IJZ-2

Evropska nedjelja testiranja potiče od inicijative „HIV in Europe“ i sprovodi se od 2013. godine, a od 2015. godine je proširena i na hepatitise. Inicijativa obezbjeđuje platformu za razmjenu aktivnosti na polju unapređenja rane dijagnostike i terapije HIV-a i hepatitisa u evropskom regionu.



Institut za javno zdravlje Crne Gore se, i ove godine, pridružuje organizacijama, institucijama i ključnim liderima širom Evrope u obilježavanju ove inicijative sa ciljem podizanja svijesti o značaju testiranja i ranog otkrivanja HIV, hepatitis B i hepatitis C infekcija, ali i drugih polno prenosivih infekcija.



&#8220;Broj osoba koje su kasno dijagnostikovane ili nisu ni svjesne da su inficirane HIV-om i/ili virusnim hepatitisima je i dalje veoma značajan i potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se testiranje učinilo pristupačnije onima koji su u najvećem riziku od infekcija i omogućilo rano započinjanje terapije. Pravovremena dijagnoza i rano liječenje imaju osim uticaja na pojedinca i veliki javnozdravstveni značaj jer se liječenjem smanjuje mogućnost prenošenja infekcije na neinficirane osobe&#8221;, poručuju iz Instituta.



U cilju obilježavanja ove akcije, Institut za javno zdravlje Crne Gore sprovodi nedjeljnu akciju savjetovanja i testiranja na HIV, hepatitis B, hepatitis C i sifilis. Akcija testiranja će se sprovoditi u periodu od 18. do 25. novembra u prostorijama Savjetovališta za HIV u Centru za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti Instituta za javno zdravlje Crne Gore i na terenu (prostorije Kancelarije za prevenciju zavisnosti &#8211; Sekretarijat za socijalno staranje Glavnog grada i Drop in centri NVO koje pružaju preventivne servise populacijama u povećanom riziku) po sledećem rasporedu:



Testiranje na HIV, hepatitis B, hepatitis C i sifilis je besplatno, nije potrebna zdravstvena knjižica, koriste se brzi testovi, uzorak krvi iz jagodice prsta i rezultati su gotovi za najviše 30 minuta, ističu iz Instituta.



Šalju ključne poruke za opštu populaciju:



<ul><li>Bolje je saznati svoj HIV / hepatitis status što ranije, jer rano započinjanje liječenja sprječava razvoj zdravstvenih komplikacija, poboljšava kvalitet života, produžuje očekivano trajanje života, a kod infekcije hepatitisom C može dovesti i do izliječenja.</li><li>Liječenje smanjuje mogućnost prenosa infekcija na neinficirane osobe.</li><li>Hepatitis B infekcija se može prevenirati vakcinacijom protiv hepatitisa B.</li><li>Prilikom testiranja na HIV / hepatitis, zdravstveni radnici poštuju etički kodeks koji sačinjavaju: pristanak na testiranje, povjerljivost, korektno savjetovanje uz saopštavanje rezultata testa i upućivanje na liječenje uz promociju zaštite ljudskih prava osoba koje su inficirane HIV-om i hepatitisom.</li></ul>

IJZ počinje akciju savjetovanja i testiranja na HIV, hepatitise B i C i sifilis

luka_bar_1_030323_tw1024-850x556

To je potvrđeno Primorskom portalu u sindikatu Luke Bar.



Kako piše taj medij, zahtjev sindikata je sasvim opravdan jer je činjenica da se na gatovima Luke Bar mnogo duže obavlja pretovar rasutih tereta, na radnim mjestima sa povećanim rizikom, nego u privatizovanoj kompaniji Port of Adria.



Primorskom portalu su u sindikatu naveli da je kroz dosadašnje razgovore sa menadžmentom Luke Bar iskazana spremnost da se lučko-transportnim radnicima obezbijedi sva potrebna zaštita na radu po propisanim standardima.



Poslodavac u Port of Adria (PoA) je, kako se dalje navodi u tekstu Primorskog portala, prvi na lučkom području zahtijevao i sproveo ovu vrstu biološkog monitoringa zaposlenih uz redovne sistematske preglede radnika na Medicini rada u Domu zdravlja Bar. U privatnoj laboratoriji u Baru su rađene laboratorijske analize i od 63 testirana radnika preduzeća PoA, kod njih 58 utvrđeno je prisustvo olova u krvi veće od referentne koja iznosi 28. Nakon ovih rezultata, iz PoA su saopštili da će svi zaposleni u ovoj kompaniji biti testirani na prisustvo teških metala.



Prva grupa radnika kompanije „Port of Adria“ kod kojih su laboratorijski rezultati potvrdili prisustvo uvećane koncentracije olova u krvi, pošto su pregledani u Kliničkom centru Crne Gore, sinoć su otputovali u Beograd.



Predsjednik Sindikalne organizacije zaposlenih u „Port of Adria“ Zoran Martinović kazao je da je šest radnika upućeno na Institut „Dr Dragomir Karajović“, specijalizovanu ustanovu za medicinu rada i zaštitu stanovništva od jonizujućeg zračenja i profesionalne toksikologije.

Radnici državne kompanije AD Luka Bar zahtijevaju testiranje na prisustvo teških metala

Iz Port of Adria kazali su da u skladu sa crnogorskim pravnim propisima, Aktom o procjeni rizika, zaposleni u toj kompaniji, koji rade na radnim mjestima sa povećanim rizikom, prolaze godišnje ljekarske preglede kako bi se utvrdila njihova sposobnost za obavljanje radnih zadataka.



Navodi se da je iz tog razloga, Port of Adria potpisala ugovor sa Medicinom rada (u ovom slučaju Dom zdravlja u Baru, Medicina rada) za sprovođenje tih godišnjih ljekarskih pregleda.



Kako se dodaje, vrstu pregleda i potrebne testove ne određuje poslodavac, već Medicina rada, koja ima sve relevantne informacije o radnim mjestima (dostavljeni opisi poslova) i vrsti tereta kojim zaposleni rukuju.



