokan za Pobjedu.



Vlasnik najvećeg trgovinskog lanca u državi preporučio je da pored ubrzavanja administracije, država treba da donese jasne odluke o tome gdje su industrijske, gdje poljoprivredne ili proizvodne zone.



„Kao što se svojevremeno pridavao značaj izgradnji auto-puta, tako posvećeno treba stvarati infrastrukturu i logistiku za razvoj proizvodnje – mesne, poljoprivredne, industrijske. Smatram da nedostaje kvalitetne i konstruktivne komunikacije između izvršne vlasti i privrede, jer sve što se desilo do sada nije dovoljno“, upozorio je Bokan.

Bokan: Nema ekonomskog razvoja bez poboljšanja poslovnog ambijenta

foto analiza 1

Kako se navodi u saopštenju PKCG nestabilnost na globalnom nivou, ali i u našoj zemlji, uticala je na pad ocjene o poslovnom ambijentu koja je prije pandemije Covid 19 bila 3,05 – zadovoljavajući nivo. Procjena sveukupnog stanja poslovnog ambijenta danas je 2,37 – umjereno nepovoljna, što je na skoro istom nivou od prošle godine (2,41). Posmatrano po regionima, poslovnim ambijentom su najmanje zadovoljni predstavnici kompanija centralne Crne Gore, dok su, posmatrano po kategoriji, najmanje zadovoljni predstavnici malih kompanija.



„Sve oblasti obuhvaćene upitnikom ocijenjene su nižom od zadovoljavajuće srednje ocjene (3) što ukazuje na širok spektar segmenata poslovnog ambijenta koji se mogu unaprijediti. Najnižom ocjenom privrednici su ocijenili pristup finansijama, dok je najbolje ocijenjena oblast javnih nabavki . U odnosu na prethodnu godinu, percepcija privrede ostaje uglavnom nepromijenjena što je reflektovano u manjim odstupanjima prosječnih ocjena po pojedinim oblastima”, naglasila je predsjednica Nina Drakić.



Dodala je da su privrednici, kao pet najvećih biznis barijera u Crnoj Gori, prepoznali nedostatak radne snage sa odgovarajućim znanjima i vještinama, sivu ekonomiju i nelojalnu konkurenciju, nelikvidnost – sporu naplatu potraživanja, neefikasnu javnu administraciju i visoke fiskalne te parafiskalne namete.



Nikola Vujović, potpredsjednik Privredne komore, istakao je ocjene privrednika po posebnim oblastima. „U oblasti poreza, pored stope PDV-a, privreda je ocijenila visokom i akcize, dok su stopu poreza na dobit ocijenili umjereno visokom. Privrednici su najmanje zadovoljni visinom lokalnih i naknada izvršiteljima. U oblasti tržišta rada najbolje je ocijenjena minimalna zarada, a izazovi se ogledaju u zakonodavnom okviru, obrazovanju u srednjim stručnim školama, usklađenosti ponude kadrova sa odgovarajućim obrazovnim profilima, zloupotrebi bolovanja”, rekao je Vujović.



Oblast infrastrukture zabilježila je blagi rast. Najlošije su ocijenjeni kvalitet željezničke infrastrukture i avio-povezanost Crne Gore, dok se među bolje ocijenjenim njenim aspektima ističu kvalitet snabdijevanja vodom i električnom energijom, kao i interneta.



„U okviru oblasti administracije, najbolje je ocijenjena carinska, dok preovladava utisak da postoji značajan prostor za unapređenje javne administracije u pogledu transparentnosti i efikasnosti. S tim u vezi, većina privrednika smatra da je neophodna reforma javne administracije”, apostrofirao je potpredsjednik Vujović.



Rezultati istraživanja pokazuju da je ocjena vladavine prava na skoro istom nivou kao prošle godine, uz neznatan pad. Najlošije su ocijenjeni stečajni postupci, poštovanje prava intelektualne svojine, ali i drugi aspekti, što predstavlja vrlo bitne ograničavajuće faktore u podizanju konkurentnosti, ali i privlačenju stranih investicija. Prosječno vrijeme u kojem kupci izmiruju obaveze kompanijama ocijenjeno je najboljom prosječnom ocjenom iz oblasti vladavine prava.



