Ministar evropskih poslova Mađarske, Janoš Boka, kazao je da će dogovoreno rješenje pripremiti Uniju za izazove naredne godine.



„Uspjeh je što smo bili u mogućnosti da povećamo iznos kohezionih plaćanja i pomoći u slučaju prirodnih katastrofa i obezbijedimo predvidljiv finansijski okvir za zemlje Zapadnog Balkana uključene u pregovore o pristupanju“, naveo je Boka.



Budžet EU za 2025. iznosi 199.438,4 miliona € u ukupnim obavezama i 155.209,3 miliona € u ukupnim plaćanjima kada se uključe izdvajanja predviđena za posebne instrumente izvan višegodinjeg finansijskog okvira.



Poslanici Evropskog parlamenta o budžetu će se izjasniti sjutra na plenarnoj sjednici u Strazburu.

Dogovoren EU budžet za 2025: Predvidljivo finansiranje za Zapadni Balkan

1724423872-kgkg-i_960x600

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić rekao je, uoči predstavljanja Izvještaja Evropske komisije, da će EK predložiti Savjetu EU sastavljanje ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji i pozvao sve političke partije da se fokusiraju na predstojeći proces integracija.



“Moramo prihvatiti pruženu ruku Evropske unije jer se ona više neće pružati. Ovo je prilika koja se daje jednom u 100 godina. Imamo dvije i po godine da završimo pregovore, ali je potrebno da čitav parlament stane iza toga”, rekao je Spajić u Skupštini Crne Gore, tokom premijerskog sata.



Da će prijedlog o ugovoru sa Crnom Gorom biti dio Izvještaja o proširenju, objavio je RTCG, navodeći da će EK predložiti Savjetu osnivanje tehničke radne grupe za sastavljanje ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom u dogledno vrijeme.



Međutim, ta stavka nije bila dio ovog Izvještaja, niti je o ugovoru bilo riječi.



Komesar za proširenje Oliver Varhelji, upitan da li će Komisija predložiti tako nešto Savjetu, kazao je da, jednom kada se dođe do kraja pregovora, slijedi naredni korak.



“Teško je reći, ali nadam se da se nivo posvećenosti Podgorice nastavlja kao što smo vidjeli do sada. Nijesmo još stigli tu. Kada se zatvore sva poglavlja, onda je na redu prijedlog pristupnog pregovora, ali postoji još koraka koje treba preduzeti”, rekao je Varhelji, dodajući da se nada da će se uslovi za to stvoriti čim prije.



Kopman, sa druge strane, ne isključuje mogućnost da takav ugovor bude potpisan.



“Pa, to je očigledno odluka Savjeta. Ali što se mene tiče, oni bi u stvari mogli da počnu vrlo brzo sa izradom relevantnih djelova pristupnog ugovora kada počnemo da zatvaramo poglavlja. Ove dvije stvari mogu ići ruku pod ruku. Ja lično mislim da bi to zaista imalo mnogo smisla. I mi bismo svakako bili spremni da pomognemo u tom pogledu”, rekao je Kopman Pobjedi tokom brifinga na kojem se razmatrao nedavno objavljeni paket proširenja.

Kopman: Pristupni ugovor i zatvaranje poglavlja mogli bi ići ruku pod ruku

EU COUNCIL

Ovaj dokument, juče je proslijeđen Savjetu EU, tačnije Radnoj grupi za proširenje (COELA) koja je na zatvorenom sastanku kojem su prisustvovali predstavnici zemalja članica EU, raspravljala o Crnoj Gori.



Evropska komisija je, u skladu sa pozitivnim ocjenama iz IBARA, predložila i održavanje Međuvladine konferencije sa Crnom Gorom (MVK) krajem juna.



Prema saznanjima Pobjede, od izvora sa sastanka, države članice podržale su održavanje Međuvladine konferencije u junu.



,,Države članice su podržale održavanje MVK u junu. Nastaviće se rad na zajedničkim stavovima EU za poglavlja 23 i 24, koji će postaviti zaključna mjerila za oba poglavlja, pružajući smjernice za budući rad. O detaljima zajedničkog stava EU razgovaraće se sledeće nedelje, kada će razgovori postati i detaljniji&#8221;, rekao je naš izvor sa sastanka.