“Port of Adria je obezbijedila, i nastavlja da obezbjeđuje, svim zaposlenima, naročito onima na radnim mjestima sa povećanim rizikom, odgovarajuću zaštitnu opremu koju su dužni da koriste tokom rada”, kaže se u saopštenju.



To, kako se dodaje, uključuje izdavanje maski, rukavica i jednokratnih odijela za rukovanje opasnim teretom prilikom svakog takvog zadatka.



“Port of Adria je takođe obučila zaposlene o bezbjednim radnim praksama, kroz ovlašćenu organizaciju, sa posebnim naglaskom na rad s opasnim materijama, za šta su položili državne ispite”, navodi se u saopštenju Port of Adria.



Iz te kompanije su rekli da su pored toga u skladištima postavljeni znaci upozorenja i bezbjednosna uputstva za rukovanje opasnim materijama.



“Što se tiče godišnjih ljekarskih pregleda, Medicina rada do sada nije imala tehničke mogućnosti za obavljanje detaljnih analiza krvi (kao što su testovi na prisustvo teških metala)”, kaže se u saopštenju Port of Adria.



Oni su naveli da, poput mnogih drugih sličnih poslodavaca, očekuju da relevantne državne institucije obezbijede odgovarajuće stručne institucije i tehničke mogućnosti za sprovođenje adekvatnih testova.



“Imajući u vidu nedostatak testova, Port of Adria je samostalno preduzela inicijativu da zaštiti zdravlje svojih zaposlenih, i pored godišnjih pregleda koje sprovodi Medicina rada, potpisala ugovor sa privatnom klinikom u Baru i ugovorila da zaposleni budu podvrgnuti testovima na prisustvo teških metala”, navodi se u saopštenju.



Dodaje se da nakon što su rezultati pokazali da određeni zaposleni imaju nivo teških metala u krvi znatno iznad dozvoljene granice, Port of Adria je konsultovala kliniku i dogovorila dodatne testove u Berlinu koji će ukazati na sljedeće korake – moguće liječenje i neophodne terapije ako bude bilo potrebno.



“Tek nakon što su sve ove informacije bile dostupne Port of Adria je organizovala sastanak sa predstavnicima sindikata kako bi ih informisao o situaciji i planovima da se pronađe najbolje rješenje za zdravlje zaposlenih”, kaže se u saopštenju Port of Adria.



Oni su dodali da su poslali pisane obavijesti Domu zdravlja Bar (Medicina rada) i Inspekciji za zaštitu i zdravlje na radu o cijeloj situaciji, jer je, kako se dodaje, to osnovna odgovornost državnih institucija.



“Da obezbijede mjere, stručne institucije i medicinske tehničke mogućnosti za zaštitu javnog zdravlja, kako bi poslodavci i zaposleni mogli da imaju koristi od ovih mjera za zdravlje i sigurnost zaposlenih”, dodaje se u saopštenju.



Iz Port of Adria kazali su da se raznim vrstama rasutih tereta (koji mogu negativno uticati na zdravlje zaposlenih ili bilo koga ko radi na području barske luke) u Luci Bar rukuje već 50 godina, i da je ovo prvi put da je jedan poslodavac na lučkom području zahtijevao i sproveo tu vrstu biološkog monitoringa zaposlenih.



Oni su naveli da namjeravaju da testiraju sve zaposlene.



A, kako se dodaje, predlažu da se to testiranje obavi za sve zaposlene i trećih osoba koja rade na cijelom području luke, a ne samo u dijelu Port of Adria.



Iz te kompanije su napomenuli da nijedan zaposleni nije prijavio simptome trovanja, osjećaj slabosti ili bilo kakve zdravstvene probleme povezane sa ovom vrstom rada.



“Međutim, bez obzira na to, Port of Adria je odmah prestala da angažuje sve zaposlene u istovaru i utovaru ovog tereta kako bi se spriječila dalja izloženost”, kaže se u saopštenju.

Port of Adria: Testiraćemo sve zaposlene, obustavljen istovar i utovar tereta

d2fcdc70935fbcd4377c19c69f5254f5

“Uzorkovanja i testiranja na Q groznicu će se vršiti isključivo na farmama na kojima je od strane farmera i veterinara primijećena određena patologija u datom momentu (pobačaji, višednevne povišene temperature, bronhopneumonije). Na tim gazdinstvima, ukoliko se potvrdi Q groznica, sprovodiće se sve mjere u skladu sa važećom Naredbom za sprečavanje pojave, otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje zarazne bolesti Q groznica kod goveda”, navodi se u saopštenju.



Uprava će, kako su kazali, organizovati epizootiološko ispitivanje na kontaktnim gazdinstvima, a na osnovu individualnih uviđaja razmatraće i predlagaće se mjere na svakom konkretnom gazdinstvu.



“Dalje mjere, potencijalna uzorkovanja, testiranja i preporuke će se donositi u skladu sa kliničkim indikacijama i epizootiološkom situacijom na terenu”, navode u saopštenju.



Od Uprave se, kako kažu, očekuju i zahtijevaju određene odluke koje su u neskladu sa stručnim saznanjima, dobrom veterinarskom praksom i generalno praksom u svijetu.



“Q groznica nije naročito opasna zarazna bolest, nije bolest sa A liste evropskog zakonodavstva, niti je isto prepoznaje, i nije stručno utemeljeno testirati gazdinstva na kojima se nije javila patologija ili klinička slika koja se može vezati za Q groznicu. S obzirom na njenu ubikvitarnost, prisustvo u okolini decenijama, te zastupljenost na ovim prostorima, kao i u cijelom svijetu, takav korak u ovom trenutku nije opravdan. Na onim gazdinstvima, na kojima Q groznica pravi određenu problematiku, sprovode se redovno mjere u cilju njenog suzbijanja i kontrole”, ističu u saopštenju.