Miljan Šestović, direktor Sektora za istraživanje i analize, istakao je da je u oblasti digitalizacije i digitalne transformacije privreda najbolje ocijenila digitalne servise finansijskog sektora, a u velikoj mjeri su zadovoljni i dostignutim nivoom digitalizovanosti svojih kompanija. Ipak, najviše prostora za unapređenje ove oblasti privrednici prepoznaju u vezi sa digitalnim servisima državnih, kao i organa lokalne samouprave.



Kao moguće rješenje vrlo niskih ocjena u oblasti dostupnosti finansijskih sredstava, privrednici vide formiranje garantnog fonda. „Vrlo niskoj ocjeni oblasti pristupa izvorima finansiranja doprinijele su, prema viđenju privrednika, visoke kamatne stope za investicione kredite, lizing i obrtna sredstva, kao i kolaterali, ponuda izvora finansiranja, obimna dokumentacija potrebna za dobijanje kredita, kao i brzina postupka njihovog odobravanja”, istakao je Šestović.



Privrednici su blago optimistični da će do kraja 2024. godine doći do unapređenja poslovnog ambijenta, što se temelji na pozitivnim očekivanjima kada su u pitanju rezultati, odnosno sveukupno poslovanje. Nešto manje od dvije trećine ispitanika predviđa rast prometa i dobiti, a trećina broja zaposlenih. Polovina anketiranih privrednika smatra da će porasti lični dohoci. Prema očekivanjima privrednika, uslovi za poslovanje 2025. godine će biti bolji od sadašnjih, što pokazuje ocjena koju su dali (2,95), koja predstavlja zadovoljavajući nivo poslovnog ambijenta.

PKCG: Sveukupni poslovni ambijent umjereno nepovoljan

sasa_mujovic_170424_tw1024

Objavljeni podaci Ministarstva finansija, prema riječima Muleškovića, jasno govore da je došlo do pada izvoza i novom povećanju uvoza. 



&#8220;To nam jasno ukazuje da je proizvodnja u Crnoj Gori i dalje na veoma niskom nivou i da se skoro ništa uradilo po tom pitanju, a jačanje crnogorske proizvodnje i crnogorskog proizvoda bi upravo trebao da bude jedan od mehanizama sa kojim bi trebali da se borimo protiv inflacije, što, ako bi pogledali prema ovim podacima, izgleda nije prioritet u ovom periodu&#8221;, tvrdi Mulešković.



Mulešković ukazuje da predstavaljanje spektakularnih rezultata po pitanju izvoza 2022. i 2023. godine zapravo nijesu bili odraz realnih rezultata, zbog toga što smo mi proizveli nešto više ili zbog toga što smo razvili crnogorsku ekonomiju, nego upravo zbog poremećaja na tržištu i što je u tom trenutku Crna Gora imala sreću da iskoristi i priliku da prodaje, na primjer, električnu energiju po mnogo većoj cijeni nego što je proizvodi.



&#8220;I, upravo kad se stabilizovalo tržište, došli smo na to da imamo velikih problema&#8221;, jasan je Mulešković.



POTROŠAČKA POLITIKA DONOSI VELIKE PROBLEME EKONOMIJI



Prema njegovim riječima ako bi sve ove podatke uzeli u razmatranje se rastom bruto društvenog proizvoda od 4,4%, jasno je da mi nismo imali toliki rast ekonomije. 



&#8220;Po prvi put u kvartalu neke godine imamo visinu rezervi koj je velika i čija je razlika u iznosu od 100 miliona u odnosu na prethodnu godinu, što je zapravo i podiglo bruto društveni proizvod, jer po ostalim komponentama bruto društvenog proizvoda, osim zaliha, došlo je do povećanja potrošnje domaćinstava i države a sa druge strane došlo je do pada izvoza i velikog povećanja uvoza, što negativno utiče na visinu bruto društvenog proizvoda, pa je negdje realan rast bio između jedan i po i dva posto&#8221;, pojašnjava Mulešković.



Kako kaže, jasno je da je bruto društveni proizvod rastao, ali veoma ograničeno, zbog povećane potrošnje domaćinstava koja se desila, zbog toga što je došlo do diskriminatornog povećanja minimalne penzije, ali i smanjenja kamantnih stopa i povećanja zaduženosti crnogorske građane i privrede. 