Da li će se pozitivan IBAR usvojtii i da li će biti održana Međuvladina konferencija sa Crnom Gorom, odlučiće zemlje članice na narednim sastancima COELA, najvjerovatnije iduće nedelje. Kada odluka bude usvojena, ona će biti proslijeđena Odboru stalnih predstavnika vlada država članica pri Evropskoj uniji (COELA) gdje će odluku potvrditi ambasadori.



<h2>Poglavlje 23</h2>



U nacrtu zajedničke pozicije za poglavlje 23 Komisija, u koji je dopisnik RTCG iz Brisela imao uvid, konstatuje da su dalji napori su i dalje potrebni na svim nivoima, uključujući obezbjeđivanje da će neophodni administrativni i izvršni kapaciteti biti uspostavljeni prije pristupanja, i da će se uspostaviti solidna evidencija sprovođenja reformi sa dosljednim, konkretnim i ireverzbilnim rezultatima.



,,Pitanja od posebnog značaja ostaju nezavisnost, odgovornost i djelotvornost pravosuđa, dalji konkretni rezultati u efikasnom sprečavanju i borbi protiv korupcije, uključujući korupciju na visokom nivou, i potpuno poštovanje i sprovođenje osnovnih prava i sloboda&#8221;, navodi se u dokumentu.



U dokumentu se navodi da će Crna Gora privremeno zatvoriti ovo poglavlje kada ispuni mjerila koja se između ostalog, odnose na sprovođenje sveobuhvatne reforme pravosuđa u skladu sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima o nepristrasnosti, nezavisnosti, odgovornosti, efikasnosti, profesionalizmu i kvalitetu.



Konkretno, Crna Gora treba da osigura u zakonu i praksi održivu nezavisnost, odgovornost, profesionalizam, i integritet pravosudnog sistema na svim nivoima, uključujući slobodu i otpornost na pravosudnog sistema na pokušaje neprimjerenog unutrašnjeg i vanjskog uticaja, u skladu sa evropskim standardima i preporukama Venecijanske komisije.



Očekuje se i da Crna Gora osigura kapacitet, nezavisnost, odgovornost i efektivnost samouprave organa pravosuđa, uključujući u pogledu sastava i procesa odlučivanja o Sudskom savjetu, u skladu sa evropskim standardima, kao i efikasan pravosudni sistem, &#8220;sa sudijama i tužiocima koji donose kvalitetne odluke i optužnice u razumnom vremenskom periodu“.



Crna Gora, takođe, treba da uspostavi snažne i efikasne sisteme za sprječavanje i suzbijanje korupcije, uključujući korupciju na visokom nivou. a to mjreilo će biti ispunjeno kada, između ostalog, uspostavi adekvatne operativne kapacitete specijalizovanih organa za borbu protiv korupcije i redovnih pravosudnih institucija za borbu protiv korupcije, uključujući i korupciju na visokom nivou.



,,Pitanja obuhvaćena poglavljem 23 su među fundamentalnim reformama od suštinskog značaja za uspjeh na putu ka EU. Konsolidacija napora u vezi sa privremenim mjerilima mora se nastaviti kako bi se osiguralo da reforme postanu ukorijenjene&#8221;, navodi se u dokumentu.



EU napominje da će biti od suštinske važnosti da Crna Gora uspostavi solidne i uvjerljive rezultate primjene u cjelosti, pokazujući da reforme daju konkretne rezultate, sa opipljivim i nepovratnim uticajima na ove sektore.



<h2>Usvojiti zakon o finansiranju političkih partija</h2>



EU u nacrtu Zajedničke pozicije, između ostalog, apeluje na Crnu Goru da hitno otkloni nedostatke u pravnom okviru koji reguliše finansiranje političkih kampanja i političkih partija i subjekata, na osnovu posvećenosti koju je izrazila Vlada uz međustranačku podršku u Parlamentu, posebno kroz poštovanje preporuka GRECO-a i ODIHR-a da se značajno poveća transparentnost, kontrola potrošnje političkih partija i spriječi zloupotreba državnih resursa.



<h2>Ažurirati birački spisak</h2>



EU poziva Crnu Goru da pojača napore na efikasnom podizanju svijesti o korupciji u javnom sektoru, sprječavanju i rješavanju problema korupcije.