Još jednom naglašavaju da su se propisane mjere pravovremeno poštovale i sprovodile od strane onih koji sada vrše pritiske, kao i lokalnih samouprava, svi napori suzbijanja ove zarazne bolesti do sada bi dali pozitivne rezultate.



Uprava apeluje na sve da uz pridržavanje svih tačaka Naredbe, koje uključuju i sprovođenje biosigurnosnih mjera na gazdinstvu, te uz sprovođenje redovne dijagnostike i uklanjanja pozitivnih jedinki iz zapata, mora dovesti do smanjenja prevalence oboljenja i stavljanja pod kontrolu situacije na zaraženim gazdinstvima.



Uprava poziva Udruženje stočara Danilovgrad, zajedno sa svim ostalim organizacijama i pojedincima, koji prijete protestima i blokadama, da doprinesu rješavanju nastale situacije kroz proaktivno djelovanje u vidu suzdržavanja od širenja panike, ulaganja napora da u saradnji sa lokalnom samoupravom pronađu adekvatnu lokaciju za neškodljivo uklanjanje leševa i sprovođenje mjera.



Uprava apeluje na lokalne samouprave da se prema nastaloj situaciji, u kojoj držaoci životinja odbijaju saradnju za zakopavanje leševa na vlastitom zemljištu ophode u skladu sa svojim zakonskim obavezama i zaključcima Vlade, bez odlaganja odrede lokaciju za neškodljivo uklanjanje, čiji su kriterijumi dostavljeni lokalnim samoupravama.



“Proritet u trenutnoj situaciji je rješavanje inficiranih gazdinstava, na kojima životinje borave već duže vrijeme, bez mogućnosti da se neškodljivo uklone i na taj način doprinese smanjenju, odnosno gašenju žarišta”, navodi Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.



Uprava apeluje i na građanstvo, da svojim činjenjem ne utiče direktno na širenje zaraze, odnosno odlaganje izvršenja mjera, što umnogome znači produžavanje situacije u kojoj se nalazimo.



“Kada su svi kriterijumi propisani za mjesto zakopavanja ispoštovani od strane lokalne samouprave, ne postoji bojazan po ekološke posledice, raznošenje zaraze, ili bilo koji drugi vid ugrožavanja javnog zdravlja. Zakopavanje usmrćenih životinja je jedan od glavnih načina njihovog neškodljivog uklanjanja i kada se ispoštuju svi principi ne predstavlja opasnost. Suprotno, spriječavanje zakopavanja leševa eutanaziranih životinja ili njihovo otkopavanje direktno doprinosi bržem širenju zarazne bolesti”, zaključuje se u saopštenju.

Testiranja na kju groznicu samo na farmama na kojima je primijećena određena patologija

Komisiju koja će sprovoditi procjenu grla čine veterinarski inspektori i zaposleni u savjetodavnoj službi iz oblasti stočarske proizvodnje.



<ul><li>&#8220;O konačnoj procjeni možemo govoriti kada budu testirane sve farme na kojima postoji potencijalna mogućnost da se ova bolest pojavi i nakon toga u skladu sa naredbom kada se utvrdi ukupan broj eutanaziranih grla&#8221;, kazali su iz MPVŠ.</li></ul>



Nijesu dali odgovor na pitanje da li postoji projekcija koliko bi po grlu u prosjeku mogla da iznosi naknada štete. Nije nam rečeno ni kada je posljednji put došlo do značajnijeg širenja kju groznici niti koliko je tada štete nadoknađeno stočarima.



Nezadovoljan načinom na koji se institucije bave ovim, za stočare, ali i stanovništvo, velikim problemom, predsjednik Udruženja stočara Danilovgrada Vlado Lakić tvrdi da je posljednjih dvadeset godina bilo mjera eutanazije ili sanitarnog klanja životinja kod kojih je utvrđeno prisustvo specifičnih antitijela na bakteriju coxiella burnetii koja izaziva kju groznicu, ali ne i nakon 2018. godine.



<ul><li>&#8220;Od tada pa do danas ova zaraza je bila van kontrole. Dakle, jednim dijelom je odgovoran prethodni menadžment Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove na čelu sa Vesnom Daković, a od 2020. godine menadžment na čijem je čelu Vladimir Đaković&#8221;, tvrdi Lakić.</li></ul>



Na pitanje Pobjede &#8211; čija je bila odgovornost da se ova bolest drži pod kontrolom, iz MPŠV nijesmo dobili odgovor. Zakoni o veterini i bezbjednosti hrane propisuju obavezu izrade kriznih planove u tekućoj godini za sljedeću, ali, tvrdi Lakić, to nikada nijesu učinili, a ta mjera nije čak ni predviđena Agrobužetom.



<ul><li>&#8220;Kada je riječ o šteti koju će pretrpjeti stočari, ona je različita i zavisi od više činilaca, a što se više bude kasnilo sa uvozom novih muznih grla, šteta će biti veća. Na dnevnom nivou, šteta se kreće od pet do sedam eura po muznom grlu i to u vidu izgubljene dobiti za mlijeko, a ako se na sve to doda i izgubljeno tele, zatim đubre i sve ostalo, možemo zaključiti da je šteta mnogo veća. Za taj dio se prave svi neupućeni&#8221;, kazao je Lakić.</li></ul>



Lakić je, kako je naveo, zato i tražio i lično i u ime Udruženja, da nadležni podnesu ostavke i sektor prepuste ,,umnim i stručnijim ljudima koji imaju viziju razvoja ukupne poljoprivrede kao strateške grane razvoja u Crnoj Gori“.



<ul><li>&#8220;Trebaće vremena da se ova zaraza iščisti i ono što imamo na terenu je mali broj testiranih farmi. Uputili smo urgenciju da se angažuje sve raspoloživo ljudstvo iz veterinarske struke i uputi u Danilovgrad i Nikšić kako bismo obuhvatili što veći broj farmi i utvrdili epidemiološku sliku na terenu, ali od toga nema ništa&#8221;, kazao je Lakić.</li></ul>



Optužuje nadležne da neznanje, nestručnost i neodgovornost prikrivaju prijetnjama stočarima koji iznose stvarno stanje.