&#8220;Tako da se i dalje vodimo tom potrošačkom politikom koja može da daje kratkoročne rezultate, ali dugoročno ona definitivno donosi velike probleme kako javnim finansijama, tako i velike probleme s životnim standardom svih građana, zbog toga što se pravi još veći jaz između siromašnih i bogatih, jer takva politika izaziva veliku inflaciju kojoj svi svjedočimo&#8221;, pojasnio je on.



CRNA GORA IMA NEPREDVIDIV POSLOVNI AMBIJENT



Što se tiče pada investicija Mulešković kaže da su i one zabilježile pad u odnosu na prvi kvartal 2023. godine, te smatra da će se one donekle ove godine oporaviti i da će biti na većem nivou u odnosu na prošlu godinu, jer podaci za prošlu godinu govore da su investicije u padu za preko 45% odnosu na 2022.godinu. 



&#8220;I moram da priznam da, ukoliko želimo da privučemo nove investicije, moramo da obezbjedimo političku stabilnost i moramo da obezbjedimo predvidivi poslovni ambijent. I dalje u Crnoj Gori nemamo ni jedno ni drugo&#8221;, kaže Mulešković, te dodaje da bez ispunjenja ovih uslov teško možemo računati da će investitori prepoznati Crnu Goru kao popularno mjesto za ulaganje njihovog novca.



Mulešković se nada da će se u narednom periodu&nbsp;Vlada Crne Gore konačno posvetiti realnoj ekonomiji,&nbsp;da će konačno napraviti strategiju razvoja crnogorske ekonomije&nbsp;i da ćemo dobiti jasnu sliku na kako će izgledati poslovni ambijent u Crnoj Gori,&nbsp;jer poslednjih godinu i po dana imamo najave određenih reformi&nbsp;koji bi trebao da se implementiraju za manje od pola godine,&nbsp;a privrednici o tome ne znaju ništa.&nbsp;&nbsp;



&#8220;Na taj način se urušava poslovni ambijent,&nbsp;na taj način se stvara nestabilnost&nbsp;i na taj način se ne privlače, već se tjeraju investitori iz naše zemlje.&nbsp;Nadam se da će se vlada vratiti&nbsp;strateškom upravljanju ekonomijom,&nbsp;donošenju odluka uz konsultacije se privredom&nbsp;i, naravno, da će kompletno taj narativ koji slušamo o investicijama&nbsp;da se konačno desi, jer dosta je bilo priče, sad&nbsp;treba da vidimo djela,&nbsp;i upravo ta djela trebaju da pokrenu crnogorsku ekonomiju&#8221;, zaključio je Mulešković

MULEŠKOVIĆ ZA STANDARD: Vlada se i dalje pogrešno vodi potrošačkom politikom &#8211; za rezultat imamo pad investicija od 45 posto i rast inflacije

Nikola Milović (2)

Funkcioner DPS navodi da je u periodu od 2006. do 2019. bilo preko 11 milijardi eura stranih direktnih investicija (SDI) u Crnoj Gori.



<figure class="wp-block-embed is-type-rich is-provider-twitter wp-block-embed-twitter"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<blockquote class="twitter-tweet" data-width="550" data-dnt="true">Od 2006-2019. preko 11 milijardi eura SDI u 🇲🇪 Zabrinjavajući podaci CBCG januar-jul 2023. godine, neto priliv 286,32 miliona eura, sto je za 40,56% MANJE u odnosu na isti period. Slika i prilika narušenog poslovnog ambijenta u 🇲🇪 <a href="https://t.co/6F7sUTivge">pic.twitter.com/6F7sUTivge</a>&mdash; Nikola Milovic (@MilovicNikola) <a href="https://twitter.com/MilovicNikola/status/1705569310461055194?ref_src=twsrc%5Etfw">September 23, 2023</a></blockquote><script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>
</div></figure>



&#8220;Zabrinjavajući podaci CBCG januar &#8211; jul 2023. godine, neto priliv 286,32 miliona eura, što je za 40,56 odsto manje u odnosu na isti period. Slika i prilika narušenog poslovnog ambijenta u Crnoj Gori&#8221;, napisao je Milović u objavi na društvenoj mreži X.