U dokumentu se podsjeća na važnost poštovanja profesionalne i odgovorne javne uprave i promovisanje principa transparentnosti i integriteta uz obezbjeđivanje kvaliteta i principa zasluga, depolitizacije i transparentnosti u zapošljavanju, ocjenjivanju i otpuštanju.



U potpunosti implementirati novo zakonodavstvo u oblasti medija



EU poziva Crnu Goru da u potpunosti implementira novo zakonodavstvo o slobodi izražavanja i medija, da pravilno sprovodi svoj pravni okvir i promoviše prakse koje štite slobodu mišljenja i izražavanja i okruženje koje omogućava slobodu medija.



,,Unija poziva Crnu Goru da adresiraja i osudi svako nasilje, progon, uznemiravanje i zastrašivanje pojedinaca, uključujući novinare i druge medijske aktere i na uspostavljanje evidencije o istraživanju i krivičnm gonjenju slučajeva uključujući primjenu sankcija odvraćanja&#8221;, ističe se u dokumentu



EU naglašava važnost garantovanja nezavisnosti nacionalnog emitera i regulatornog organa za medije, i poziva na dosljednu i efektivnu primjenu pravnog okvira. Crna Gora se poziva da obezbijedi usklađenost sa obavezama iz Evropskog zakona o slobodi medija.



<h2>Poglavlje 24</h2>



U dijelu koji se odnosi na poglavlje 24 pitanja od posebnog značaja uključuju postizanje daljih konkretnih rezultata u efikasnoj borbi protiv organizovanog kriminala, uključujući zapljenu i konačnu konfiskaciju imovine, pranje novca, istrage, saradnju u oblasti zapljene narkotika, usklađivanje vizne politike, kontrola spoljnih granica i efikasno upravljanje migracionim tokovima, uključujući sistem azila koji dobro funkcioniše i borbu protiv neregularnih migracija i krivično gonjenje i razbijanje mreža krijumčarenja migranata.



Navodi se da se ovo poglavlje može privremeno zatvoriti kada se EU saglasi da je ispunjeno više mjerila, među kojima se navodi i uvjeravanje da Crna Gora ostvaruje održive, značajne rezultate u oblasti legalnih i iregularnih migracija, azila i pitanja u vezi sa šengenskom pravnom tekovinom, viznom politikom i kontrolom njene spoljne granice.



Takođe, za zatvaranje poglavlja potrebno je da Crna Gora ima snažne i efikasne sisteme za suzbijanje i prevenciju organizovanog kriminala, vođene principima prevencije, zaštite i reagovanja, kao i da obezbijedi da antiteroristička politika bude u skladu sa pravnom tekovinom EU, vodeći se principima prevencije, zaštite i reagovanja, i njenom efikasnošću u praksi.&nbsp;

Zemlje članice podržale održavanje Međuvladine konferencije sa Crnom Gorom, o IBAR-u iduće nedelje

&#8220;Fronteks ima važnu ulogu u obezbjeđivanju bezbjednih granica EU. Jača saradnja Fronteksa i Crne Gore će poboljšati bezbjednost na spoljnim granicama EU. Zahvaljujući sporazumu, Fronteks će moći da pomogne Crnoj Gori u upravljanju migracionim tokovima, suzbijanju ilegalne imigracije i suzbijanju prekograničnog kriminala&#8221;, kazao je švedski ministar pravde Gunar Stromer.



Od usvajanja nove uredbe Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu 2019. godine, Fronteks može pomoći zemljama sa kojima potpisuje sporazume na celoj teritoriji, a ne samo u regionima koji se graniče sa EU, kao što je bio slučaj sa prethodnim mandatom.



Uredba takođe omogućava osoblju Fronteksa da vrši izvršna ovlašćenja, kao što su granične provjere i registracija lica.



Sporazum će se privremeno primjenjivati od 1. jula 2023. Nakon što Evropski parlament da saglasnost na sporazum, Savjet ga može konačno zaključiti.

Fronteks od 1. jula na crnogorskim granicama

“Đurović je istakla da joj predstavlja zadovoljstvo što je dobila priliku da se obrati i zahvalila domaćinu Švedskoj na predstavljanju prioriteta i sveobuhvatnog plana polugodišnjeg predsjedavanja ove države”, saopšteno je iz njenog Kabineta.