<ul><li>&#8220;Ministar Vladimir Joković je kazao kako bi neko da se okoristi o ovu situaciju. Pozivam ga da javno kaže ko su ti stočari&#8221;, poručio je Lakić.</li></ul>



Iz Uprave je prije nekoliko dana saopšteno da sprovode sve zakonski propisane mjere, te da su od 1. juna testirali 785 grla na osam farmi koje se bavi proizvodnjom mlijeka.



<ul><li>&#8220;Trenutni serološki nalazi potvrđuju da kod 203 grla postoji sumnja na prisustvo bolesti (prisustvo antitijela), dok je kod njih devet PCR testom u mlijeku, drugim izlučevinama ili analizom tkiva utvrđeno da infekcija postoji. Do sada je eutanazirano 59 grla sa pozitivnim PCR nalazom ili izraženim kliničkim simptomima, dok eutanaziju čeka još sedam grla i ona će biti sprovedena odmah po dobijanju informacije od opština Nikšić i Danilovgrad o obezbijeđenoj lokaciji za neškodljivo uklanjanje&#8221;, saopšteno je iz Uprave prošle srijede.</li></ul>



Ministar Vladimir Joković je kazao da će država pomoći stočarima, dodajući da će učiniti sve da im nadoknade štetu.



<ul><li>&#8220;Dobićete onoliko kolika je procijenjena vrijednost. Ako neko misli da na ovome zaradi, to je nemoguće. Ovdje smo svi gubitnici&#8221;, kazao je Joković na konferenciji za medije prošle sedmice.</li></ul>



U međuvremenu je, osim kod zaraženih krava, kju groznica potvrđena i kod dvije osobe u Danilovgradu. Iz Instituta za javno zdravlje je saopšteno da su serološki rezultati ukazali na ovu infekciju, ali da u trenutku testiranja ove osobe nijesu prijavile tegobe, ali su ukazale da su u prethodnih mjesec dana imale simptome koji odgovaraju ovom oboljenju.

Stočari tvrde da je kju groznica van kontrole od 2018. i da je mali broj testiranih farmi

meta-6946715_1280

Sve je prošlo bez najave i objašnjenja, a milioni korisnika na Zapadnom Balkanu nisu ni obaviješteni o novoj Metinoj “Politici privatnosti”, koja je objavljena 26. juna.



U dokumentu koji je analizirao Radio Slobodna Evropa (RSE), kompanija Meta navodi pokretanje nove usluge – a to je mogućnost kreiranje teksta, zvuka, slika i video zapisa putem vještačke inteligencije.



Meta prikuplja javno objavljene sadržaje koje korisnici dijele kroz platforme kompanije tako da će se nova usluga koju pruža kroz razvoj vještačke inteligencije nadovezati uz ovu praksu.



O vijestima korisnici Zapadnog Balkana nisu upoznati, dok su državljani Evropske unije prilikom logovanja na platforme dobili upozorenje da se politika mijenja, pa potom i opciju da podatke povuku iz planiranog treninga vještačke inteligencije.



Kada se sve stavi u kontekst sa lokalnim zakonima u regionu, Meta je bila u obavezi da istu opciju ponudi i korisnicima u Sjevernoj Makedoniji, na Kosovu, u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.



Zakonska rješenja postoje u zemljama Balkana i uglavnom su usklađena sa evropskim kada je u pitanju obrada ličnih podataka, pokazuje analiza RSE.



Međutim, institucije nadležne da zaštite podataka o ličnosti u ovim zemljama nemaju mnogo instrumenata da reaguju, kažu njihovi predstavnici za RSE.



Kao jedan od najvećih problema navode da Meta nije ni imenovala predstavnike u zemljama Balkana sa kojim bi institucije sarađivale.



Istovremeno, Meta nije odgovorila na pitanja Radija Slobodna Evropa o promjenama politike privatnosti i efektima koje ima na korisnike iz Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova.



Šta donosi nova politika Mete?



Politika privatnosti predstavlja svojevrsni ugovor između korisnika platforme i kompanije koja pruža različite digitalne proizvode i usluge.



Koje sve podatke prikuplja i na koji način ih digitalna platforma obrađuje, najvažniji je dio ovog dokumenata. Meta svoju politiku mijenja upravo u ovim važnim djelovima.



Razvoj vještačke inteligencije prvi put navodi se kao razlog obrade podataka korisnika Mete, pokazuje analiza Politike privatnosti koja je dostupna javnosti kroz Metinu platformu Facebook.



Naime, u dijelu politike “Kako i zašto procesuiramo vaše podatke” kompanija Meta, sa jedne strane navodi niz usluga i proizvoda koje pruža, a sa druge različite vrste podataka korisnika koje prikuplja u te svrhe.



Kako se navodi u dokumentu, u pitanju su javno objavljeni sadržaji koje korisnici ostavljaju na platformama kao što su podaci sa profila, ime, korisničko ime, profilna fotografija, potom komentari na društvenim mrežama, ali i video i audio sadržaji koji se javno dijele.



Meta prikuplja i podatke o sadržaju kojem korisnici pružaju pažnju, tj. prikuplja podatke kako se na različite sadržaje reaguje, koje je vrijeme korišćenja i učestalost interakcija na pojedinim mrežama koje kontroliše Meta.



Spisak se tu ne zaustavlja pa se pominju i “poruke koje šaljete i primate, uključujući njihov sadržaj, u skladu sa važećim zakonima”, kao i podatke o uređajima sa kojih se pristupa Facebooku ili Instagramu.



Meta posjeduje veoma osjetljive informacije



“Ako pogledamo Metu, ono što je u ovom slučaju posebno je da imaju pristup platformama, kao što su WhatsApp, Instagram i Facebook, koje imaju hiljade miliona, zapravo milijarde korisnika i profila, gdje se nalaze osketljive informacije”, kaže u razgovoru za RSE advokat&nbsp;Feliks Mikolaš&nbsp;(Felix Mikolasch).