Milović: Neto priliv SDI za 40 odsto manji u odnosu na isti period prošle godine, slika i prilika narušenog poslovnog ambijenta u Crnoj Gori

Prvi izvještaj koji je prezentovan, urađen od strane Američke privredne komore u Crnoj Gori, pokazao je da njihove članice prepoznaju pad sveukupnog stanja u poslovnom ambijentu Crne Gore. Ono što je zanimljivo je da se ovaj pad bilježi već drugi izvještajni ciklus zaredom. Tako je sveukupna prosječna ocjena poslovnog ambijenta u Crnoj Gori u posljednjem izvještaju iznosila 5,65, što je niže od ocjene iz izvještaja za 2019–2020, koja je iznosila 5,8, usljed globalnog zatvaranja izazvanog pandemijom virusa Covid-19. 



Ocjena poslovnog ambijenta za period 2017–2018 je bila 6,29. Ovo nam govori da je upravo politička nestabilnost, nedovoljna posvećenost reformama, dovelo do toga da upravo strane kompanije vide probleme u poslovnom ambijentu Crne Gore. Nedovoljno ulaganje u IT, nedovoljna digitalizacija servisa države, te politička nestabilnost i nedostatak rješenja u borbi protiv neformalne ekonomije samo su neki od problema koji su prepoznati ovim izvještajem. 



Ubrzo nakon ovog izvještaja, Savjet stranih investitora predstavio je “Bijelu knjigu – Investiciona Klima u Crnoj Gori 2022”. Slično kao i u izvještaju AmChm-a, Indeks lakoće poslovanja u Crnoj Gori za 2022. godinu iznosio je 6.7, što je pad od 0.3 poena u odnosu na 2021. godinu, kada je bio na rekordno visokom nivou. U ovom izvještaju, investitori prepoznaju nestabilnost i nepredvidivost poslovnog ambinenta kao najveći problem, što u značajnoj mjeri povećava zabrinutost oko investicione klime u Crnoj Gori.



 Takođe, kao i u izvještaju AmCham-a, i ovaj izvještaj je prepoznao probleme u vladavini prava i neformalnoj ekonomiji kao ključne za budući razvoj ekonomije Crne Gore. 



Posljednji, Izvještaj Evropske komisije o sprovođenju Vladinog Programa ekonomskih reformi 2023-2025. u Crnoj Gori dodatno je potvrdio određene nalaze prethodnih izvještaja, ali i dodao određene probleme i sugestije za dalji razvoj. 



Ono što Izvještaj potvrđuje, a na šta mi svi ukazujemo je da je budžet za 2022.godinu bio opterećen novim socijalnim transferima i smanjenim porezima koji nisu dobro ciljani. Takođe, ono što ovaj Izvještaj govori je da ne postoji srednjoročna fiskalna strategija, da nije postignut napredak u stranim direktnim investicijama, upravljanju i pregledu poreskih izdataka. Ovo nam u značajnoj mjeri govori da ne postoji strateški i sistemski pristup javnim finansijama, što na srednjem, a kamoli na dugom roku, može biti samo problem. 



Takođe, ono što izvještaj predlaže za kreiranje srednjoročne strategije je da se ozbiljno pristupi specifičnim i dobro ciljanim mjerama fisklane konsolidacije, što bi značilo proširenje poreske osnovice, racionalizacija poreskih izuzeća i stvaranje novih budžetskih prihoda, kako bi se nadoknadili svi izgubljeni prihodi, a nadomjestili upravo oni rashodi koji su prepoznati i u izvještaju kao ne dobro planirani i koji su izazvali veliki rast tekućih rashoda, a što je u stvarnosti dovelo do problema u javnim finansijama, te minimalno izdvajanje sredstava za kapitalne projekte. 



Kao glavne izazove, Izvještaj Evropske komisije navodi: visoki fiskalni deficit, jačanje dugoročne održivosti javnih finansija, napredak u regulativi poslovnog okruženja, predana borba protiv rastuće sive ekonomije i strukturni izazovi tržišta rada. 



