jjjojuuuuuuuuuuu

Uključivanje malih i srednjih preduzeća koja čine 99% preduzeća na Zapadnom Balkanu i zapošljavaju 75% radne snage, u održive prakse, od presudnog je značaja za ostvarenje kako nacionalnih, tako i globalnih klimatskih ciljeva.



Događaj je otvorio Nenad Vitomirović, državni sekretar  iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja severne regije Crne Gore. „Pravedna zelena tranzicija je ključna – mala i srednja preduzeća moraju imati pristup fer uslovima i resursima kako bi uspješno prešla na održive poslovne prakse, uz zadržavanje svoje tržišne pozicije&#8221;, rekao je Vitomirović.



Milena Rmuš, sekretarka Koordinacionog odbora za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine pri Privrednoj komori Crne Gore, istakla je neophodnu saradnju između državnog i privatnog sektora za zelenu tranziciju, ističući da se Crna Gora, sa svojim niskoemisionim profilom, suočava sa jedinstvenim prednostima i izazovima. Ona je istakla Zeleni dogovor EU i Zelenu agendu za Balkan kao vitalne sjmernice za tranziciju regiona. Rmuš je naglasila potrebu za liderstvom privatnog sektora, posebno u vođenju politika kao što je CBAM, i pozvala na prilagođenu podršku, finansijske podsticaje i jače uključivanje finansijskih institucija kako bi se prevazišle prepreke sa kojima se suočavaju mala i srednja preduzeća. Razvoj vještina, primijetila je, uslijediće kako svijest bude rasla.



Događaj je, pored Vitomirovića i Rmuš, okupio i druige ugledne govornike, uključujući Nayoku Martinez Bäckström, prvu sekretarku za zaštitu životne sredine i klimatske promene, kao i zamjenicu šefa sektora za razvojnu saradnju pri Ambasadi Švedske u Dakli; dr. Teodoru Obradović Grnčarovsku, savjetnicu za klimatske promene pri Ministarstvu životne sredine i prostornog planiranja Sjeverne Makedonije; Draganu Radulović, šeficu Odjeljenja za ublažavanje klimatskih promjena pri Ministarstvu zaštite životne sredine Srbijei i Elene Tkhlasidze, zamjenicu menadžera programa RECONOMY iz Helvetasa, koji su diskutovali o strategijama koje mogu pomoći u prevazilaženju prepreka za učešće MSP-ova u zelenoj ekonomiji.



„Podrška Švedske Zapadnom Balkanu temelji se na reformskom programu koji usklađuje ekonomski rast sa ciljevima zaštite životne sredine, podržavajući ove zemlje u njihovom putu ka održivoj budućnosti. Naš pristup kombinuje razvojnu pomoć sa inicijativama koje grade klimatsku otpornost, promovišu zelene tehnologije i jačaju lokalne kapacitete za postizanje međunarodnih ekoloških standarda, čime se podstiče trgovina. Kroz naša partnerstva, cilj nam je da ojačamo ulogu privatnog sektora u ovoj tranziciji, posebno omogućavanjem MSP-ovima da pokrenu inovacije i zelene lance snabdevanja&#8221;, izjavila je Martinez Bäckström.



Ključne teme



Matthias Herr, direktor za istočnu i jugoistočnu Evropu pri Helvetasu, moderirao je ovaj prateći događaj koji je obuhvatio nekoliko ključnih tema koje su od suštinskog značaja za ubrzanje zelene tranzicije MSP-ova, uključujući:



<ul><li>Inovacije u politici&nbsp;koje bi mogle stvoriti podsticaje za MSP-ove, podstičući ulaganja u zelene tehnologije i efikasne prakse korišćenja resursa.</li><li>Pristup povoljnim klimatskim finansijama, što je i dalje ključni izazov. Diskusije su istakle potrebu za finansijskim mehanizmima koji mogu ponuditi fleksibilne kredite i subvencije, čineći investicije u čiste tehnologije ostvarivim za MSP-ove.</li><li>Prekogranična saradnja među zemljama Zapadnog Balkana, koja može značajno poboljšati kapacitete MSP-ova udruživanjem resursa, razmjenom najboljih praksi i stvaranjem okruženja pogodnog za održivi rast.</li><li>Značaj pristupa najnovijim čistim tehnologijama&nbsp;i inicijativama za izgradnju kapaciteta, kako bi MSP-ovi uspješno implementirali metode proizvodnje sa niskim emisijama ugljen-dioksida.</li></ul>



Pogled unaprijed: Fokus na nove poslovne prilike za MSP-ove



U svom završnom izlaganju, Herr je naglasio da se često fokusiramo na izazove kao što su pristup finansijama, usklađenost sa regulativama i nedostatak znanja kada razmatramo MSP-ove u tranziciji prema održivoj i pravednoj budućnosti. „Jednako je važno istaći ekonomske prilike koje pruža zelena tranzicija. Ključno pitanje je kako ove uspjehe proširiti u transformativne promjene. To zahtijeva izgradnju ekosistema koji omogućavaju poslovanje, sa ulogama i za javne i za privatne aktere&#8221;, rekao je Herr.



„Na Zapadnom Balkanu, prekogranična saradnja je od presudnog značaja. Potrebno je više zajedničkog truda da bi se razumjeli i razvijali ovi ekosistemi koji podržavaju MSP-ove u zelenoj tranziciji, kako u regionu, tako i izvan njega&#8221;, dodao je Herr.



Na ovogodišnjem COP29, učestvovao je I potpredsjednik PKCG Dragan Kujović. On je, tokom boravka na COP29,&nbsp; imao više bilateralnih susreta sa predstavnicima međunarodnih organizacija i institucija koje se bave pitanjima održivog razvoja i zaštite od klimatskih promjena, i koji podržavaju zelene projekte.