Mikolaš je advokat organizacije i advokatske firme NOYB (Non Of Your Business) sa skedištem u Austriji koja je bila jedna od aktivnijih u podnošenju tužbi i dopisa kako bi se ideje Mete zaustavile na nivou EU.



On dodaje da, za razliku od drugih kompanija koje razvijaju vkeštačku inteligenciju, postoji mnogo informacija koje Meta može koristiti, a druge platforme ne mogu da prikupljaju sa interneta, i to čini ovaj slučaj problematičnijim nego kada je u pitanju razvoj drugih AI modela.



Ipak, on ističe da slučajevi zloupotrebe ličnih podataka kroz AI model još uvijek nisu dokumentovani.



Komentarišući Politiku privatnosti, Mikolaš ističe da su ključne dvije stvari – što kompanija nije tražila pristanak korisnika da njihovi podaci budu korišćeni za treniranje vještačke inteligencije, ali i što model vještačke inteligencije koji razvija nije detaljnije opisan.



“Možemo koristiti ove podatke za bilo koju svrhu, ne znamo tačno za šta ćemo ih koristiti, samo ćemo ih generalno koristiti za AI tehnologiju. Dakle, to ne pruža nikakve informacije korisnicima”, navodi Mikolaš i dodaje da kompanija mora da bude transparentnija.



Zapani Balkan bez opcije za izlaz iz AI treninga



Dok su se organizacije i eksperti u EU izborili da se prema građanima Unije Meta ponaša obazrivije, region je ostao u svojevrsnom mraku.



RSE nije uspio da pronađe korisnike Metinih platformi sa Zapadnog Balkana koji su bili obaviješteni o promjeni politike privatnosti.



Meta nije odgovorila na pitanja RSE o tome na koji način je obavijestila korisnike iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Kosova o novinama u prikupljanju podataka.



Ekspertkinja za digitalna prava i zaštitu ličnih podataka&nbsp;Ana Toskić Cvetinović&nbsp;iz organizacije “Partneri Srbije” navodi da se Zapadni Balkan našao u svojevrsnoj sivoj zoni u ovom slučaju.



“Čitav naš region se nalazi u specifičnom položaju, koji jeste u Evropi, dio procesa EU integracija, propisi su nam u velikoj mjeri usklađeni sa propisima EU, ali mehanizmi koji su nam na raspolaganju nisu dovoljno efikasni kao oni koji postoje u odnosu na građane EU”, navodi Toskić.



Ona navodi kako je krajem jula organizacija “Partneri Srbije” podnijela inicijativu Povjereniku za zaštitu ličnih podataka za pokretanje postupka protiv kompanije Meta zbog kršenja zakona u Srbiji.



Istu inicijativu najavila je i organizacija SHARE, koja se bavi zaštitom digitalnih prava.



Ona dodaje da je kompanija Meta bila u zakonskoj obavezi da građane obavijesti o novoj “politici” koja je bila suštinska, a ne tehnička.



Ko štiti digitalna prava građana na Zapadnom Balkanu?



Zakoni postoje, ali se teško primjenjuju, navode iz pojedinih nezavisnih tijela za zaštitu ličnih podataka na Zapadnom Balkanu.



Ni u jednoj od pet zemalja Meta nema imenovanog predstavnika, a za sada tijela za zaštitu podataka na tome ne insistiraju kroz zajedničku inicijativu.



Iz Kancelarije Povjerenika za zaštitu podataka u Srbiji navode kako će u narednom periodu kontaktirati kompaniju “Meta” u vezi sa promenom politike privatnosti.



Ana Toskić Cvetinović iz “Partnera Srbije” smatra da je Povjerenik trebalo da obavijesti javnost šta podrazumijevaju promjene politike privatnosti Mete.



“Povjerenik je trebalo da informiše građane o ovakvoj promjeni, ali kako to sada nije učinjeno treba da se pokrene postupak protiv kompanije Meta kako bi se utvrdile eventualne nezakonitosti u obradi podataka“, ističe ona.



Iz Kancelarije Povjerenika objašnjavaju kako je pokretanje postupaka protiv kompanije Meta bilo otežano zato što ova kompanija nema predstavnika u toj zemlji, što je obaveza prema Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti.



“Bez prisustva predstavnika ovih kompanija, naši građani ne mogu u punoj mjeri ostvariti svoje pravo na zaštitu podataka o ličnosti, niti mogu pojedinačna prava ostvariti na jednostavan način”, kažu iz Kancelarije Povjerenika.



Zakoni se usklađuju sa evropskim, ali pojedine odredbe ostaju neprimjenljive, objašnjavaju iz Kancelarije Povjerenika u Srbiji i navode da to upravo pokazuje primjer sa izmjenama politike Mete.



Isti problem ističu u Sjevernoj Makedoniji.



Prema lokalnom zakonu, oni koji obrađuju lične podatke treba da odrede ovlašćenog predstavnika u Sjevernoj Makedoniji što nije slučaj sa kompanijom Meta, ističu iz Agencije za zaštitu ličnih podataka u ovoj zemlji.



Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka Crne Gore, koja sprovodi Zakon o zaštiti ličnih podataka u ovoj zemlji, navode da će se uskladiti sa evropskom praksom.



“Pomno pratimo kako se stvar razvija na nivou EU, pratićemo koji su stavovi nezavisnih tijela u regionu odredićemo se prema najboljim standardima evropskog prava”, objašnjava član Savjeta Agencije u Crnoj Gori,&nbsp;Muhamed Gjokaj.



Na Kosovu zaštitom ličnih podataka bavi se Agencija za informacije i privatnost, koja kao nezavisna institucija o svom radu izvještava Skupštinu Kosova.



RSE se obratio ovoj Agenciji sa upitom da li su upoznati sa odlukom kompanije Meta o izmeni politike privatnosti, da li se razmatra to pitanje, te na koji se način mogu zaštititi prava i lični podaci građana Kosova. Međutim, odgovor nije stigao.