Sve ovo nam govori da stanje u poslovnom ambijentu nije dobro i da postoje problemi koje ne treba zaobilaziti, već ukoliko želimo da imamo stvaran rast i dugoročni napredak moramo ozbiljno početi da se bavimo rješavanjem ovih preoznatih problema. Veoma je bitno, što su i ovi izvještaji prepoznali sve probleme na koje i većina stručnjaka iz Crne Gore upozorava, a sa druge strane Vlada ne prepoznaje i ne vidi iste. Ovo su nam jasne smjernice šta bi trebalo raditi u narednom periodu, i gdje bi trebao da bude fokus kako trenutne tako i svih budućih Vlada. 



Održivi rast, uz racionaliaciju javne potrošnje.



Mirza Mulešković

MULEŠKOVIĆ ZA STANDARD: Zašto Vlada ne vidi očigledno &#8211; POSLOVNI AMBIJENT U CG SVE GORI

Kako navode u saopštenju za medije, ovogodišnji Izvještaj AmCham-a predstavlja temeljnu analizu različitih sektora privrede u Crnoj Gori, sa brojnim preporukama koje su dale kompanije članice, njih 49, a koje zapošljavaju preko 5700 osoba i koje su od početka poslovanja u Crnu Goru investirale više od impresivnih 1,75 milijardi eura. Za glavne razloge nezadovoljstva poslovnim ambijentom članice AmCham-a navode političku nestabilnost u zemlji koja snažno pogađa investicije, vladavinu prava i prepreke u stvaranju konkurentnog i fer tržišta, kao i česte izmjene važnih sistemskih zakona koje unose pravnu nesigurnost.



Iz Američke privredne komore poručuju da prioriteti Vlade moraju biti &#8211; sistemski pristup u suzbijanju sive ekonomije; smanjenje jaza između potreba poslodavaca i ponude na tržištu rada kroz modernizaciju obrazovnih programa, kreiranje ekosistema koji podržava koncept cjeloživotnog obrazovanja; prepoznavanje potencijala IKT sektora kao katalizatora crnogorske ekonomije; predvidiva i konkurentna poreska politika.



-AmCham će nastaviti da se odlučno zalaže za proces reformi u zemlji i njeno pridruživanje Evropskoj uniji, kao vodeći glas američkih i drugih investitora u Crnoj Gori. Pretpristupni proces Crne Gore Evropskoj uniji i njeno članstvo u NATO-u čini je privlačnom investicionom destinacijom. Stoga sam uvjerena da će Izvještaj o poslovnom ambijentu biti koristan alat za potencijalne investitore kako bi se upoznali sa investicionim potencijalima Crne Gore iz perspektive sadašnjih investitora, poručila je na promociji Izvještaja predsjednica AmCham-a, gđa Svetlana Vuksanović.



Ambasadorka SAD-a u Crnoj Gori Nj.E. Džudi Rajzing Rajnke istakla je tokom zvaničnog otvaranja da će AmCham-ov Izvještaj ponuditi sveobuhvatan pregled poslovnog ambijenta u Crnoj Gori i služiti kao osnovni alat za potencijalne investitore. I, jednako važno, kazala je, Izvještaj navodi pitanja koja najviše zabrinjavaju poslovnu zajednicu, zajedno s preporukama za donosioce odluka u Vladi i druge aktere.



“Svi mi težimo poslovnom okruženju koje je transparentno, pravedno i predvidljivo. Kompanijama je to neophodno za uspjeh, a i Vladi je to potrebno kako bi privukla nova visokokvalitetna trajna ulaganja koja mogu podstaći ekonomski oporavak i rast zemlje. Izvještaj će ponuditi uvide u to kako do toga stići i kako zajednički možemo doprinijeti da se to postigne,” navela je ambasadorka Rajnke.



Nakon uvodnih izlaganja uslijedio je intervju sa premijerom Crne Gore, gdinom Dritanom Abazovićem, tokom kojeg je premijer ocijenio da Vlada Crne Gore radi sve da stvori povoljan poslovni ambijent, a brojni parametri, poput rekordnih stranih direktnih investicija, najvećeg BDP-a, zaposlenosti i naplate poreza u istoriji, govore u prilog tome.



Kompletan Izvještaj možete pogledati&nbsp;<a href="http://www.amcham.me/advocacy/publications/%20" target="_blank" rel="noreferrer noopener">ovdje</a>.