Siniša Bjeković

Na adresu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Siniše Bjekovića, stigle su 883 pritužbe od početka godine, a čak 360 podnijeli su građani Podgorice.



Bjeković kaže da se najveći broj pritužbi odnosi na rad organa državne uprave dok je za lokalnu samoupravu vezana svega sedmina predmeta.



„To su uglavnom komunalni problemi, kad govorimo o onome na šta ima uticaj lokalna samouprava, tako je bilo i prošli put, radilo se o organima Komunalne inspekcije, organima Komunalne policije jedna je pritužba bila, jedan dio je bio vezan za Skupštinu Glavnog grada i jedan dio za izlazak nadležnosti lokalne samouprave, što je bio predmet našeg postupanja kad je u pitanju imovina na teritoriji Glavnog grada“, kazao je Bjeković.



Ombudsman nema ovlašćenje da ukida, preinačava odluke nadležnih organa već da preispituje povrede ljudskih prava i sloboda, objašnjava Bjeković.



Građane Podgorice iz Gradske RTV pitali su da li znaju koja je funkcija Ombudsmana i koje su njegove nadležnosti.



Komentarišući odgovore sugrađana, Bjeković je zaključio da svako nefunkcionisanje institucija, ne može zamijeniti ombudsman, niti je Ustavom za to ovlašćen.



<ul><li></li></ul>

Ombudsmanu u ovoj godini stigle 833 pritužbe: Najviše žalbi na kršenje prava djece i diskriminaciju

BeFunky-collage-2023-08-03T123559.253-1000x555

“Naime povrijeđeno je pravo na privatnost djece, na zaštitu ličnih podataka koje je Ustavom zagarantovano. Takođe ovakvim postupanjem, zadiranjem u privatni život djeteta, dovodi se u pitanje pravo na porodični život garantovano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama”, navela je zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda&nbsp;Snežana Mijušković.



Zaštitnik pozdravlja održavanje humanitarnih akcija, kojima se popravlja položoj različitih ranjivih kategorija građana i smatra da i djecu od najranijeg uzrasta treba učiti solidarnosti i humanošću.



“Međutim, u svim akcijama treba voditi računa o privatnosti i zaštiti ličnih podataka onih kojima su takve aktivnosti namijenjene, a naročito treba voditi računa o zaštiti podataka o maloljetnim licima, bez obzira na saglasnost roditelja/staratelja”, kazala je Mijušković.



Prikazivanje djece nije nužno da bi humanitarna akcija mogla ostvariti svoj cilj



TV Format „Dnevnica“ (jedan od oblika prikupljanja sredstava za pomoć građanima) koji se dugi niz godina prikazuje na crnogorskim frekvencijama, u poslednjem periodu se prikazuje na javnom servisu Radio televiziji Crne Gore.



Zaštitnik je izvršio uvid u pojedine objavljene emisije koje se nalaze na youtube-u, kao i najave pojedinih emisija (Emisija S08E09, Promo S07E21,…) i ustanovio da je riječ o programskom sadržaju koji je humanitarnog karaktera kojom se prikupljaju novčana sredstva za porodice koje se suočavaju sa materijalnim, kao i zdravstvenim problemima.



Članovi ekipe koja proizvodi program, kao i gost/i koji učestvuje, dolaze u porodicu, razgovaraju sa članovima porodice kojoj doniraju prikupljeni novac. Prethodno gost/i obavlja posao u nekom privrednom društvu predstavljajući djelatnost tog društva, za određenu novčanu naknadu.



Evidentno je, navodi Mijušković, da se u nekim emisijama pojavljuju djeca različitih uzrasta u svojim domovima. Djeca su prikazivana i u pojedinim emisijama koje su objavljene na RTCG-u.



Prikazivanje djece, sa kojim činom u kasnijem životu se djeca se bi saglasila, po mišljenju Zaštitnika, nije nužno da bi humanitarna akcija mogla ostvariti svoj cilj.



RTCG ne uočava eventualne posljedice koje djeca dožive ili mogu doživjeti u vršnjačkim grupama, niti stigmatizaciju koja ih prati zauvjek



“Činjenica je da pojavljivanje djece u bilo kojim emisijama, izaziva kod gledalaca emotivne reakcije. Eksplicitno prikazivanje djece i njihovog porodičnog okruženja i otkrivanja mjesta stanovanja, može višestruko negativno uticati na razvoj djece i njihovu bezbjednost”, kazala je Mijušković.



Podsjeća, da se u konkretnim slučajevima mogla upotrijebiti tehnička mogućnost – zamagljivanje (tzv. blurovanje) lica maloljetnika kako bi se zaštitila njihova privatnost.



“Međutim, postupanjem na ovakav način, djeca se izlažu degradaciji, bivaju obilježena u sredinama u kojima žive, a stiče se utisak da se zloupotrebljavaju zarad profita, odnosno gledanosti”, navodi Mijušković.



RTCG, dodaje ona, kao Javni servis, ne uočava eventualne posljedice koje djeca dožive ili mogu doživjeti u vršnjačkim grupama, niti stigmatizaciju koja ih prati zauvjek.