RSE je odgovore zatražio i od Institucije Ombudsmana (IO) Kosova iz koje navode kako nisu razmatrali pitanje obrade ličnih podataka za potrebe razvoja vještačke inteligencije od strane kompanije Meta.



“Kada IO smatra da je povrijeđeno pravo na privatnost, ima mandat da to ispita iz perspektive ljudskih prava”, navode u pisanim odgovorima za RSE.



Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH do objave teksta nisu odgovorili na upit RSE o promjenama koje uvodi nova politika Mete.



Iz ove Agencije su više puta pozvali na donošenje novog zakona o ličnim podacima u BiH koji bi bio usklađen s GDPR i Konvencijom 108, koju je država potpisala.



Postojeći zakon, ocijenili su iz Agencije ranije, nije dovoljan za rješavanje svih problema koji su se javili razvojem informacionih tehnologija, procesima digitalizacije, masovnom upotrebom video i audio nadzora, s vještačkom inteligencijom.



Metin AI model na pauzi u EU



Kompanija Meta sredinom juna saopštila je da će pauzirati treniranje modela vještačke inteligencije koristeći javno objavljenje podatke građana Evropske unije.



Ovaj potez kompanije pozdravila je Komisija za zaštitu podataka u Dablinu (Data Protection Comission) navodeći u saopštenju da je odluka uslijedila nakon intenzivnih razgovora ovog tela sa kompanijom.



Meta je registrovana u Irskoj, pa je po zakonu nadležno tijelo za zaštitu ličnih podataka u ovoj zemlji.



“Nemamo ništa dalje da dodamo, proces je i dalje u toku“, navode iz Komisije u Dablinu na niz pitanja RSE o planovima kompanije Meta da model vještačke inteligencije trenira koristeći podatke korisnika platformi u njenom vlasništvu.



Treniranje na ličnim podacima zaustavljeno i u Brazilu



Najave kompanije Meta da će model vještačke inteligencije trenirati uz pomoć sadržaja sa platformi Facebook i Instagram zaustavljene su početkom jula i u Brazilu.



Ova zemlja Latinske Amerike jedna je od najvećih korisnika Metinih platformi.



Nacionalno tijelo za zaštitu ličnih podataka u Brazilu (ANPD) početkom jula primoralo je kompaniju Meta da obustavi obradu ličnih podataka za obuku vještačke inteligencije. Usvojena je privremena mjera kojom se Meti nalaže da izuzme lične podatke iz materijala za trening vještačke inteligencije.



Ukoliko se sa odlukom ne uskladi, kompaniji će biti izrečena kazna od 50 hiljada dolara dnevno.



Prema javno dostupnim podacima, odluka brazilskog regulatora sa početka jula ove godine ostala je nepromijenjena.



Kompanija Meta ocijenila je ovakvu odluku kao zaustavljanje razvoja vještačke inteligencije u Brazilu.



Ipak, treniranje vještačke inteligencije na sadržajima sa platformi u vlasništvu Mete nije zaustavljeno u svim dijelovima svijeta.



Sličnu sudbinu sa zemljama na Balkanu dijele i po neke manje zemlje u Latinskoj Americi, poput Argentine. Stručnjaci u ovom regionu ocjenjuju da je razlog za to nedostatak zakonskog okvira.



Podaci korisnika Mete iz SAD takođe će se koristi za treniranje modela vještačke inteligencije, kako su zakoni manje striktni nego u Evropi.

Meta bez obavještenja trenira vještačku inteligenciju na podacima građana Balkana

red-913305_1280

Kako bi se ova dva važna cilja postigla, obezbijeđeni su testovi na HIV u svim javnim zdravstvenim ustanovama.



Navode da je jedan od operativnih ciljeva i obezbijediti održive, lako dostupne usluge osobama koje žive sa ovim virusom i osobama koje su u riziku u odnosu na HIV, zasnovane na povjerljivosti i prijateljskom pristupu.



Još jedan cilj, zacrtan ovom strategijom je i da se učine dostupnim nove metode prevencije za osobe koje žive sa HIV-om i za osobe koje su u riziku u odnosu na taj virus.



Sudeći prema dokumentu, objavljenom na sajtu Vlade, broj testiranih na HIV u 2021. godini je bio 428, a u 2022. godini 524.



&#8220;Broj testiranja brzim testovima je bio 480 (2021. godine) i 570 (2022. godine). Treba imati u vidu da se pojedine osobe testiraju više od jednom, pa je broj upotrebljenih brzih testova viši u odnosu na broj osoba koje su testirane na HIV&#8221;, navodi se u dokumentu.



Ističu da je obezbjeđivan rad ukupno osam savjetovališta za HIV, te da je broj posjeta i testiranih u savjetovalištu bio ukupno 606 u 2022. godini.



To su ujedno i posljednji podaci koji su dostupni.



Od nevladinih odrganizacija koje su učestvovale u kampanjama izdvojeni su NVO: MHF, CAZAS, JUVENTAS, QUEER of MONTENEGRO U cilju promocije testiranja na HIV, NVO CAZAS je razvila web aplikaciju “Zdraviša” koja je dostupna na&nbsp;<a href="https://www.zdravlje.co.me/zdravisa/">www.zdravlje.co.me/zdravisa</a>



&#8220;Aplikacija nudi mogućnost samoprocjene rizika u odnosu na HIV i PPI, i u skladu sa tim daje povratne edukativne informacije i savjete. Korisnici aplikacije potpuno besplatno i anonimno da urade samoprocjenu rizičnog ponašanja u odnosu na HIV i polno prenosive infekcije kroz 10 pitanja na koja se odgovara odabirom ponuđenih odgovora&#8221;, navodi se u dokumentu.



Nakon završene procijene, ukoliko je prepoznat rizik, korisnici se upućuju na testiranje.



Kako navode, Institut za javno zdravlje je počeo aktivnosti na mapiranju laboratorija u Crnoj Gori i izrađen je upitnik koji će se koristiti za prikupljanje podataka iz privatnih laboratorija.