Od izuzetnog je značaja da i u novonastalim geopolitičkim okolnostima Švedska i ostale zemlje članice EU zadrže pravilnu percepciju važnosti politike proširenja, istakla je predsjednica Đurović i naglasila da je budućnost Crne Gore u Evropskoj uniji.



“Skoro 80 odsto građana Crne Gore žele biti dio Evropske unije, zbog čega članstvo Crne Gore u EU ne smije biti dovedeno u pitanje, posebno imajući u vidu očekivanja građana, zapadnih partnera, ali i dešavanja na tlu Evrope” istakla je predsjednica Skupštine.



Ona je uvjerila učesnike ovog događaja da smo svjesni unutrašnjih problema sa kojima se trenutno suočavamo, te da će Crna Gora uskoro napraviti iskorak u pravcu pridruživanja EU i ponovo postati pozitivna priča u Briselu, Stokholmu i ostalim evropskim prijestonicama.



Domaćin inauguracije bio je predsjednik švedskog parlamenta (Riksdag) Andreas Norlen, a učesnici su bili predsjednici parlamenata država članica i zemalja kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.



“Četiri ključna prioriteta tokom švedskog predsjedavanja biće: Bezbjednost i jedinstvo; Konkurentnost; Zelena i energetska tranzicija i Demokratske vrijednosti i vladavina prava”, navodi se u saopštenju.

Đurović na digitalnoj inauguraciji parlamentarne dimenzije švedskog predsjedavanja Savjetu Evropske unije

Na Ministarskom forumu za pravosuđe i unutrašnje poslove Zapadnog Balkana koji je održan od 3. do 4. novembra 2022. godine, partneri sa Zapadnog Balkana obavezali su se da će svoju viznu politiku brzo uskladiti sa viznom politikom EU, navedeno je.



“To je uključivalo konkretnu posvećenost Srbije i Crne Gore da ukine nekoliko bezviznih režima do kraja 2022. godine”, navodi se u saopštenju Savjeta EU.



Pored toga, EU i partneri sa Zapadnog Balkana istakli su potrebu za jačanjem saradnje sa relevantnim avio-kompanijama, kao i sa zemljama porijekla po pitanju migracija.



“Ove mjere su ključne za rješavanje zloupotreba koje trenutno utiču na sisteme migracija i azila u mnogim državama članicama EU, kao i za ukupno efikasno funkcionisanje i održivost bezviznih režima između Zapadnog Balkana i EU. Evropska unija blisko sarađuje sa partnerima sa Zapadnog Balkana u svim oblastima upravljanja migracijama kako bi razvili i uskladili svoje sisteme sa standardima EU”, piše u saopštenju.



Ističe se da EU veoma aktivno sarađuje sa zemljama koje nisu članice EU. posebno kroz sporazume i aranžmane o ponovnom prihvatu.

Crna Gora se obavezala da ukine bezvizne režime do kraja 2022.

coe_Palais_41087_05

To se navodi u zajedničkom saopštenju o isključenju Ruske Federacije iz Savjeta Evrope, koje su u utorak uveče objavili predsjedavajući Komiteta ministara Savjeta Evrope italijanski ministar spoljnih poslova Luiđi di Maio, predsjednik Parlamentarne skupštine SE Tini Koks i generalna sekretarka te organizacije Marija Pejčinović Burić, prenio je FoNet.



Podsjeća se da je Savjet Evrope u više navrata izrazio odlučnu osudu ruske agresije na Ukrajinu i dodaje da je ta neopravdana i neizvazvana agresija dovela do odluke da se pokrene procedura o isključenju Ruske Federacije iz Savjeta Evrope



<figure class="wp-block-embed-twitter wp-block-embed is-type-rich is-provider-twitter"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<blockquote class="twitter-tweet" data-width="550" data-dnt="true">Council of Europe leaders make joint statement on the exclusion of the Russian Federation from the Council of Europe <a href="https://t.co/x94risj0h3">https://t.co/x94risj0h3</a>&mdash; Council of Europe (@coe) <a href="https://twitter.com/coe/status/1503843594091778051?ref_src=twsrc%5Etfw">March 15, 2022</a></blockquote><script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>
</div></figure>



Isitče se da su akcijama u Ukrajini ruske vlasti uskratile ruskom narodu dobrobiti najnaprednijeg sistema zaštite ljudskih prava u svijetu, uključujući i nadležnosti Evropskog suda za ljudska prava i drugih konvencija.