“Riječ je o posebno osjetljivom pitanju jer, za razliku od odraslih lica, djeca nijesu u zakonskoj mogućnosti da podnose prijave i tužbe zbog povrede svoje privatnosti/dostojanstva, već je to prepušteno njihovim roditeljima/starateljima, koji su u konkretnim slučajevima dali saglasnost da se djeca objavljuju”, kazala je Mijušković.



Podsjeća da je obaveza pružalaca medijskih usluga da vode računa o zaštiti prava maloljetnika kao i regulatornog tijela – AEM-a.



“U ovakvim u sličnim slučajevima, najčešće je objašnjenje da su roditelji/staratelji dali saglasnost za objavljivanje djece”, napominje Mijušković.



Kada je riječ o siromaštvu i porodicama koje se suočavaju sa lošom socio-ekonomskom situacijim, Mijušković ističe da treba imati u vidu i odredbe Porodičnog zakona gdje se navodi da su roditelji dužni da izdržavaju svoju djecu, i da poštuju i štite njihovo dostojanstvo.



“Pomenuti Zakon, takođe, propisuje da su svi dužni da postupaju prema djetetu uz poštovanje njegove ličnosti i individualnosti. Ostaje upitnim da li možda i najbolja namjera roditelja/staratelja i onih koji žele da im pomognu i ostvare određeni cilj koji se želi postući – pomoć u datom trenutku, u kasnijem periodu života djeteta, može negativno uticati na njegov razvoj i dalje životne okolnosti. Može se primjetiti da pomoć namijenjena porodicama sa djecom, u najvećem broju slučajeva, njima kratkoročno rješava određene probleme, a ne i potpuni izlazak iz situacije u kojoj se nalaze”, navodi Mijušković.



Podsjeća da Konvencija o pravima djeteta, kao najvažniji međunarodni pravni akt kojim se štite dječja prava u čl. 16, garantuje svakom djetetu pravo privatnost odnosno na zakonsku zaštitu protiv miješanja u njegovu privatnost, dom i porodicu ili prepisku, kao i zaštitu protiv nezakonitih napada na njegovu čast i ugled.



“Mišljenja smo da u konkretnom slučaju objavljivanje ličnih podataka o djeci, predstavlja nezakonito zadiranje u njihovu privatnost”, ukazuje Mijušković.



RTCG se u svom izjašnjenju poziva na Pravilnik o programskim standardima, gdje se ističe da maloljetnici i ranjive osobe neće biti ispitivani o privatnim stvarima bez pisanog odobrenja roditelja ili staratelja, osim u slučajevima ukazivanja na težak položaj maloljetnih ili ranjivih osoba, a čiji je prvenstveni cilj animiranje javnosti u svrhu obezbjeđenja pomoći.



“Međutim, RTCG prenebregava stav 2 citiranog člana koji propisuje da identitet i lični podaci maloljetnika ili ranjivih osoba ne smiju biti otkriveni u slučajevima kada postoji opravdana sumnja da bi njihovo objavljivanje moglo dovesti do ugrožavanja njihovog interesa ili dostojanstva”, kazala je Mijušković.



RTCG takođe ističe shodno tom Pravilniku, maloljetnici mogu direktno učestvovati ili se uključivati u programske sadržaje uz prethodnu pisanu saglasnost roditelja/staratelja.



“Proizilazi da cilj – prikupljanje sredstava za porodicu opravdava prikazivanje djece i njihovog porodičnog doma uz saglasnost roditelja. Međutim, pomenuti Pravilnik, ne može imati veći normativnu snagu od zakona, koji ovu tematiku tretira na drugačiji način. Takođe veću pravnu snagu imaju i potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava koja, shodno Ustavu Crme Gore, imaju primat nad domaćim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose uređuju drukčije od unutrašnjeg zakonodavstva”, ukazala je Mijušković.



Podsjeća da Zakon o medijima propisuje da su mediji dužni da štite integritet djece, dok Zakon o elektronskim medijima propisuje da su emiteri dužni da poštuju privatnost i dostojanstvo građana i štite integritet maloljenih lica.



Zaštitnik nema mandat da djeluje u odnosu na privatne medije



Zaštitnik primjećuje da je Agencija za elektronske medije, posvetila određenu pažnju ovom problemu, te je periodično pozivala i podsjećala emitere elektronskih medija da sa profesionalnom odgovornošću i nužnim senzibilitetom tretiraju ovu problematiku, uz brigu da se ni na koji način ni u kom detalju maloljetnim i ranjivim osobama ne ugroze prava i interesi.



“Agencija pravilno ističe da svaka slika, video ili audio snimak maloljetnika pripada njihovoj privatnosti, tako da oni imaju pravo da odluče sa kim žele da ga podijele, i da sa stanovišta prava maloljetnika, nije važno da li je njegov zakonski staratelj na to pristao, kao i da objavljivanje slika maloljetnika može da ih dovede u ranjivo stanje odmah ili kasnije u budućnosti (zbog mogućeg ismijavanja ili stigmatizacije), a njihov „digitalni trag” može uticati na njihove buduće mogućnosti za karijeru”, navodi Mijušković.