&#8220;Zbog nedostatka finansijskih sredstava nijesu se realizovale sljedeće aktivnosti: &#8220;Obezbijediti brze testove iz pljuvačne tečnosti za skrining&#8221;, &#8220;Zagovarati opt out ponude testiranja za sve trudnice&#8221;&#8221;Izrada smjernica za „testiranje na HIV“ za privatne laboratorije&#8221;&#8221;, piše, između ostalog u dokumentu.

Povećati stopu testiranja na HIV i upotrebu prezervativa

thumbnail_Miloš Trivić

Ono na šta nas PISA upozorava jeste da smo u odnosu na prethodni ciklus postigli slabije rezultate. Nisu to ekstremno slabiji rezultati, jer mi smo, otkad se PISA primjenjuje u Crnoj Gori, stalno ispod nivoa, prosjeka. Moram istaći da je od 80 zemalja 50 zabilježilo slabiji rezultat nego 2018. godine, kazao je direktor Ispitnog centra Miloš Trivić.



Kako je kazao, ono na šta PISA takođe upozorava jeste da moramo da sprovedemo neke reforme koje će biti usmjerene ka učenicima i ka njihovom što boljem postizanju rezultata.



O tome, kako je dodao, bolje mogu da govore predstavnici Zavoda za školstvo i Ministarstvo prosvjete, kome su dostavili izvještaj, i oni će na osnovu toga donijeti određene izmjene u planovima i programima.



Na pitanje na koje sve načine Ispitni centar pokušava da se izbori sa negativnim pojavama koje se tiču polaganja na eksternim polumaturskim i maturskim ispitima i PISA testiranja, Trivić kaže da su od ove godine pripremili tri nova pravilnika.



“Dva su koja regulišu polaganje maturskog i stručnog ispita i treći je za osnovnu školu za provjeru znanja na kraju trećeg ciklusa i za testiranje na kraju drugog obrazovnog ciklusa. Ono što je najveća novina je da su sada u ispitnom prostoru dva nastavnika i da će oni biti plaćeni za taj posao. Sklopiće ugovor sa Ispitnim centrom gdje će nakon toga, ukoliko budu primijećene neke anomalije Ispitni centar podnijeti krivične prijave protiv onih koji za koje se utvrdi da nisu poštovali pravila na samom ispitu”, kazao je Trivić.



On je dodao da je novina i da je prisutan supervizor koji će imati ovlašćenja da pristupi ispitnom prostoru i da provjeri da li se odvija u skladu sa pravilnikom.



“Jedna od novina je i da se ispit može održavati u u drugom ispitnom prostoru koji nije učionica pa najavljuje da će ove godine sprovesti to u nekoliko škola i da će se okupiti u sale gdje će biti svi učenici”, kaže Trivić.



Značajna novina je, navodi, i da su tačno definisani prestupi koje učenici mogu napraviti na ispitu – od onoga da ometaju rad drugog učenika do najtežeg da koriste mobilne telefone i duge elektronske uređaje.



“Za sve to su predviđene i sankcije. Tako na primjer ako učenik ometa rad drugog učenika biće opomenut i biće zabilježena u formulare Ispitnog centra i ako to ponovi biće udaljen sa ispita. Najteži prestup koriščenje mobilnog telefona učenik se automatski udaljava sa ispita i njegov test se vrednuje sa ocjenom nedovoljan – 1”, navodi Trivić.



Novina je i da će testovi, nakon što se vrate u Ispitni centar, pregledati ovlašćeni ocjenjivači koje je obučio Ispitni centrar i ako oni budu posumnjali da je nešto prepisano i bude evidentirano na korici testa smatrače se dokazom i takav test će biti vrednovan ocjenom nedovoljan – 1. Ove godine održaće se i probno PISA testiranje koje se primijeniti na uzorku od 26 srednjih škola kod 1740 učenika. Prije nekoliko dana je održana obuka za školske kooordinatore i za test administratore.



Ovo, kako navodi Trivić, predstavlja pripremu za naredni ciklus 2025. godine da se testiraju pitanja koja će biti u tom ciklusu i da se testira nova online platforma na kojoj se radi PISA testiranje.

Trivić: Od ove godine značajne izmjene i stroža pravila za PISA testiranje

Sve što se dogodilo na sjednici Vlade u utorak, ali i sve što joj je prethodilo bilo je kršenje zakona i procedura proizašlih iz tih zakona – od odluke o razrješenju direktora Uprave policije Zorana Brđanina do imenovanja v.d. direktora Aleksandra Radovića.



Uprava policije Crne Gore juče je skoro tri sata bila bez komandanta, odnosno direktora, što je, nikada i niđe prije zabilježen, skandal u demokratskim državama.



(NE)NAMJEŠTENO TESTIRANJE Osim toga, juče nas je ministar Šaranović informisao kako četvorica visokih policijskih dužnosnika, koji su se kandidovali za v.d. direktora Uprave policije nijesu položili poligrafsko ispitivanje, odnosno lagali su – a pitanja su se, prema nezvaničnim informacijama, odnosila na veze sa kriminalnim organizacijama i povezanost sa kriminalom.



Poligraf nije prošao, prema informacijama izvora Pobjede, ni novoizabrani čelnik crnogorske policije?!



Međutim, premijer Spajić je, prema nezvaničnim saznanjima, optužio svog saradnika – ministra Šaranovića &#8211; da je testiranje bilo „namješteno“ kako bi prošla upravo samo dvojica kandidata na koje je upravo „tipovao“ Šaranović?!



Osim toga, testiranje su radila dvojica poligrafista kojima je nadređeni Lazar Šćepanović, upravo kandidat kojeg je ministar unutrašnjih poslova predložio za v.d. direktora Uprave policije!



Galimatijasu na sjednici Vlade može se pridružiti i činjenica da je Šaranović sve informacije u vezi sa poligrafskim testiranjem označio stepenom tajnosti – interno – da bi, samo koji sat kasnije, u vlastitom saopštenju objavio rezultate?! Time je Šaranović, koji je juče govorio o kršenju zakona, sam prekršio zakon.