Izražava se solidarnsot sa ruskim narodom za koga se veruje da deli demokratske vrijednosti i želju da ostane dio evropske porodice, kojoj pripada i najavljuje puna podrška ukrajinskom narodu u borbi protiv agresora.



&#8221;Važno je da u ovim teškim vremenima Evropa ostane čvrsta i ujedinjena uz Ukrajinu, njene vlasti i ukrajinski narod&#8221;, zaključuje se u saopštenju lidera Savjeta Evrope.



Savjet Evrope čini 47 evropskih država, uključujući 27 država Evropske unije. Osnovan je 1949. godine i vodeća je evropska institucija za zaštitu ljudskih prava. Sve članice Saveta potpisnice su Evropske konvencije o ljudskim pravima kojom se propisuje poštovanje ljudskih prava, demokratije i vladavine prava i o čijem se sprovođenju stara Evropski sud za ljudska prava.

Pokrenut proces isključenja Rusije iz PS Savjeta Evrope

Pored Crne Gore, uklanjaju se i Izrael, Kosovo, Liban, Sjeverna Makedonija i Sjedinjene Američke Države.



Kako je navedeno u preporuci Savjeta EU, ova lista će se i dalje redovno pregledavati i u zavisnosti od slučaja ažurirati.



Odluka vlada EU znači da će se putnici iz ovih država vjerovatno suočiti sa strožim kontrolama, poput testova na kovid-19 i karantina.



“Kriterijumi za određivanje trećih zemalja za koje bi trebalo ukinuti trenutno ograničenje putovanja ažurirani su 20. maja 2021. Oni pokrivaju epidemiološku situaciju i ukupni odgovor na kovid-19, kao i pouzdanost dostupnih informacija i izvora podataka. Uzajamnost takođe treba uzeti u obzir od slučaja do slučaja”,navedeno je u saopštenju.



Savjet je, kako je napisano, 30. juna 2020. usvojio preporuku o postepenom ukidanju privremenih ograničenja za putovanja koja nisu neophodna u EU.



Ova preporuka je uključivala početnu listu zemalja za koje bi države članice trebalo početi s ukidanjem ograničenja putovanja na vanjskim granicama. Lista se redovno pregledava i u zavisnosti od slučaja ažurira.



“Savjet je 20. maja usvojio izmjenu i dopune kako bi se odgovorilo na tekuće kampanje vakcinacije uvođenjem određenih izuzeća za vakcinisane osobe i ublažavanjem kriterijuma za ukidanje ograničenja za treće zemlje. Istovremeno, izmjene i dopune uzimaju u obzir moguće rizike koje predstavljaju nove varijante postavljanjem mehanizma kočnice za hitne slučajeve kako bi se brzo reagovalo na pojavu varijante od interesa ili zabrinutosti u trećoj zemlji”,istaknuto je u saopštenju.

EU uklonila Crnu Goru sa liste sigurnih putovanja

germania

Iz dokumenta o predsjedavanju Njemačke ima dio i o zemljama Balkana. 



&#8220;Pozivamo na vjerodostojnu perspektivu priključenja Evropskoj uniji zemljama zapadnog Balkana. Njihovo približavanje EU je u interesu i zapadnog Balkana, ali i u vlastitom strateškom interesu EU. Mi se aktivno bavimo pristupnim pregovorima sa Srbijom i Crnom Gorom i pripremamo za početak pregovora o pristupanju s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, izrađujući pregovarački okvir za ove dvije zemlje, uzimajući u obzir novu metodologiju proširenja&#8221;, stoji u dokumentu.



Dalje se navodi da Njemačka ima posebnu odgovornost za zemlje zapadnog Balkana.



&#8220;Kao i za naše južno i istočno susjedstvo i susjedni kontinent Afriku. Samo ako EU učinkovito i vidljivo pokaže sposobnost da djeluje i doda vrijednost u naporima da prevlada pandemiju COVID-19 i sveobuhvatno ojača sisteme za sprečavanje kriza u svim zemljama, Odbor će moći nastupiti kao vjerodostojan glumac na globalnoj pozornica&#8221;, ističe se u dokumentu.