Činjenica je da su u prethodnom periodu razni emiteri prikazivali ovaj format emisije, takođe sa djecom.



“Međutim, imajući u vidu da Zaštitnik nema mandat da djeluje u odnosu na privatne medije, putem javnih objava apelovao je da mediji o djeci izvještavaju sa pažnjom, poštujući njihovo dostojanstvo, najbolji interes, kao i pravo na zaštitu njihove privatnosti. U konkretnom slučaju, riječ je o javnom emiteru, javnom servisu koji vrši usluge od javnog interesa i finansira se od strane države i tim prije dužan je štititi prava i interese djece”, navodi Mijušković.



Primjećuje se da je i Agencija za elektronske medije stekla dojam da se maloljetnici, u pojedinim emisijama TV formata „Dnevnica”, pojavljuju na način koji može izazvati sumnju da je došlo ili moglo doći do ugrožavanja njihovih prava na dostojanstvo i privatnost.



Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore preporučuje Javnom servisu RTCG&nbsp;da u buduće prilikom emitovanja emisije „Dnevnica“, shodno pozitivnim propisima i najboljem interesu djece, vodi računa o privatnosti i bezbjednosti maloljetnih osoba; da se prilikom prikazivanja humanirarnih akcija, sakupljanja novčane i druge pomoći na javnom servisu, štite integritet i dostojanstvo djece.

Dnevnica krši prava maloljetnika: Djeca se izlažu degradaciji, stiče se utisak da se zloupotrebljavaju zarad gledanosti

1594135408-capture-i_960x600

Bjeković je kazao da saradnja sa UNICEF-om predstavlja jedno od najusješnijih partnerstava institucije, u domaćim ali i međunarodnim okvirima, čemu svjedoče brojni projekti i njihovi rezultati u prethodnom periodu.



&#8211; UNICEF je svojim angažmanom na polju dječjih prava dao veliki doprinos razvoju crnogorskog društva i vjerujemo da će tako biti i u narednom periodu &nbsp;&#8211; rekao je on.



Zaštitnik je predstavio mandat i organizaciju rada institucije, najavivši da će novim aktom o sistematizaciji i izmjenama Zakona o zaštitniku u budućnosti pokušati da dodatno osnaži poziciju institucije u pravnom sistemu i ispuni preporuke i očekivanja međunarodnih mreža i tijela, uključujući i one koje se tiču dječjih prava.



Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori kazao je da je u kratkom periodu od stupanja na funkciju već bio u prilici da sa više adresa čuje o ulozi i značaju institucije Zaštitnika po pitanju promocije, zaštite i unapređenja prava djece u Crnoj Gori.



&#8211; Ombudsman može računati na našu podršku po pitanju ostvarivanja bolje pozicije u sistemu u odnosu na zakonska rješenja i finansije. Očekuje nas izazovan period, posebno u ekonomskom smislu, ali država mora osigurati da budžetska sredstva namijenja za ostvarivanje prava ugroženih grupa sa naglaskom na djecu, i ljudska prava generalno, ostanu zaštićena dugoročno posmatrano &#8211; rekao je Santander.



Govoreći o negativnim efektima izazvanim virusom kovid-19, kao i novoj reorganizaciji funkcionisanja sistema javne uprave u periodu epidemije Santander je ukazao na važnost proaktivne uloge institucija kao što je ombudsman i pronalaska načina da se i u aktuelnim okolnostima ostvari mandat institucije.



&#8211; Epidemija i njeni efekti najteže će pogoditi najranjivije društvene grupe, u koje spadaju i djeca, zbog čega je važnije nego ikada naći način da se bude prisutan na terenu. Možda ne uvijek kroz fizičko prisustvo, već doći do potrebnih informacija multidisciplinarnom saradnjom &#8211; sa socijalnim radnicima, lokalnom zajednicom, civilnim sektorom, resornim ministarstvima i slično &#8211; kazao je on.



Santander je naveo da nezavisna institucija sa ovako širokim mandatom i nadležnostima u promociji i zaštiti ljudskih prava treba da ima adekvatna budžetska sredstva za ostvarenje svog mandata.



Zaštitnik, šef predstavništva UNICEF-a i članovi njihovih timova saglasili su se o važnosti nastavka aktivnosti koje doprinose približavanju djeci &#8220;na njihovom terenu&#8221; i &#8220;njihovim jezikom&#8221; govoreći, što podrazumijeva unapređenje digitalnih platformi i proaktivnog djelovanja na internetu.



Institucija je dobila podršku UNICEF-a za redizajn sajta koji će biti prilagođeniji djeci. Pohvaljen je i koncept dosadašnje aktivnosti Mreže zlatnih savjetnika zaštitnika, koja će nastaviti da se unapređuje, a razgovaralo se i o petogodišnjoj Strategiji za ostvarivanje prava djeteta, problemu porodičnog nasilja kao i važnosti prilagođene komunikacije o svim pitanjima iz oblasti dječjih prava.