TIHOVANJE TUŽILAŠTVA Ovo je samo djelić skandala koji su se događali ili su otkriveni na sjednici koja je počela u utorak popodne, nešto poslije 15 sati, a okončana u srijedu oko tri sata iza ponoći.



Ništa od ovoga, prema javnosti dostupnim informacijama, nije ponukalo Specijalno državno tužilaštvo i glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića na &#8211; reakciju.



Portparol SDT, specijalni tužilac Vukas Radonjić juče nije odgovorio na pitanja Pobjede povodom dešavanja na sjednici Vlade.



Ni ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, iako i on i njegov kabinet od utorka popodne „zasipaju“ javnost saopštenjima, nije najavio da će inicirati istragu u slučaju četvorice policijskih funkcionera za koje tvrdi da su lagali, ali je najavio da „nakon ovog poligrafskog testiranja, a po istom metodu slijedi temeljna kadrovska reforma unutar kompletnog policijskog aparata i sektora Ministarstva unutrašnjih poslova“.



Objavili smo juče da je poligrafsko testiranje kandidata za v.d. direktora Uprave policije ministar Šaranović sproveo &#8211; kršeći zakonske norme, jer se policijski službenici „detektoru laži“ podvrgavaju u samo tri zakonima predviđna slučaja.



<ul><li>Poligrafsko testiranje je policijsko ovlašćenje, odnosno poligraf je taktičko-kriminalističko sredstvo koje nije dokaz, ali koje se primjenjuje u izviđaju kao sredstvo eliminacije ili kao smjernica za otkrivanje i prikupljanje drugih dokaza koji mogu poslužiti kao osnov tužilačke, odnosno sudske odluke – objasnio je nezvaničan sagovornik Pobjede iz Uprave policije.</li></ul>



ZLOUPOTREBA SLUŽBENOG POLOŽAJA Više sagovornika Pobjede, pravne struke, smatraju, da je neophodno da tužilaštvo prvo ispita da li su ministar unutrašnjih poslova i neko iz policije počinili krivično djelo protivzakonitog uticaja i zloupotrebe službenog položaja izdavanjem naloga da se koristi poligraf suprotno zakonima koji propisuju kada se poligraf može koristiti.



<ul><li>Potrebno je da se tužilaštvo upozna za rezultatima poligrafskog testiranja i da odmah počne sa prikupljanjem obavještenja zbog sumnji da postoje krivična djela u odnosu na one kandidate koji nijesu prošli poligraf. Na primjer, u odnosu na one koji nijesu govorili istinu (pa je to poligraf registrovao) ili koji su dali potvrdan odgovor na neka od pitanja koja su postavljana, a pogotovo na ona koja se odnose na kriminalne aktivnosti ili na obećanje i posredovanje političara da će im omogućiti da dođu na funkciju vršioca dužnosti direktora – kažu naši sagovornici.</li></ul>



Prema njihovim riječima, to znači da ne postoje samo osnovi sumnje da su kandidati za v.d. direktora policije počinili krivična djela, već i političari.



<ul><li>Pored svega ovoga, za sve one koji su ili priznali ili govorili neistinu na poligrafu potrebno je izvršiti utvrđivanje bezbjednosnih smetnji za dalji rad u policiji i preispitivanje njihovog ostanka na funkcijama. Sljedeći koraci su tužilački i to odmah po saznanju, ali i ministrovi i Unutrašnje kontrole – objašnjavaju naši sagovornici.</li></ul>



Tih koraka, prema javnosti dostupnim informacijama, za sada nema.



POLIGRAF I POLIGRAFISTI Interesantno je da kriminolog i profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore Velimir Rakočević, međutim, smatra da „poligraf predstavlja jaku indiciju ali ne i dokaz“, zbog čega on ni ne očekuje da će Specijalno tužilaštvo pokrenuti bilo kakav postupak.



<ul><li>SDT bi moglo reagovati samo ukoliko postoji indicija da postupak poligrafskog testiranja nije sproveden u skladu sa pravilima struke. Ukoliko je postupak poligrafskog testiranja sproveden u skladu sa zakonom, onda da tu teško da ima elemenata inkriminacije koja se goni po službenoj dužnosti – kategoričan je Rakočević.</li></ul>



On smatra i da je, iako poligrafsko testiranje kandidata nema uporište u zakonu, ipak dobro što je sprovedeno, jer je ,,cilj bio da se eliminišu kandidati koji imaju konekcije sa kriminalom“.



Ono što Rakočević ocjenjuje kao problematično je činjenica da su poligrafisti bili službenici kojima je jedan od kandidata direktno nadređeni.



<ul><li>To je vrlo problematično. Poligrafista mora biti neutralna osoba i neko ko nije u odnosu podređenoisti i nadređenosti sa ljudima koji se testiraju – ističe Rakočević.</li></ul>



Funkcionisanje Uprave policije, koja je podređena Ministarstvu unutrašnjih poslova značajno je ugroženo još od kada je početkom decembra prošle godine Upravni sud na funkciju direktora vratio Zorana Brđanina, kojeg je prethodno vlada Dritana Abazovića u dva navrata nezakonito smjenjivala. Ministar Šaranović je odbio bilo kakvu, pa čak i službenu komunikaciju sa Brđaninom i izvjesno je da će tako nastaviti i sa njegovim nasljednikom Aleksandrom Radovićem. Ono što je izvjesno &#8211; institucionalni haos u MUP-u će u jednom trenutku eskalirati, a posljedice po nacionalnu bezbjednost, javni red i mir i sigurnost građana i građanki Crne Gore mogu biti nesagledive.

Ko je zloupotrijebio poligrafsko testiranje?

Kako je saopšteno iz Uprave policije (UP) na društvenoj mreži Iks (X), njemu je&nbsp;sudija za prekršaje izrekao kaznu zatvora u trajanju od 15 dana.